REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-446/2023-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Vlatki Toplak, u pravnoj stvari tužiteljice TČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Mariji Maričević, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika HOK-Osiguranje d.d., OIB: 00432869176, Zagreb, Capraška ulica 6, zastupanog po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici i drugim odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 20. listopada 2025., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i zamjenika punomoćnice tuženika, dana 7. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HOK-Osiguranje d.d. isplatiti tužiteljici TČ iznos 153,76 eur sa zateznom kamatom od 20. kolovoza 2021. do isplate te joj isplatiti i trošak parničnog postupka u iznosu 446,02 eur sa zateznom kamatom od 7. siječnja 2026. do isplate, u visini stope zatezne kamate koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u razdoblju od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023., za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 30. prosinca 2023. do isplate, za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II. Odbija se, kao neosnovan, zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa 1.232,63 eur sa zateznom kamatom od 20. kolovoza 2021. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 14. kolovoza 2021. u Slunju došlo do prometne nezgode u kojoj je sudjelovala kao putnica u osobnom automobilu registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao ĆČ. Do nezgode je došlo nepropisnom vožnjom i neprilagođenom brzinom vozačice CČ, koja je upravljala vozilom reg. oznaka [registarska oznaka]. Vozilo u kojem je bila tužiteljica, stajalo je u koloni i u njegov zadnji dio se zaletjela počiniteljica. Uslijed udarca, vozilo tužiteljice je odbačeno unaprijed i udarilo je vozilo ispred sebe. U trenutku prometne nezgode, osobni automobil štetnika bio je osiguran kod tuženika, brojem police: [broj police]. U naprijed opisanoj prometnoj nezgodi tužiteljica tvrdi da je zadobila tjelesne ozljede pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji te traži isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, činjenice da je radi predmetnog štetnog događaja pretrpjela fizičke boli, duševne boli zbog zadobivenih ozljeda, naruženje te je pretrpjela strah. Također, bila joj je potrebna tuđa pomoć i njega. S obzirom na navedeno tužiteljica predlaže sudu, a imajući u vidu težinu povrede i sve okolnosti slučaja utvrditi prema navedenim činjenicama pravičnu novčanu naknadu za: za neimovinsku štetu 2.787,18 eur /21.000,00 kn i za tuđu pomoć i njegu 265,45 eur / 2.000,00 kn, odnosno ukupno 3.052,63 eur / 23.000,04 kn. Navodi da joj je tuženik isplatio nesporan dio štete u iznosu 769,79 eur. Za navedeni iznos tužiteljica umanjuje tužbeni zahtjev te sada potražuje 2.282,84 eur. Zahtjevom iz tužbe predlaže obvezati tuženika na isplatu nastale imovinske štete u iznosu 2.282,84 eur sa zateznom kamatom od 20. kolovoza 2021. do isplate kao i na isplatu troškova parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja kao i pravnu osnovu no ističe da je tužiteljici za štetu koja joj je nastala isplatio iznos 1.666,24 eur i to dana 13. listopada 2021. i 21. veljače 2023. na račun punomoćnika. Osporava visinu neimovinske i imovinske štete u pogledu zadobivenih ozljeda jer da isti nisu u skladu sa sudskom praksom. Tvrdi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila lake tjelesne ozljede u vidu trzajne ozljede, a spisu je priložena i medicinska dokumentacija u kojoj su razvidne i tegobe koje nisu u uzročno- posljedičnoj vezi s predmetnom nezgodom i radi kojih je između ostalog provođeno liječenje. Nadalje razvidno je da su od ranije prisutni kronični lumbosakralni sindrom i degenerativne promjene u svim razinama. Osporava i tijek zatezne kamate na iznos neimovinske štete jer je tuženik postupio u skladu s čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu i isplatio nesporni iznos štete te ističe i kako je tužiteljica dostavila i naknadnu medicinsku dokumentaciju i nalaze koji su sačinjeni 9. veljače 2022. iz čega da je evidentno kako liječenje nije bilo okončano u trenutku podnošenja odštetnog zahtjeva, slijedom čega ni kamate ne mogu početi teći od podnošenja odštetnog zahtjeva jer je šteta nastala nakon toga. Predlaže zahtjev odbiti kao neosnovan uz naknadu troškova postupka tuženiku.

