Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Trg kralja Tomislava 2 A

Poslovni broj: P-2915/2023-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E P R E S U D A N A T E M E LJ U P R I Z N A NJ A i

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sutkinji Seniji Bušljeti, u pravnoj stvari tužitelja JC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Šime Lukačić, odvjetnik u Biogradu na Moru, protiv tuženika ad. 1. Grad Biograd na Moru, Trg kralja Tomislava 5, Biograd na Moru, OIB: 95603491861, kojeg zastupa punomoćnik Ante Galešić, odvjetnik u Zadru, tuženika ad. 2. JCVZ, J, odsutan i nepoznata boravišta, tuženice ad. 3. CC, iz [adresa], C [adresa]: 82479348797, kao nasljednik pok. JCV, tuženika ad. 4. IC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nasljednik pok. UC [adresa] i tuženice ad. 5. ŠC žena I, odsutna i nepoznata boravišta, tuženici ad. 2. i ad. 5. zastupani po privremenoj zastupnici Pauli Eškinja, odvjetnici u Biogradu na Moru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. prosinca 2025. u prisutnosti tužitelja osobno, zamjenika punomoćnika tužitelja ZC, odvjetničkog vježbenika kod Šime Lukačića, odvjetnika u Biogradu na Moru i punomoćnika tuženika ad.1. Ante Galešića, odvjetnika u Zadru, na ročištu za objavu presude 7. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj JC, OIB: [osobni identifikacijski broj] stekao pravo vlasništva na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica], Kosa, maslinik, površine 437 m[2] , upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za cijelo i na realnom dijelu nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji realni dio ima površinu od 23 m[2] i koji je na skici sudskog očevida izrađenoj 5. studenog 2025. po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Zvonimiru Baričeviću, dipl. ing. geod. iz GEOMODUS d.o.o. Zadar za geodeziju i projektiranje omeđen točkama C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-C i obojen smeđom bojom, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da se tužitelj na temelju ove presude uknjiži u zemljišnim knjigama kao vlasnik opisanih nekretnina, za cijelo, uz istovremeno brisanje toga prava s imena tuženika odnosno njihovih pravnih prednika, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku ad.1. Gradu Biogradu na Moru, OIB: 95603491861, isplatiti tužitelju JC, OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak postupka u iznosu od 488,43 EUR ( četristoosamdesetosameura i četrdesettri centa), sa zateznim kamatama tekućim od 7. siječnja 2026., kao dana donošenja ove presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja teče na pojedinačne iznose od dana njihova dospijeća, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu preko dosuđenog, zahtjev za naknadu troškova odbija kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku ad. 2. CCVZ, Zaravecchia i tuženici ad.5. ŠC žena I isplatiti tužitelju JC, OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak postupka u iznosu od 818,29 EUR ( osamstoosamnaest eura i dvadesetdevet centi), svaki, sa zateznim kamatama tekućim od 7. siječnja 2026., kao dana donošenja ove presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja teče na pojedinačne iznose od dana njihova dospijeća, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu preko dosuđenog, zahtjev za naknadu troškova odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 12. prosinca 2023. navodi da je stvarni i izvanknjižni vlasnik nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica], površine 437 m[2] i čest. zem. [katastarska čestica], površine 36 m[2] , obje k. o. [katastarska općina], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Pok. ĆC da je preminuo **.**.2011. te su ga temeljem rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-1276/2011, UPP/OS-144/2011 od 7. listopada 2011. naslijedili supruga CC i sin IC. Nadalje navodi da su tuženici ICVZ, Zaravecchia i ŠC odsutni i nepoznata boravišta. Nadalje ističe da je ovakva uknjižba prava vlasništva pogrešna i ne odgovara stvarnom stanju jer je stvarni vlasnik navedenih nekretnina tužitelj. Nadalje navodi da je predmetne nekretnine stekao temeljem ugovora o darovanju nekretnina od svog oca MC, ovjerenim kod Javnog bilježnika Drage Burazera iz [adresa], broj: OV-7433/2023 od 5. rujna 2023. Nadalje navodi da je MC stekao predmetne nekretnine od svog oca pok. JC pok. RC temeljem ugovora o darovanju od 7. lipnja 1993. godine. Iz navedenog slijedi da su u korist tužitelja sukladno zakonu i praksi najviših sudova ostvarene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Zaključno, tužitelj predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev.

