REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] U 5

Poslovni broj: Us I-836/2024-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja 1. UČ, (OIB [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], i 2. ĆČ, (OIB [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], oboje zastupani po opunomoćeniku Miranu Maćešiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Maćešić i suradnici d.o.o., Rijeka, Đure Šporera 2, protiv tuženika Državnog inspektorata, (OIB 33706439962), Zagreb, Šubićeva 29, radi šutnje uprave - prigovora, 7. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da u roku od 30 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa ove presude donese odluku o prigovoru tužitelja izjavljenom 11. travnja 2024. zbog nedobivanja odgovora na predstavku (prijavu bespravne gradnje) od 3. siječnja 2024.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljima nadoknadi troškove ovog upravnog spora u visini od 1.250,00 EUR (slovima: tisuću dvjesto pedeset eura) u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja odbija kao neosnovan.

III. Ako tuženik troškove ne podmiri u ostavljenom roku, nalaže se tuženiku da tužiteljima isplati i zakonske zatezne kamate koje na dosuđeni iznos troškova spora teku od dana donošenja ove presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navode da su 3. siječnja 2024. Državnom inspektoratu, Područnom uredu Rijeka, Građevinskoj inspekciji, podnijeli predstavku radi potrebe pokretanja postupka po službenoj dužnosti, a radi bespravne gradnje. Ističu da u roku propisanom čl. 42. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09, 110/21, dalje: ZUP) nisu zaprimili niti obavijest o pokretanju postupka niti obavijest o nepostojanju uvjeta za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, te da su stoga 11. travnja 2024. sukladno čl. 42. st. 4. u svezi čl. 122. st. 1. ZUP-a izjavili prigovor Glavnom državnom inspektoru kao čelniku tijela tuženika. Ukazuju da je sukladno čl. 122. st. 3. ZUP-a o prigovoru valjalo odlučiti u roku od 8 dana od dana izjavljivanja prigovora, no da tuženik u propisanom roku, a niti do podnošenja tužbe, nije odlučio o prigovoru. Tužbenim zahtjevom predlažu da Sud naloži tuženiku da donese odluku o prigovoru tužitelja, kao i da tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora tužiteljima.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da se inspekcijski postupci obavljaju u javnom interesu i vode po službenoj dužnosti, a ne po zahtjevu podnositelj prijave. Zaprimljene prijave koriste se kao povod i inicijativa za planiranje nadzora, pri čemu se nadzori ne obavljaju po redoslijedu zaprimanja prijava već se prethodno analiziraju i uvrštavaju u mjesečne planove rada. Navodi da su čl. 103. Zakona o Državnom inspektoratu posebno određeni prioriteti građevinske inspekcije za planiranje i obavljanje nadzora, a odnose s e na građenje koje je upravo u tijeku, građenje na posebno zaštićenim područjima, građenje javnih i višestambenih zgrada te drugi prioriteti, a da je iz očitovanja građevinske inspekcije iz Rijeke razvidno da predmetna prijava nije svrstana u prioritete postupanja. Stoga smatra da je tuženik postupao sukladno ovlastima i djelokrugu rada, a tek nakon uvrštavanja prijave u rad, temeljem čl. 58. Zakona o Državnom inspektoratu, nadležni građevinski inspektor će tužitelje obavijesti o utvrđenju i poduzetim mjerama. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

3. Kako tužitelji osporavaju samo primjenu prava, činjenice odlučne za rješavanje ovog spora su nesporne, a stranke u tužbi odnosno odgovoru na tužbu nisu izričito zahtijevale održavanje rasprave, to je, na temelju odredbe čl. 98. t. 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS), koji se Zakon na ovaj spor primjenjuje na temelju čl. 169. st. 1. istoga, ovaj spor riješen bez održavanja rasprave.

4. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka.