3. Tijekom postupka sud je izveo dokaz uvidom u: odštetni zahtjev (list 4 spisa), dopis tuženika od 24. kolovoza 2021. (list 5 spisa), medicinsku dokumentaciju tužiteljice (list 7-11, 15-40, 54-56, 58, 60-62, 64, 66 71-81 spisa), potvrdu MUP-a RH (list 12-14 spisa), nalaz i mišljenje liječnika vještaka dr. Romana Pavića kao i usmeno obrazloženje istog (list 86-91 i 105-107 spisa).

4. Temeljem tako provedenog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP), sud je utvrdio zahtjev djelomično osnovanim.

5. Predmet spora je zahtjev za naknadu neimovinske i imovinske štete koji tužiteljica temelji na činjeničnim navodima iz kojih bi proizlazilo da je 14. kolovoza 2021. stradala u prometnoj nezgodi, kao putnica u vozilu reg. oznake [registarska oznaka], a za nastanak kojeg da je odgovorno vozilo osigurano kod tuženika.

6. Između stranaka nisu sporne činjenice nastanka štetnog događaja i pasivna legitimacija tuženika. Nije sporno niti da se odgovornost tuženika za isplatu temelji na čl. 1069. st. 3. u vezi čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05., 41/08., 125/11., 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23- dalje u tekstu ZOO), budući da je tužiteljica stradala u prometnoj nezgodi kao putnica u vozilu. Nije sporno niti da je tuženik u mirnom postupku i nakon utuženja isplatio tužiteljici naknadu štete u iznosu ukupno 1.666,24 eur.

7. Među strankama je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva, a obzirom na tvrdnju tuženika da je isplatom nespornog iznosa tužiteljici u cijelosti naknadio štetu.

8. Podneskom od 5. svibnja 2023. (list 52-53 spisa) tužiteljica je uvažavajući i isplaćen iznos naknade štete nakon utuženja, zahtjev za naknadu štete postavila u visini ukupno 1.386,39 eur.

9. Radi utvrđenja osnovanosti i visine zahtjeva, sud je cijenio nalaz i mišljenje vještaka kirurga dr. NČ iz kojeg proizlazi da je vještak izvršio uvid u svu priloženu medicinsku dokumentaciju te obavio klinički pregleda tužiteljice, a nakon čega utvrdio da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila istegnuće vratne muskulature, ali koji nije ostavio trajnih posljedica. To ne znači da tužiteljica nema tegoba zbog bolesne vratne kralježnice, naprotiv. Tužiteljica ima od prije predmetno- štetnog događaja teško kronično bolesnu i degenerativno promijenjenu vratnu kralježnicu, koja joj i sada uzrokuje bolove, trnjenje i tegobe. Nakon u tri navrata učinjene MR vratne kralježnice, kao i u dva navrata učinjene EMNG GE, ništa od brojnih evidentiranih patoloških promjena vratne kralježnice se ne može povezati s predmetno-štetnim događajem. MR je najsofisticiranija dijagnostička pretraga za ozljede vratne kralježnice, no u ovom slučaju, a prema intenzitetu signala, učinjeni MR nije pokazao da bi se i jedna patološka promjena, koja je opisana u području tužiteljičine vratne kralježnice, mogla povezati s posljedicama predmetno-štetnog događaja. Isto se odnosi i na opisane nalaze EMNG. Također je na rtg snimci postavljena sumnja na infrakciju (napuknuće bez pomaka ulomaka) 2.rebra desnog hemitoraksa, 17. kolovoza 2021., koja na rtg desnog prsišta učinjenom 17. rujna 2021. nije potvrđena. Stoga, prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji ostaje samo sumnja na infrakciju 2.rebra, koja nije na slijedećem učinjenom RTG desnog prsišta potvrđena. Kada bi postojao prijelom 2.rebra na kontrolnoj snimci, za očekivati bi bilo da radiolog potvrdi taj prijelom, s obzirom na novonastali kalus u području slomljene kosti, ali to ovdje nije bio slučaj. S obzirom na sve navedeno vještak navodi kako je tužiteljica s obzirom na predmetno-štetni događaj zadobila posljedice u vidu fizičkih bolova, straha, potrebe za tuđom pomoći i njegom, ali nije zadobila naruženje, kao niti trajno smanjenje životne aktivnosti. Liječenje tužiteljice je prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji još uvijek u tijeku, ali to liječenje nije uvjetovano posljedicama predmetno-štetnog događaja već njezinim kroničnim, degenerativnim tegobama vezanim uz bolesnu vratnu kralježnicu. Posljedice vezane uz predmetno-štetni događaj kod tužiteljice bi prema mišljenju vještaka trajale najviše 30 dana. Intenzitet i trajanje bolova jakog stupnja trajala su 1 dan, srednjeg stupnja 6 dana, dok su slabijeg stupnja trajali 23 dana. Primarni strah je bio kratkotrajan, može se reći 2 sata trajanja, sekundarni strah jakog intenziteta bio je 1 dan, srednjeg intenziteta 6 dana, a slabog intenziteta 23 dana. Tužiteljici nije zaostalo naruženje te nema trajnog smanjenja životne aktivnosti. S obzirom na posljedice predmetno-štetnog događaja tuđa pomoć tužiteljici je bila potrebna 10 dana u vremenu od 1 sata dnevno, a vezana uz nabavu namirnica i obavljanje najnužnijih kućanskih poslova.