1.1. Nakon provedenog geodetskog vještačenja tužitelj je uredio tužbeni zahtjev sada usmjeren na stjecanje prava vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo te realnog dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to onog dijela koji je na skici sudskog očevida stalnog sudskog vještaka Zvonimira Baričevića, dipl.ing.geod. omeđen točkama C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-C i obojen smeđom bojom, te upis tog prava u zemljišnoj knjizi, uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena tuženika. Ujedno tužitelj je postavio i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje da je stekao pravni osnov za stjecanje prava vlasništva prednje navedenih nekretnina.

2. Tuženik ad.1. Grad Biograd na Moru se u odgovoru na tužbu od 4. siječnja 2024. usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu. Navodi da se iz dostavljene povijesti posjeda ne može vidjeti tko je bio upisan kao posjednik predmetnih čestica, a niti u kojoj površini. Nadalje navodi da tužitelj dokazima priloženim uz tužbu nije dokazao osnovanost tužbenog zahtjeva, pa tako nije jasno na temelju čega isti smatra da mu pripada pravo vlasništva i na suvlasničkom dijelu tuženika. Tužitelj priloženom dokumentacijom ne dokazuje kako je prednik tužitelja pok. JC stekao ove nekretnine. Za katastarsku općinu [katastarska općina] je provedena obnova zemljišnih knjiga te se tuženik nakon što ga pribavi obvezuje dostaviti zapisnik sastavljen povodom obnove, a kako bi se utvrdilo da li je prednik tužitelja sudjelovao u istoj. Zaključno, predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan uz obvezu tužitelja da naknadi tuženiku troškove parničnog postupka.

3. Privremena zastupnica tuženika ad. 2. i ad.5. Paula Eškinja, odvjetnica u [adresa] se u odgovoru na tužbu od 9. studenog 2024. usprotivila tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu dok se ne dokaže osnovanost istog.

4. Tuženica ad.3. CC i tuženik ad.4. IC su podnescima zaprimljenima kod ovog suda 4. rujna 2025. priznali tužbeni zahtjev tužitelja (list spisa 140-143).

4.1. Odredbom članka 331. Zakona o parničnom postupku („ Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08.., 57/11., 25/13. , 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP) je propisano da ako tuženici do zaključenja glavne rasprave priznaju tužbeni zahtjev, sud će bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvaća tužbeni zahtjev ( presuda na temelju priznanja), stoga je valjalo odlučiti kao u izreci presude u odnosu na tuženicu ad.3. CC i tuženika ad.4. IC.

5. U dokazne svrhe sud je izveo dokaze uvidom i čitanjem: rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru po javnom bilježniku Dušanu Kvartuču, posl. br. O-1276/2011, UPP/OS-144/2011 od 7. listopada 2011. (list spisa 7-8), ugovor o darovanju zaključen između JC pok. RC i MC dana 7. lipnja 1993., ovjerenog od strane Općine Biograd na Moru, Sekretarijata upravno-pravnih i inspekcijskih poslova, broj: 1479/1993 (list spisa 9-10), zk. izvadak za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 11), ugovor o darovanju nekretnina zaključen između MC i JC **.**.2023., ovjerenog od strane javnog bilježnika Drage Burazera iz [adresa], broj Ov-7433/2023 (list spisa 12-15), povijest promjena na katastarskim česticama DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru, klasa: 930-04/23-05/159, ur.broj: 541-24-04/8- 23-2 od 25. listopada 2023. (list spisa 16-34, 122-139), zapisnik sastavljen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], Z-784/2007/8254 od 28. siječnja 2015. (list spisa 67-69), nalaz i mišljenje vještaka Zvonimira Baričevića, dipl. ing. geod. (list spisa 158-161), proveden je dokaz uviđajem na licu mjesta (list spisa 151) te je izveden dokaz saslušanjem svjedoka: EC, ĐC i HC (list spisa 151-155), proveden je dokaz stranačkim saslušanjem tužitelja (list spisa 172).

