1              Poslovni broj: Gž-979/2023-2

Poslovni broj: Gž-979/2023-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Andrei Boras-Ivanišević, kao sutkinji pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja D. J. L., OIB: ... i protustranke Republike Hrvatske, OIB: ..., zastupane po ODO u Bjelovaru, Građansko - upravni odjel, povodom prijedloga predlagatelja za osiguranje dokaza, dana 9. ožujka 2023., odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru pod poslovnim brojem R1-35/2023-2 od 9. ožujka 2021., dana 26. listopada 2023.,

r i j e š i o   j e

Prihvaća se žalba predlagatelja osiguranja i ukida rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Daruvaru pod poslovnim brojem R1-35/2023-2 od 9. ožujka 2021. te predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovnu odluku.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja .

1.2 Protiv citiranog rješenja žali se predlagatelj osiguranja zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. točka 1. .Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 dalje u tekstu: ZPP), s prijedlogom da se isto preinači shodno navodima žalbe.

1.3. Na žalbu nije odgovoreno.

1.4. Žalba je osnovana.

2. Pobijano rješenje je zahvaćeno je bitnom povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 1. u svezi s odredbom članka 186. a stavak 10. ZPP-a te članka 272. stavak 1. ZPP-a, na koju neosnovano ukazuje predlagatelj u žalbi.

2.1. Žalitelj žalbenim navodima ukazuje da je u tuženik u dopisu od 9. prosinca  2022., kojim je odgovorio na zahtjev za mirno rješavanje spora iz članka 186.a ZPP-a ukazao tužitelju da je radi donošenja meritorne državnoodvjetničke odluke potrebno da se provedu dokazi saslušanjem svjedoka   sukladno odredbi članka 186.a stavak 10. ZPP.

3. U obrazloženju pobijanog rješenja sud navodi  kako predlagatelj u svom prijedlogu nije dokazao da su ispunjeni uvjeti iz članka 272. stavka 1. ZPP-a, te kako u svom prijedlogu nije postupio u smislu članka 274. ZPP-a, čime nisu ostvarene pretpostavke za prihvaćanjem prijedloga predlagatelja.

4. Naime, prvostupanjski sud drži da odredba članka 272. stavak 1. ZPP propisuje da će se osiguranje dokaza provesti samo u situaciji ukoliko je to nužno jer postoji opravdana bojazan da se neki dokaz neće moći izvesti ili će se njegovo kasnije izvođenje biti otežano, što u ovom slučaju nije tako.

5. Međutim, zakonodavac je odredbom članka 186.a stavak 1. ZPP propisao da osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna je prije podnošenja tužbe obratiti se sa zahtjevom za mirno rješavanje spora Državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe. Dakle, zakonodavac je propisao u ovom slučaju procesnu pretpostavku koja treba biti ispunjena prije pokretanja tužbe.

6. Odredbom članka 186.a stavak 10. ZPP-a propisano je da Republika Hrvatska i podnositelj zahtjeva mogu nakon podnošenja zahtjeva za mirno rješavanje spora zatražiti od suda da primjenjujući na odgovarajući način odredbe ZPP za osiguranje dokaza izvede dokaze za koje smatra da su nužni radi utvrđivanja činjenica o kojima će ovisiti zauzimanje stava o osnovanosti zahtjeva stranke za mirno rješenje spora.

7. Naime, odredba članka 39. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 67/18) propisuje da Državno odvjetništvo može zatražiti pokretanje postupka osiguranja dokaza  za mirno rješenje spora od podnositelja zahtjeva, radi utvrđivanja činjenica o kojima ovisi donošenje odluke o osnovanosti njegovog zahtjeva za mirno rješavanje spora, a koja je odredba uvedena upravo kako bi se dodatno osnažio smisao odredbe članka 186.a ZPP.

8. Dakle, ne samo iz gramatičkog tumačenja ove odredbe, već i iz njenog smisla, proizlazi da i Republika Hrvatska i podnositelj zahtjeva  mogu od suda zatražiti izvođenje dokaza za koje smatraju da su nužni radi utvrđivanja činjenica o kojima će ovisiti zauzimanje stava državnog odvjetništva o osnovanosti zahtjeva.

9. Slijedom navedenog, pobijano rješenje opterećeno je bitnom povredom postupka na koju s pravom ukazuje žalitelj žalbenim navodima, pri čemu sud zbog pogrešnog pravnog pristupa ne utvrđuje osnovanost podnesenog prijedloga u odnosu na predloženo osiguranje dokaza u smislu citiranih odredaba, radi čega je primjenom odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a pobijano rješenje valjalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovnu odluku .

U Splitu 26. listopada 2023.