10. Pisanom nalazu i mišljenju prometnog vještaka prigovorila je tužiteljica u cijelosti te je vještak dr. NČ u usmenom obrazloženju pisanog nalaza i mišljenja, na ročištu 7. studenog 2024. naveo da je tužiteljica nakon ozljede učinila brojne dijagnostičke pretrage od kojih je najsofisticiranija dijagnostička pretraga MR koju je učinila u 3 navrata i ista nije pokazala nikakvih svježih ozljeda koje bi bile uvjetovane ozljeđivanje u predmetnom štetnom događaju. MR bilježi i najmanju ekstravazaciju tekućine u tkivima tako da je bilo ikakvog mikrokrvarenja iz kapilara u području mišića, ligamenata i ostalih struktura vratne kralježnice ona bi to zabilježila i svakako bi bilo vidljivo na snimkama barem 5-6 mjeseca nakon ozljede. No pošto tužiteljica od ranije ima teško bolesnu kronično i degenerativno primijenjenu vratnu kralježnicu prilikom davanja vještačke ocjene uzeto je u obzir u pitanje fizičke bolnosti, straha i tuđe pomoći da je ta od ranije teško bolesna vratna kralježnica zadobila lakšu ozljedu istegnuća mišića te je isto sukladno tome ocijenjeno da tužiteljica nije imala degenerativno kronično bolenu vratnu kralježnicu od ranije vještačka ocjena bi bila manja nego što je u ovom slučaju, tako da je uzeto u obzir njeno pogoršanje uvjetovano predmetno štetnim događajem ali to pogoršanje nije bilo od većeg značaja za trajno stanje njene vratne kralježnice te je sukladno svemu navedenom u vještačkom mišljenju tako i ocijenjeno. Vještak navodi da u medicinskom smislu ne postoji termin "ustaljen". Nadalje navodi da je tužiteljica stradala u štetnom događaju 14. kolovoza 2021., a u spis je priložena medicinska dokumentacija od 25.4.2023. Sva priložena medicinska dokumentacija govori o tijeku liječenja koje jeste bilo kontinuirano s obzirom na njezinu kroničnu bolest kralježnice, ali isto tijekom liječenja i dijagnostike nije pokazalo ikakav vidljivi i mjerljivi parametar koji bi ukazao na posljedice vezane uz predmetni štetni događaj. Tužiteljica se liječila od svoje kronične bolesti koji nije povezan s posljedicama predmetnog štetnog događaja. Vještak navodi da nije vidljivo da bi se tužiteljica liječila od vratne kralježnice i to u vremenu od 28. ožujka 2018. do predmetnog štetnog događaja, ali nadodaje da isto tako tužiteljica nakon štetnog događaja nema evidentiranu ozljedu vratne kralježnice sve do 15. rujna 2021. kada se prvi put evidentira šifra S16 istegnuće mišića vratne kralježnice. U predmetnom štetnom događaju nije došlo do ijednog dijagnostički vidljive ili mjerljive promjene kod stanja vratne kralježnice tužiteljice i tim dijagnostičkim metodama je utvrđeno da su sve promjene opisane u nalazima uvjetovane bolesnim stanjem prije predmetnog štetnog događaja te u predmetnom štetnom događaju nije uvjetovano trajno pogoršanje tih promjena. Istegnuće vrata koje se dogodilo u predmetnom štetnom događaju nije uvjetovalo nikakvo trajno pogoršanje a ocjena je učinjena u vještačkom