5.1. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

6. Tužitelj je podneskom od 19. kolovoza 2025. (list spisa 114-115) istaknuo da je iz povijesnog prikaza za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vidljivo da je tužiteljev stric ĐC na potpuno istom pravnom i činjeničnom osnovu u ispravnom postupku povodom prigovora koji se pred Naslovnim sudom vodio pod poslovnim brojem Z- 8281//24 ishodio na svoje ime uknjižbu prava vlasništva na za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za cijelo. Grad Biograd na Moru nakon donošenja navedenog rješenja da nije podnosio tužbu za ispravak. Tužitelj, nadalje navodi da iz dostavljene snimke iz zraka iz 1968. i izvoda iz Hrvatske osnovne karte je vidljivo da su k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] te k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] u naravi predstavljale jedno zemljište ograđeno sa svih strana kamenim zidom vidljivim na tim snimkama. To zemljište je od davnina predstavljalo vlasništvo obitelji ĐC, a kasnije su od dijelova tog zemljišta formirane zasebne parcele. Tužitelj je, dakle, osobno i putem prednika u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetne nekretnine još od početka 20. stoljeća te ni njih ni tužitelja u tome nitko nikada nije smetao. Predmetnu nekretninu je prema najstarijim katastarskim evidencijama posjedovala još tužiteljeva šukunbaka FC. U. Nju je naslijedio sin RC, a od njega je cjelokupnu („matičnu“) k. č. [katastarska čestica] stekao njegov sin JC (tužiteljev djed). JC pok. RC je predmetne nekretnine darovao svom sinu MC, a MC ih je nakon toga darovao tužitelju. Nadalje je istaknuo da je iz dostavljene povijesti promjena na katastarskim česticama razvidno da je šukunbaka tužitelja FC ud. U još od 1. katastarske revizije iz 1956. godine bila upisana kao posjednica matične nekretnine u staroj izmjeri (od koje su kasnije formirane predmetne nekretnine) te da je prilikom 2. katastarske revizije iz 1974. godine (numeracija čestica u novoj izmjeri) formirana k. č. [katastarska čestica] površine 2723 m2, upisana u posjedovni list 317 k. o. [katastarska općina] te da se kao posjednik te nekretnine upisao tužiteljev djed JC, za cijelo, a konačno da je na temelju darovnog ugovora svoj posjed predmetnih nekretnina u katastar upisao tužiteljev otac MC.

7. Tužbeni zahtjev je osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je stekao pravo vlasništva nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za cijelo i realnog dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to dijela koji je na skici sudskog očevida izrađenoj 5. studenog 2025. po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Zvonimiru Baričeviću, dipl. ing. geod. iz GEOMODUS d.o.o. Zadar za geodeziju i projektiranje omeđen točkama C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-C i obojen smeđom bojom, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužitelj svoje pravo vlasništva predmetnih nekretnina upiše na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog vlasničkog prava s imena tuženika za cijelo.

9. Između stranaka nije sporno da su tuženici upisani suvlasnicima predmetnih nekretnina, svaki za ¼ dijela.

10. Među strankama je sporno je li tužitelj ispunio uvjete za stjecanje prava vlasništva na predmetnim nekretninama.

11. Uvidom u ugovor o darovanju nekretnina zaključen između JC pok. RC i MC dana 7. lipnja 1993., ovjerenog od strane Općine Biograd na Moru, Sekretarijata upravno-pravnih i inspekcijskih poslova, broj: 1479/1993 (list spisa 9-10) proizlazi da je MC, kao darovatelj darovao JC, kao daroprimatelju predmetne nekretnine.

12. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Biograd na Moru, klasa: 930-04/23- 05/159, urbroj: 541-24-04/8-23-2 od 25. listopada 2023. (list spisa 16-34, 122-139) proizlazi da se kat. čest. [katastarska čestica] odnosi na dio kat. čest. [katastarska čestica] i dio kat. čest. [katastarska čestica] stare izmjere. Kat. čest. [katastarska čestica] nastala je od kat. čest. [katastarska čestica], a kat. čest. [katastarska čestica] nastala je od matične kat. čest. [katastarska čestica]. Pregledom najstarijih podataka za k. o. [katastarska općina], a koji datiraju od revizije posjedovnog stanja 1955./1956. proizlazi da je kat. čest. [katastarska čestica] upisana u registre i to 406, 185, 140, 21, 20 i kat. čest. [katastarska čestica] da je upisana u ABC registar 419. Nadalje aerofotogrametrijskim snimanjem 1971. godine kat. čest. [katastarska čestica] upisana je u ABC registar 373 odnosno posjedovni list 317 i to kao posjed AC pok. RC površine 2701 m2. Predmetom klasa: UP/I-932-7/99-1/103, matična kat. čest. [katastarska čestica] mijenjala je naslovnu stranu posjedovnog lista na način da se upisuje MC, Š i to na temelju ugovora o darovanju. Iskazom promjena 146/2003, matična kat. čest. [katastarska čestica] mijenjala je naslovnu stranu posjedovnog lista, ispravka predmeta klasa: UP/I-932-7/99-1/103, na način da je na kat. čest. [katastarska čestica] upisan JC, pok. RC u površini od 1901 m2 i MC, Markov, u površini od 800 m2. Nadalje, razvidno je da do izlaganja nove izmjere za k. o. [katastarska općina] (snimanje izvršeno 2005., izlaganje započelo 2007.) na matičnoj kat. čest. [katastarska čestica] nije bilo drugih promjena. U postupku izlaganja nove izmjere za k. o. [katastarska općina], matična čest. 661 cijepana je te je formirana kat. čest. [katastarska čestica]. Predmetom klasa: UP/I-932-07/2018- 02/163 kat. čest. [katastarska čestica] cijepana je te je formirana kat. čest. [katastarska čestica]. Konačno razvidno je da su tuženici upisani kao posjednici predmetnih nekretnina u posjedovnom listu 8254 k. o. [katastarska općina].

13. Uvidom u zapisnik sačinjen povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] br. Z-784/2007/8254 od 28. siječnja 2015. (list spisa 67-69) proizlazi da je kat. čest. [katastarska čestica], u naravi maslinjak površine 473 m2 nastala od kat. čest. [katastarska čestica], u naravi pašnjak površine 6715 m2, upisana kao suvlasništvo JCVZ za ½ dijela i dr. i kat. čest. [katastarska čestica], u naravi pašnjak površine 3696m2, upisana u korist općenarodne imovine za cijelo – kao organ upravljanja upisan je Mjesni narodni odbor Biograd na Moru. U tom postupku upisani su tuženici kao suvlasnici predmetne nekretnine i to svaki za ¼ dijela. Ujedno uvidom u cit. zapisnik razvidno je da nije pristupio uredno pozvani MC koji je prema PL 6262 evidentiran posjednikom predmetne nekretnine za cijelo.

14. Radi identifikacije predmeta spora izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka Zvonimira Baričevića, dipl.ing.geod., koji je sačinio skicu lica mjesta s fotografijama, na koju stranke nisu imale primjedbe te istu ovaj sud u cijelosti prihvaća. Naime, vještak mjernik je predmetne nekretnine identificirao kao kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], a koje u naravi predstavljaju kuću, dvorište i tamponirani dio koji služi kao pristup za kuću na predmetnoj i dvije susjedne čestice. Ujedno utvrđeno je da su pokazane nekretnine ograđene sa svih strana betonskim zidovima.