5. Na temelju razmatranja svih spornih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

6. Naime, iz dokumentacije dostavljene od tužitelja u tužbu proizlazi da su tužitelji 3. siječnja 2024. tuženiku podnijeli predstavku radi potrebe pokretanja postupka po službenoj dužnosti, a koja sadržajno predstavlja prijavu bespravne gradnje, građenja nezakonito izgrađene zgrade na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad, na nekretnini u suvlasništvu tužitelja. Nadalje proizlazi da su tužitelji tuženiku 11. travnja 2024. podnijeli prigovor radi nedobivanja obavijesti po predstavci.

7. Tuženik ne osporava navedene odlučne činjenice, no u odgovoru na tužbu ističe okolnosti uslijed kojih smatra da nije postojala obveza postupanja po prijavi i dostave podnositeljima obavijesti o poduzetom, sve do uvrštavanje prijave u rad.

8. Iznijeto pravno stajalište nije na zakonu osnovano.

9. Sukladno čl. 58. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine" br. 115/18, 117/21, 67/23, 155/23), inspektor provodi inspekcijski nadzor i pokreće postupak po službenoj dužnosti, a iznimno na zahtjev stranke, kada je to propisano posebnim zakonom (st. 1.). Zaprimljene predstavke u kojima su navedeni podaci o prijavitelju (ime i prezime te adresa stanovanja), a kojima se ukazuje na postupanja protivna propisima mogu se koristiti kao povod za obavljanje inspekcijskog nadzora (st. 2.). Ako inspektor povodom zaprimljene predstavke obavi inspekcijski nadzor, podnositelja će u pisanom obliku obavijestiti o utvrđenom činjeničnom stanju i poduzetim mjerama (st. 3.). Ako prema sadržaju zaprimljene predstavke inspektor nije ovlašten obavljati inspekcijski nadzor, o tome će pisano obavijestiti podnositelja predstavke (st. 4.).

10. Sukladno čl. 42. ZUP-a, postupak se pokreće po službenoj dužnosti kad je to propisano zakonom i nužno radi zaštite javnog interesa (st. 1.), te će kod ocjene o postojanju razloga za pokretanje postupka po službenoj dužnosti javnopravno tijelo uzeti u obzir predstavke odnosno druge obavijesti koje upućuju na potrebu zaštite javnog interesa (st. 2.). Kad službena osoba utvrdi da ne postoje uvjeti za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, obavijestit će o tome podnositelja što je prije moguće a najkasnije u roku 30 dana od dana podnošenja predstavke odnosno obavijesti (st. 3.). Podnositelj ima pravo izjaviti prigovor javnopravnom tijelu od kojeg je primio obavijest kojom se ne prihvaća prijedlog za pokretanje postupka, u roku od 8 dana od dana primanja obavijesti, kao i u slučaju u propisanom roku nije dobio odgovor (st. 4.).

11. Nadalje, sukladno čl. 122. ZUP-a prigovor se izjavljuje čelniku tijela ako zakonom nije drukčije propisano (st. 1.). Čelnik tijela odlučuje o prigovoru rješenjem u roku od 8 dana od dana izjavljivanja prigovora (st. 3.). Protiv rješenja prvostupanjskog tijela u prigovoru može se izjaviti žalba. Protiv rješenja drugostupanjskog tijela u prigovoru može se pokrenuti upravni spor. Ako nema drugostupanjskog tijela, protiv rješenja tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor (st. 4.).

12. Sukladno čl. 3. st. 1. točka 3. ZUS-a (koja odredba sadržajno odgovara odredbi čl. 3. st. 1. točka 4. Zakona o upravnim sporovima "Narodne novine" broj 20/10, 143/12, 152/14, 29/17 i 110/21, važećeg u vrijeme podnošenja tužbe), predmet upravnog spora jest i ocjena zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke odnosno da postupi prema propisu.