nalazu i mišljenju sukladno težini ozljede uzimajući u obzir i od ranije teško bolesno stanje tužiteljičine vratne kralježnice. Vještak navodi da je liječenje tužiteljice završilo 14. rujna 2021. vezano uz posljedice predmetnog štetnog događaja. Vještak je naveo da nema priloženu dokumentaciju za razdoblje nakon 25.4.2023., nakon predmetnog štetnog događaja tužiteljica je došla u Opću bolnicu Karlovac Hitnu ambulantu gdje je pregledana i odrađena radiološka dijagnostika koja nije pokazala ikakvih težih ozljeda, učinjen je RTG vratne kralježnice koji je bio uredan, iza toga 3 dana 17.8.2021. se javlja u drugu bolnicu KBC Sestre milosrdnice gdje nije utvrđena svježa ozljeda vratne kralježnice i zatim obavlja dalje dijagnostiku na različitim klinikama i odjelima dok 24.9.2021. MR vratne kralježnice nije pokazao da je riječ o kroničnim degenerativnim promjenama koje nisu vezane za predmetni štetni događaj. Vještak je naveo da prema zdravstvenom kartonu tužiteljice na koji se poziva prvi put je evidentirano po LOM 16.8.2021. nakon predmetnog štetnog događaja samo udarac u prsište, a ne ozljeda vratne kralježnice. Prvi puta se u medicinskoj dokumentaciji zdravstvenog kartona obiteljskog liječnika 15.9.2021. spominje dijagnoza S16 - da ozljede mišića vrata, a ne nikakva posttraumatska, a to je bilo mjesec dana nakon predmetnog štetnog događaja. Tužiteljica je kod LOM bila 5 puta na pregledu dok se nije evidentiralo ozljeda mišića vrata u zdravstvenom kartona stoga vještak misli da je nalaz MR vratne kralježnice mjerodavan za posljedično stanje vratne kralježnice tužiteljice, a učinjen je 24.9.2021. i pokazao je da nikakvih posljedica predmetnog štetnog događaja nema. Iz nalaza od 15. listopada 2021. proizlazi da se tužiteljica liječila od S16 jer je fizijatar napisao kompletnu povijest bolesti u kojoj je opisana anamneza dijagnoza koju je tužiteljica imala i terapija. Jednako tako proizlazi iz nalaza od 3.3.2022. specijalist neurolog. U svim nalazima navedenim po datumima nije napisano da je bolest i promjene na vratnoj kralježnici uzrokovane predmetno štetnim događajem od 14.8.2021., već su posljedice degenerativne bolesti. Tužiteljica ima bolesnu vratnu kralježnicu reducirane funkcije što se vidi na dijagnostičkim postupcima koji su učinjeni. Napetost mišića vratne kralježnice je utvrđena i vezana je uz predmetno štetni događaj u vremenskom okviru koji je napisan vještačko mišljenje. Međutim, tužiteljica ima bolesnu vratnu kralježnicu, slabije pokretljivu, napetu uslijed svoje degenerativne bolesti te je jedno udruženo s drugim. Nije moguće da napetost vratne kralježnice nakon trzajne ozljede vrata koja nije ostavila ikakvog vidljivog traga na MR može trajati mjesecima i godinama, već je ona više vezana za posljedice u okviru 30 dana nakon ozljede kako je cijenjeno u nalazu. Vještak navodi da, a obzirom je kod tužiteljice MR rađen 3 puta, da nema nikakve pogreške oko sadržaja nalaza tog MR-a.