15. Svjedok EC je u iskazu (list spisa 152) naveo da je predmetna parcela ranije pripadala pok. RC, pa da je onda ovaj teren prešao na njegovog sina JC zv. „ Z“, koji je djed tužitelju JC. Svjedok je naveo da je „ Z“ ovaj teren darovao svome sinu Ć, koji je otac tužitelju JC. Ovo da mu je poznato budući da cijeli svoj život živi u [adresa]. Istaknuo je da je njegov pokojni djed GC imao prvi traktor u [adresa] i sjeća se da je njegov pokojni djed pomagao JC obrađivati ovaj teren jer se ranije na ovom terenu držalo blago i guvno i to sve do kraja 70-ih godina prošlog stoljeća. Istaknuo je da je predmetni teren, kao i susjedni teren gdje se nalazi kuća SC ranije pripadao pok. RC i sve je ranije bilo ograđeno suhozidom. Nadalje je naveo da je kuću koja se danas nalazi na terenu sagradio tužitelj JC i to prije nekih godinu dana. Istaknuo je da nije čuo za sporove.

16. Svjedok ĐC je u iskazu (list spisa 153) naveo da predmetni teren pripada JC. Poznato mu je da je tužitelju JC ovaj teren darovao njegov otac MC, koji mu je brat, a on da je ovaj teren stekao od oca JC zv. Z. Djed tužitelja JC, a koji je njegov otac je ovaj teren stekao od djeda pok. RC. Pok. RC je imao četvoricu sinova i to: SC, Ć, M i JC, njegovoga oca. Njegovom ocu JC je po ocu pok. RC pripao ovaj teren, teren preko puta gdje se nalazi kuća u kojoj danas on živi sa suprugom. Kuki su pripali i tereni do ovoga terena gdje se danas nalaze, a koji danas pripadaju PC zv. DC i teren niže na kojem se nalazi njegova kuća. Nadalje svjedok je na terenu i na predočenom izvodu iz katastarskog plana (list spisa 18) točno pokazao raniji suhozid koji je ograđivao cijeli posjed pok. RC. Istaknuo je da unutar obitelji nikad nije bilo sporno da ovaj teren pripada danas JC, a ranije njegovom ocu MC. Također nikad nije čuo da bi pok. RC ili JC netko osporavao vlasništvo ovog terena kao i okolnih koje drže u svom posjedu. Danas na terenu kao što se vidi se nalazi Markova kuća koju je sagradio prije možda dvije godine, a ranije je na ovom terenu bio vrt, u kojem je sadio razne povrtlarske kulture moj otac JC. Njegov otac je još prije držao ovce, imao je pet-šest ovaca, dvije koze koje je držao na ovom terenu do iza Domovinskog rata negdje do 1997./1998. godine.

17. Svjedok HC je u iskazu (list spisa 154) naveo da se na ovom terenu nalazi kuća koju je gradio JC prije par godina, a ovaj teren da mu je darovao otac MC. Danas u ovoj kući živi JC sa svojom obitelji. Svjedok je ujedno naveo da mu je poznato da je ovaj teren ranije pripadao Markovom djedu JC što mu je poznato budući je Z djed i njegovoj supruzi. Koliko zna nikad nije bilo spora vezano za ovaj teren.

18. Tužitelj JC je u stranačkom iskazu (list spisa 172) naveo da predmetna nekretnina, kao i okolne nekretnine su još odavno bile u posjedu pradjeda pok. RC, koji je te terene ostavio svom sinu, a njegovom djedu pok. JC. Na ovom terenu da se nalazi kuća koju je on sagradio i taj teren da je činio jedinstvenu cjelinu s okolnim terenima. Ovi tereni ispod ceste su podijeljeni na tri dijela: na njegovog oca i dva strica ĐC i PC. Tako da su njegovi stričevi i njegov otac dobili svatko svoj dio odvojenog terena. Njegov otac je svoj dio odnosno ovaj teren njemu darovao. Kuću da je sagradio prije možda dvije tri godine, a prije kuće da su se na ovom terenu nalazila stabla maslina, vrt, a njegov djed pok. JC je davnije još na ovom terenu držao kokoši i prasad.

