REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-898/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, a po prijedlogu višeg sudskog savjetnika Katarine Marčić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Suvlasnici stambene zgrade u [adresa], zastupanog po upravitelju Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o., Zagreb, Savska cesta 1, OIB: 03744272526, protiv ovršenika PAN - TVORNICA PAPIRA ZAGREB d.o.o. u stečaju, [adresa], OIB: 48630586213, zastupanog po stečajnom upravitelju Josipi Jurčić iz Karlovca, Logorište 19, OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava i o prijedlogu radi proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, bez održavanja ročišta, 01. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenika od 09. ožujka 2026. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom, temeljem ovršne isprave - Rješenja o ovrsi javnog bilježnika Vladimira Marčinka iz Zagreba, pod poslovnim brojem: Ovrv-10406/2025 od 13. ožujka 2025., kao neosnovan.

zaključio je

Upućuje se ovršenik da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim temeljem ovršne isprave - Rješenja o ovrsi javnog bilježnika Vladimira Marčinka iz Zagreba, pod poslovnim brojem: Ovrv-10406/2025 od 13. ožujka 2025. iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 7. i 11. Ovršnog zakona, te se poziva da u roku od petnaest (15) dana od dana takvog postupanja dostavi dokaz o istom.

Obrazloženje

1. Ovršenik je podneskom od 09. ožujka 2026. podnio prijedlog za odgodu ovrhe, prijedlog za proglašenje prijenosa nedopuštenim, zahtjev za ukidanje potvrde ovršnosti i prigovor protiv rješenja o ovrsi. Sud je zaključkom pod poslovnim brojem:

Ovrv-10406/2025 od 17. ožujka 2026. razdvojio postupak u odnosu na prijedlog za odgodu ovrhe i prijedlog za proglašenje prijenosa nedopuštenim, te je formiran ovaj spis.

2. Nadalje, uvidom u spis utvrđeno je da je ovršenik podnio prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom (dalje: FINA) koji se vodi temeljem ovršne isprave - Rješenja o ovrsi javnog bilježnika Vladimira Marčinka iz Zagreba, pod poslovnim brojem: Ovrv- 10406/2025 od 13. ožujka 2025. U prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, ovršenik se poziva na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 11. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24; dalje: OZ), dok u odnosu na prijedlog za odgodu navodi da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu s obzirom da je nad njim otvoren stečajni postupak, te bi daljnja provedba ovrhe dovela do umanjenja stečajne mase i narušavanja načela ravnomjernog namirenja vjerovnika. Također, ovršenik se poziva i na neurednu dostavu rješenja o ovrsi, kao i na nemogućnost izjavljivanja pravnog lijeka. Slijedom navedenog, ovršenik predlaže sudu da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava bez obrazloženja do kada traži odgodu.

3. Prijedlozi ovršenika od 09. ožujka 2026. dostavljeni su ovrhovoditelju 23. ožujka 2026. na očitovanje u roku osam (8) dana, a ovrhovoditelj se do dana donošenja ovog rješenja nije očitovao.

4. Nadalje, sud je izvršio uvid u spis ovog suda pod poslovnim brojem: Ovrv- 10406/2025, te je utvrdio da je 24. ožujka 2026. doneseno rješenje s kojim se ukida potvrda pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi iskazana 22. svibnja 2025. na rješenje o ovrsi javnog bilježnika Vladimira Marčinka, pod poslovnim brojem: Ovrv- 10406/2025 od 13. ožujka 2025. Međutim, ovo rješenje još uvijek nije steklo svojstvo pravomoćnosti.

5. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava nije osnovan.

6. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. Čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe. Čl. 65. st. 1. OZ-a propisuje da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, uz ispunjenje dodatnih uvjeta.

7. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva (2) uvjeta, a od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

8. Prijedlogom od 09. ožujka 2026. ovršenik je ujedno podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.

9. U odnosu na drugi uvjet, nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno potrebu sprječavanja nasilja, ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi, trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je potrebno spriječiti nasilje, a sve u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a.

10. U prijedlogu ovršenik predlaže odgodu ovrhe, jer smatra da bi on i ostali vjerovnici u stečajnom postupku trpjeli nadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu s obzirom da je u odnosu na njega već otvoren stečajni postupak i da bi provedba ovrhe imala za posljedicu umanjenje stečajne mase i narušavanje načela ravnomjernog namirenja. Međutim, eventualno teška materijalna situacija ovršenika nije razlog za odgodu ovrhe, jer po prirodi stvari ovrha je otegotna za ovršenika. Naime, postoje pravna sredstva za vraćanje prenesenih novčanih sredstava, ako ovršenik uspije sa pravnim lijekom kojeg je uložio, to jest ako se pokaže da su novčana sredstva neosnovano prenesena ovrhovoditelju. Nadalje, nastanak nenadoknadive štete ovisi prvenstveno o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno mogućnosti ovrhovoditelja da štetu nadoknadi, ako prijenos i pljenidba budu proglašeni nedopuštenima. Ovršenik ničim nije učinio vjerojatnim da mu ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti eventualnu štetu naknaditi. Također, odgodom ovrhe zaplijenjena novčana sredstva i dalje bi ostala zaplijenjena sukladno odredbi čl. 65. st. 6. OZ-a, ali ne bi bila prenesena ovrhovoditelju, te ovršenik i dalje ne bi mogao raspolagati zaplijenjenim novčanim sredstvima, pa odgoda ne bi promijenila trenutnu materijalnu situaciju ovršenika, to jest nemogućnost raspolaganja zaplijenjenim novčanim sredstvima.

11. Slijedom ovršenikovih navoda, sud smatra da isti nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je odgoda potrebna radi sprječavanja nasilja u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a, pa je sud je na temelju čl. 65. st. 1. OZ -a, a u vezi čl. 210. st. 1. i 2. OZ -a, odbio ovršenikov prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava kao neosnovan i odlučio kako je navedeno izreci ovog rješenja.

12. Nadalje, odredbom čl. 52. st. 1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam (8) dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam (8) dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest (15) dana od dana dostave toga zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

13. Kako ovršenik ističe žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 7. i 11. OZ-a, a na koje navode se ovrhovoditelj nije očitovao u ostavljenom mu roku od osam (8) dana, dok rješenje o ukidanju potvrde pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi javnog bilježnika Vladimira Marčinka, pod poslovnim brojem: Ovrv-10406/2025 od 13. ožujka 2025. još uvijek nije pravomoćno, te ovršenik osnovanost svojih navoda nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, kao što ni činjenice na kojima se žalba temelji nisu općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st. 4. OZ-a) valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a, a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a, odlučiti kao u izreci ovog zaključka.

U Zagrebu, 01. travnja 2026.

Sudac:

Jure Pezelj

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku osam (8) dana od dana primitka prijepisa. Žalba se podnosi u obliku elektroničkog podneska ili pisano u tri (3) istovjetna primjerka ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud.

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik: Katarina Marčić

DNA:

1. Ovrhovoditelju

2. Ovršeniku po pun.

3. Spis