11. I nakon ovakvog usmenog obrazloženja vještaka liječnika, tužiteljica je opetovano prigovarala ocjeni kvalifikatornih okolnosti i utvrđenju nepostojanja trajnih posljedica, prilažući nalaze i mišljenja drugih vještaka liječnika navodeći da se radi o usporedivim slučajevima. Tužiteljica je priložila i raspravni zapisnik iz drugog postupka tvrdeći da se vještak u tom predmetu različito očitovao o trajanju liječenja tužiteljice, u odnosu na utvrđenje u ovom postupku, a čime da je taj dio nalaza i mišljenja također proturječan. Predlaže ponovno usmeno saslušati vještaka te provesti novo medicinsko vještačenje.

12. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka liječnika dr. NČ budući da je sačinjeno stručno i detaljno obrazloženo, na temelju spisu priležeće dokumentacije i pregleda tužiteljice. Vještak je tako pregledom tužiteljice i na temelju spisu priležeće dokumentacije potpuno utvrdio koje je to ozljedu tužiteljica zadobila u štetnom te je opisao i ocijenio njeno zdravstveno stanje. Usmenim očitovanjem vještak je otklonio sve prigovore tužiteljice na pisani nalaz i mišljenje, sud ga ocjenjuje jasnim, potpunim i neproturječnim te isto nije dovedeno u sumnju tužiteljičinim opetovanom ustrajanju na prigovorima. Posebno se ukazuje da sud nije uzeo u obzir nalaze i mišljenja vještaka liječnika iz drugih postupaka, a koje je tužiteljica priložila svojim ponovljenim prigovorima na nalaz i mišljenje jer isti ni na kojim način ne mogu utjecati na donošenje odluke u ovom postupku, a niti je posebno cijenjen raspravni zapisnik iz drugog predmeta u kojem se vještak očitovao o trajanju liječenja ovdje tužiteljice. Naime, sud donosi odluku temeljem činjeničnog kompleksa i dokaza u svakom konkretnom predmetu, a nikako ne na temelju ovako pojedinih navoda vještaka, očito izvučenih iz konteksta, a danih u drugim predmetima. Osim toga sud nije po prijedlogu tužiteljice od 22. svibnja 2024., a u prigovaranju na nalaz i mišljenje, pribavljao zdravstveni karton pa i za razdoblje prije štetnog događaja, a to iz razloga što je tužiteljica raspravnim rješenjem suda od 15. ožujka 2024. (list 68 spisa) obvezana vještaku na pregled dostaviti dakle, cjelokupni zdravstveni karton kako bi i temeljem uvida u isti sačinio nalaz i mišljenje. Osim toga vještak je u nalazu i mišljenju jasno citirao sve relevantne pretrage i liječnike nalaze temeljem kojih je dao ocjenu zdravstvenog stanja tužiteljice te stoga, kao suvišan i nepotreban, nije prihvaćen niti prijedlog za pribavom nalaza vratne kralježnice i nalaza tuženikova liječenika cenzora, a koje dokazne prijedloge je tužiteljica uostalom bila dužna iznijeti do zaključenja prethodnog postupka. Stoga cijeneći sve prethodno navedeno, ne nalazeći da bi za to bile ispunjene pretpostavke iz čl. 261 st. 3. ZPP, nije prihvaćen prijedlog tužiteljice za obnovom medicinskog vještačenja. Nije izveden dokaz saslušanjem tužiteljice jer nastanak štetnog događaja nije niti bio sporan, a na okolnosti nastanka neimovinske i imovinske štete provedeno je kao relevantno vještačenje po vještaku liječniku.

13. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je tužiteljici uslijed štetnog događaja, povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a čime joj je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05., 41/08., 125/11., 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23-dalje u tekstu ZOO). Po mišljenju ovog suda, utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100. st. 1. ZOO). U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi te one koje su utvrđene prihvaćenim nalazom i mišljenjem vještaka liječnika: pretrpljene fizičke boli i strah. One su u smislu čl. 1100. st .2. ZOO kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Imajući dakle, u vidu zadobivenu ozljedu, trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, činjenicu da je tužiteljica pregledana i liječena po kirurgu, neurokirurgu, neurologu i fizijatru, da je obavila rtg vratne kralježnice i prsišta, emng i fsvk pretrage, mr vratne kralježnice, uzv i cd karotidnih i vertebralnih arterija, mr mozga te da je obavila i fizikalnu terapiju, a kako to sve proizlazi iz prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka liječnika dr. NČ, sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku štetu u visini 1.770,00 eur.

14. Isto tako, tužiteljici je, kako po proizlazi iz prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka liječnika tijekom i zbog načina liječenja kao i zadobivene ozljede, bila potrebna tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju 10 sati, a obzirom na posljedice štetnog događaja. Budući da tuženik nije posebno osporio činjenicu da su tužiteljici pomoć i njegu pružali ukućani, a ista se prema nalazu i mišljenju vještaka liječnika sastojala od nabave namirnica i obavljanja najnužnijih kućanskih poslova, tužiteljici temeljem odredbe čl. 1095. ZOO, pripada novčana naknada u iznosu 50,00 eur, a obzirom da se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijeni sata najniže plaćene kategorije rada, a koja svakako nije bila manja od 5,00 eur po satu i koju sud smatra primjernom (čl. 223. st. 1. ZPP).

15. Obzirom na sve izloženo te da, prema ocjeni ovog suda, težina povrede i okolnosti predmetnog slučaja daju pravo tužiteljici na pravičnu novčanu naknadu, to sud smatra da istoj temeljem čl. 1100. st. 2. ZOO pripada iznos 1.770,00 eur na ime neimovinske štete te 50,00 eur na ime imovinske štete za pruženu tuđu pomoć i njegu, odnosno ukupno 1.820,00 eur.

16. Budući da je između stranaka nesporno da je tužiteljici u mirnom postupku i nakon utuženja, isplaćen iznos ukupno 1.666,24 eur za neimovinsku štetu te za tuđu pomoć i njegu, to je istoj dosuđen iznos ukupno 153,73 eur, dok je za daljnji iznos 1.232,63 eur (do potraživanih 1.386,39 eur) zahtjev odbijen kao neosnovan te je odlučeno kao u toč. I. i II. izreke.

17. Odluka o zateznoj kamati na dosuđeni iznos neimovinske i imovinske štete temelji se na odredbi čl. 12. st. 1. i 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 dalje - ZOOP), a budući da se radi o naknadi štete iz obveznog autoosiguranja. Budući da je između stranaka nesporno da se tužiteljica sa odštetnim zahtjevom sastavljenim 19. kolovoza 2021. (list 4) obratila tuženiku radi naknade štete te da je tuženik na isti odgovorio dopisom od 24. kolovoza 2021. (list 5 spisa), a šteta nije u cijelosti namirena, to tužiteljica osnovano zateznu kamatu na dosuđeni iznos naknade neimovinske i imovinske štete (za tuđu pomoć i njegu) potražuje od 20. kolovoza 2021. do isplate.