19. Odredbom članka 159. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17., dalje u tekstu: ZVDSP), propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka određeno je da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja, dok je stavkom 3. istog članka određeno je da samostalni posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

19.1. Vrijeme potrebno da bi se dosjelošću steklo vlasništvo na nekretnini na koju je uknjiženo vlasništvo jedinice lokalne samouprave iznosi dvostruko vrijeme od vremena iz članka 159. stavka 3. ZVDSP-a, odnosno 40 godina.

19.2. Isto tako, sadržajno identičnu odredbu članka 159. stavka 1. i 2. ZVDSP-a, sadržavao je i Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“, broj: 53/91. - dalje: ZOVO) koji je bio na snazi od 1. rujna 1980. do 1. siječnja 1997., te je odredbom članka 28. određivao identične rokove za stjecanje vlasništva na nekretninama temeljem dosjelosti, a ova materija bila je na jednak način riješena i odredbama OGZ-a.

20. Stupanjem na snagu ZVDSP (1. siječnja 1997.) odredbom članka 388. stavka 4. bilo je izričito propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga datuma.

21. Ukidanjem odredbe članka 388. stavka 4. ZVDSP-a odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske navedena odredba je prestala vrijediti 17. prosinca 1999., ali je od dana stupanja na snagu ZVDSP-a, pa do tog datuma Zakonom (čl. 388. st. 4.) bilo omogućeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu posjedovanjem i prije 8. listopada 1991.

22. U odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1480/2016 od 5. studenog 2019., Rev-2771/2013 od 13. kolovoza 2013., Rev-291/2014 od 17. travnja 2018. izraženo je shvaćanje: "kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću, na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni interes drugih osoba."

23. U odnosu na navedene propise i prava stranaka koja su stečena na temelju ukinutih zakonskih odredbi izjasnio se i Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda: Gashi protiv Hrvatske po zahtjevu broj 32457/05, Trgo protiv Hrvatske po zahtjevu Hrvatske broj 35298/04, Radomilja i dr. protiv Hrvatske po zahtjevu broj 37658/10, u kojim presudama je zauzet pravni stav da sud smatra da podnositelj zahtjeva "koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao, s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba, snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši neustavni propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja vlasništvo imovine koje je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška. U svezi s tim, Sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koja su počinila državna tijela mora snositi država, te da se greške ne smiju ispravljati na trošak dotičnog pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes."

24. Prije svega, za istaknuti je da su u okolnostima ovog predmeta po ocjeni ovog suda tužitelj i njegovi prednici opravdano vjerovali da su vlasnici predmetnih nekretnina jer su posjed vršili samostalno, jer su tim nekretninama gospodarili dugi niz godina i jer im vlasničkopravna ovlaštenja nitko nije osporavao, a upisani vlasnici svo vrijeme, niz godina, bili su potpuno pasivni u iskazivanju bilo kojih vlasničkih ovlasti na nekretninama i svojatanju nekog prava na istima) pa imaju razloga osnovano vjerovati i (time) vjerovati da posjed vrše kao vlasnici (pa tako ustaljena praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao npr. Rev-1209/2016 od 11. veljače 2020.).

25. Tijekom postupka izveden je dokaz saslušanjem svjedoka: EC, ĐC i HC koji imaju neposredna i potpuna saznanja o svim okolnostima vezanim za način stjecanja i korištenja predmetne nekretnine koliko je to moguće s obzirom na njihovu starosnu dob, da su suglasno i o odlučnim činjenicama gotovo identično iskazivali, ujedno po ocjeni ovog suda nemaju nikakvog interesa za ishod ovog postupka, sud je iskaze navedenih svjedoka cijenio uvjerljivim i istinitim, a posljedično vjerodostojnim je sud cijenio iskaz i saslušanog tužitelja budući da je iskazivao u suglasnosti sa saslušanim svjedocima i materijalnim dokazima u spisu. Prvenstveno sukladno povijesti promjena Državne geodetske uprave prema kojoj je na predmetnoj parceli ( dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere) od najstarijih podataka 1955./1956. bila evidentirana FC ud. U ( tužiteljeva šukunbaka) u površini od 840 m[2] , a potom 1971. godine ( službeni podaci u uporabi 1979.) na kat. čest. [katastarska čestica] upisana u posjedovnom listu 317 upisan je tužiteljev pradjed JC u površini od 2723 m[2] , potom 1999. godine se upisao tužiteljev otac MC temeljem darovnog ugovora u površini od 800 m[2] , dakle u većoj površini nego što danas iznosi površina predmetnih nekretnina u novoj izmjeri.