17.1. U konkretnom slučaju proizlazilo bi da se tužiteljica obratila tuženiku sa odštetnim zahtjevom sastavljenim 19. kolovoza 2021. (list 4 spisa) te iako iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je liječenje tužiteljice okončano 14. rujna 2021., tuženiku kao osiguratelju i "jačoj strani" kojoj su u ispunjenju zakonske obveze utvrđivanja odgovornosti i visine štete na raspolaganju stručne osobe, liječnici- cenzori, nisu mogle ostati dvojbene ili sporne trajne posljedice u sferi tjelesnog zdravlja tužiteljice koje se ne mogu otkloniti niti daljnjim fizikalnim terapijama. Svrha i cilj navedenih odredbi ZOOP nije prisiljavanje žrtava prometnih nezgoda da vode sudske postupke, već da pravovremeno ostvare pravo na adekvatnu naknadu štete koju im je dužan isplatiti odgovorni osiguratelj u predviđenom razumnom roku u situaciji kada ima na raspolaganju sve relevantne činjenice osnovom kojih je u mogućnosti utvrditi i visinu štete, što je tuženik ovdje zasigurno imao i mogao u zakonskom roku od 60 dana utvrditi pa njegova obveza na isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos teče od dana nakon podnošenja zahtjeva za naknadu štete, a kako to tužiteljica i traži, a ne od preusuđenja ili od dana završetka liječenja pa je odlučeno kao u izreci.

18. Odluka o visini stope zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i 8. ZOO.

19. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. u vezi čl. 151. i čl. 155. st.1. ZPP i isti je suđen tužiteljici, razmjerno njenom kvalitativnom i kvantitativnom uspjehu u sporu (prema konačno postavljenom zahtjevu), sastoji se od zastupanja po punomoćniku odvjetniku, odmjeren je prema vrijednosti predmeta spora u trenutku poduzimanja pojedine parnične radnje (tijekom postupka tužbeni zahtjev je smanjen), u skladu sa odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23 - dalje u tekstu Tarifa) i prema priloženom troškovniku. Tijekom postupka raspravljalo se samo o visini zahtjeva te je tužiteljica u konačnici u sporu uspjela u omjeru 11% (konačno potraživano ukupno 1.386,39 eur, a dosuđeno ukupno 153,76 eur).

19.1.Tužiteljici je priznat trošak za: sastav odštetnog zahtjeva 100 bodova (tbr. 32/1Tarife), sastav tužbe 100 bodova (tbr. 7/1 Tarife), sastav podneska od 31. ožujka 2023. 25 bodova (tbr. 8/4 Tarife), sastav podnesaka od 5. svibnja 2023. i 26. travnja 2024,, svaki po 100 bodova (tbr. 8/1Tarife) i za zastupanje na ročištima 15. ožujka 2024., 7. studenog 2024. i 20. listopada 2025., svako po 100 bodova (tbr.9/1 Tarife), ukupno 725 bodova što primjenom tbr. 54 Tarife iznosi 1.450,00 eur, a uz uvećanje za 25% PDV (362,50 eur) te uz zatraženi trošak pristojne na tužbu 69,28 eur te na presudu 53,09 eur, sveukupno iznosi 1.934,87 eur. Taj trošak dosuđen je tužiteljici razmjerno uspjehu u sporu (11%) u iznosu 212,84 eur kojem iznosu je, kao nužan i neovisan o uspjehu u sporu, u cijelosti pridodan trošak uplaćenog predujma za medicinsko vještačenje u ukupnom iznosu 233,18 eur, čime trošak tužiteljice sveukupno iznosi 446,02 eur.

19.2.Tužiteljici nije priznat trošak sastava podneska od 15. travnja 2024. jer istim dostavlja dokaz o uplati predujma, a čime se ne radi o nužnom trošku postupka, dok je priloženi zdravstveni karton ionako rješenjem suda bila obvezana dostaviti vještaku na uvid dakle, ne u i spis. Nije joj priznat niti trošak sastava podnesaka od 22. svibnja 2024, 4. prosinca 2024 i 8. rujna 2025, jer istima opetovano ponavlja prigovore na nalaz i mišljenje te predlaže dokaze,čime isti sadržajno nisu bili nužni za vođenje postupka.

20. Odluka o zateznoj kamati na dosuđeni trošak postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP.

U Zagrebu 7. siječnja 2026.

Sudac

Vlatka Toplak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

- punom. tužiteljice uz rješenje o pristojbi na tužbu 69,28 eur i na presudu 53,09 eur

- punom tuženika