26. Stoga, iz iskaza saslušanih svjedoka i materijalnih dokaza koji prileže spisu, sud je utvrdio da je predmetna nekretnina u cijelosti uživana po predniku tužitelja, i to predmetne nekretnine je koristio još tužiteljev pradjed JC, zatim tužiteljev djed JC, koji je predmetni teren koristio dijelom za čuvanje blaga i obrađivanje, a potom njegov sin MC, koji je predmetne nekretnine darovao svom sinu ovdje tužitelju JC, a koji je na predmetu spora sagradio kuću u kojoj živi sa svojom obitelji, a kojemu nitko kao niti danas nije osporavao pravo vlasništva niti ih je ometao u korištenju istih, pa su po stavu ovog suda predmetne nekretnine najkasnije od sredine pedesetih godina prošlog stoljeća u samostalnom posjedu tužiteljevih prednika i to ranije od pok. JC, a potom djeda tužitelja pok. JC, zatim njegovog oca MC i konačno tužitelja, pa je protekao četrdesetogodišnji rok dosjedanja i to prije 17. studenog 1999., tako da je tužitelj i po prednicima mogao dosjedati i u vremenu kad je nekretnina bila u režimu društvenog vlasništva.

27. Nadalje, ukazuje se neosnovanim navodi tuženika ad.1. koje je iznio u podnesku od 26. siječnja 2024. ( list spisa 65-66) navodeći da je tužitelj uredno pozvan na ročište u postupku obnove zemljišne knjige, odnosno njegov otac MC, slijedom čega se smatra da je MC sudjelovao u postupku obnove zemljišne knjige. Tuženik smatra da propust prednika tužitelja da podnese prigovor odnosno tužbu radi ispravka, veže i samog tužitelja pa da bi zbog toga tužbu trebalo odbiti.

27.1. Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u presudi poslovni broj: Rev- 919/2018-2 od 1. veljače 2023. "rješenje doneseno u postupku preoblikovanja zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak, u smislu odredbe članka 197. ZZK, pa kada se tužba temelji na identičnom činjeničnom stanju, tužbeni zahtjev valja odbiti." U konkretnoj situaciji, iz priloženog zapisnika sačinjenog u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj: Z- 784/2007/8254 proizlazi da u tom postupku tužitelj nije sudjelovao, posljedično nije dao nikakvu izjavu u pogledu stjecanja prava vlasništva predmetnih nekretnina, jednako kao i njegov pravni prednik MC. Osporavajući tužitelju legitimnost i mogućnost podnošenja tužbe na utvrđenje prava vlasništva, tuženik ad.1. nije dokazao da bi se ovom parničnom postupku tužitelj pozivao na identično činjenično stanje i pravnu osnovu, niti je to sud našao utvrđenim da bi uopće tužitelj u tom postupku sudjelovao kako je to prednje obrazloženo, pa je po stavu ovog suda tužitelj ovlašten podnijeti tužbu radi utvrđenja prava vlasništva.

28. Slijedom svega naprijed navedenog, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, u skladu s odredbom članka 8. ZPP ovaj sud drži osnovanim tužbeni zahtjev, pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

29. S obzirom da je prihvaćen prvi istaknuti tužbeni zahtjev, sud nije odlučivao o eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu.

30. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. ZPP-a te članaka 155. i 164. ZPP-a, uz primjenu važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23., dalje: Tarifa), a sve to obzirom na vrijednost predmeta spora od 1.327,36 EUR.

30.1. Tužitelju je priznat trošak sastava tužbe - 100 bodova (Tbr. 7.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife), trošak sastava podneska od 29. siječnja 2024., 19. kolovoza 2025. i 4. prosinca 2025.- od po 100 bodova za svaku pojedinu radnju (Tbr. 8.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife), zastupanje na ročištu od 19. kolovoza 2025. (Tbr. 9.t.5. u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife) u iznosu od 25 bodova, jer je isto odgođeno prije raspravljanja, za zastupanja na ročištima 12. rujna 2025., 22. listopada 2025. i 4. prosinca 2025.- od po 100 bodova (Tbr. 9.t.1 u vezi Tbr. 7.t.1. Tarife), dakle ukupno 725 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) iznosi 1.450,00 EUR, uvećano za PDV od 25% ( 362,50 EUR), ukupno iznosi 1.812,50 EUR. Navedenom iznosu valjalo je pridodati i trošak predujma za vještačenje u iznosu od 550,00 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu u plaćenom iznosu od 26,55 EUR te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 EUR, što sveukupno iznosi 2.442,14 EUR.

30.2. Nadalje, iz stanja spisa proizlazi da su se tuženici ad.1. Grad Biograd na Moru te privremena zastupnica tuženika pod 2. i 5. protivili tužbi i tužbenom zahtjevu, radi čega je sud obvezao tuženike ad.1. te tuženike ad.2. i ad.5. na nadoknadu troškova parničnog postupka na jednake dijelove u skladu s odredbom članka 161. stavak 1. ZPP-a prema kojoj suparničari podmiruju troškove na jednake dijelove. Međutim, zatraženi trošak objave oglasa te trošak postavljanja privremenog zastupnika ne može pasti na teret tuženika ad.1. Grada Biograda na Moru te tuženika ad.3. CC i tuženika ad.4. IC ( koji su priznali tužbeni zahtjev tužitelja prije upuštanja u raspravljanje), već taj trošak u ukupnom iznosu 659,73 EUR tereti tuženike ad.2. i ad.5., odnosno 329,86 EUR svaki, budući da je upravo navedenim tuženicima postavljen privremeni zastupnik. Slijedom iznijetog, popisani trošak uplate za sudskog dostavljača u iznosu od 30,92 EUR koji iznos je tužitelj predujmio radi dostave tužbe s pozivom za davanje odgovora na tužbu tuženicima ad.3. i ad.4. ne može teretiti preostale tuženike, a niti tuženike ad.3. i ad.4. budući da su isti priznali tužbeni zahtjev u cijelosti prije upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari.

30.3. Slijedom navedenog, sud je tuženika ad.1. Grad Biograd na Moru obvezao na nadoknadu troškova postupka u iznosu od 488,43 EUR ( 2.442,14 /5) te tuženike ad.2. i ad.5. u iznosu od 818,29 EUR svaki ( 488,43 +329,86), zajedno sa zateznim kamatama koje teku na taj iznos od donošenja ove presude (7. siječnja 2026.) pa do isplate, u skladu s odredbom članka 151. stavka 3. ZPP-a, po stopi određenoj u skladu s odredbom članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.).

31. Slijedom svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Biograd na Moru, 7. siječnja 2026.

Sutkinja

Senia Bušljeta

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od prvog idućeg dana od dana njezine objave (čl. 335. st. 7. do 10. ZPP-a). Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud ( čl. 348. ZPP- a).

Dostavna naredba:

- tužitelju po punomoćniku Šimi Lukačiću, odvjetniku u Biogradu na Moru,

- tuženiku ad.1. po punomoćniku Anti Galešiću, odvjetniku u Zadru,

- tuženicima ad.2. i ad.5. po privremenoj zastupnici Pauli Eškinja, odvjetnici u Biogradu na Moru,

- tuženicima ad. 3. i 4. osobno.