13. U konkretnom slučaju, iz svega navedenog proizlazi da nije sporno da su tužitelji čelniku tuženika dana 11. travnja 2024. podnijeli prigovor zbog nedobivanja odgovora iz čl. 42. st. 3. i st. 4. ZUP-a, te da tuženik do podnošenja tužbe, a prema stanju spisa ni kasnije, nije odlučio tom prigovoru. Iz navoda tuženika bi proizlazilo da isti smatra da je prigovor neosnovan, međutim, neovisno je li prigovor osnovan ili nije, čelnik tijela trebao je donijeti odluku o tom prigovoru u zakonskom roku.

14. Dakle, ovdje je riječ o pravnom lijeku - prigovoru iz čl. 122. ZUP-a u svezi čl. 42. st. 4. ZUP-a, a o kojem nije odlučeno u propisanom roku od osam dana od dana njegovog izjavljivanja kako to propisuje čl. 122. st. 3. ZUP-a. Stoga je čelnik tuženika trebao u propisanom roku od osam dana odbaciti, odbiti ili usvojiti navedeni prigovor tužitelja, a kako je to propustio učiniti to je nastupila šutnja uprave.

15. Pritom valja istaknuti da su navodi tuženika glede nepostojanja dostave odgovora odnosno obavijesti iz čl. 42. st. 3. ZUP-a podnositelju predstavke sve do uvrštavanja prijave u rad nisu na zakonu utemeljeni. Naime, citiranom odredbom izrijekom je propisano da je službena osoba dužna najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke odnosno obavijesti obavijestiti podnositelja ukoliko utvrdi da ne postoje uvjeti za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, odnosno u istome je roku obavijestiti o poduzetom, a o čemu se i sudska praksa višekratno izjasnila (odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvatske posl.br. Usž-1526/18-2 od 26. rujna 2018., posl.br. Usž-4626/18-8 od 4. prosinca 2019.).

16. Iz navedenog proizlazi da je tužba zbog šutnje uprave osnovana, pa je valjalo na temelju čl. 117. st. 3. ZUS-a u tom smislu usvojiti tužbeni zahtjev te, imajući u vidu prirodu tvari, naložiti tuženiku da donese odluku o prigovoru tužitelja u roku od 8 dana.

17. Odluka Suda o troškovima spora temelji se na odredbi čl. 147. ZUS-a te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, dalje: Tarifa). Budući da su tužitelji u predmetnom sporu uspjeli u cijelosti, to je istima priznat kao opravdan i nužan zatraženi trošak zastupanja po kvalificiranom opunomoćeniku (odvjetniku) prilikom sastava tužbe, u visini od 500,00 bodova, vrijednost boda 2 EUR (Tbr. 27.1. u svezi Tbr. 54. Tarife), dakle u iznosu od 1.000,00 EUR, uvećano za pripadajući iznos poreza na dodanu vrijednost po stopi od 25% (250,00 EUR - Tbr. 46. Tarife), u ukupnom zbrojenom iznosu od 1.250,00 EUR, zajedno sa zatraženim zakonskim zateznim kamatama (čl. 144. st. 4. ZUS-a), koje je troškove dužan naknaditi tuženik, koji je u ovome sporu izgubio u cijelosti. Tužiteljici nije priznat zatražen trošak sudskih pristojbi, budući da se iste plaćaju samo u slučaju kad je tužbeni zahtjev odbačen ili odbijen (čl. 22. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama, „Narodne novine" broj 118/18), a u konkretnom slučaju je tužbeni zahtjev usvojen.

18. Stoga je odlučeno kao u izreci.

U Rijeci 7. siječnja 2026.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv t. I. izreke ove presude žalba nije dopuštena (čl. 127. st. 1. ZUS-a). Protiv tč. II. i III. izreke ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužitelja Miranu Maćešiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Maćešić i suradnici d.o.o., Rijeka, Đure Šporera 2, uz odgovor na tužbu tuženika

- tuženiku Državnom inspektoratu, Zagreb, Šubićeva 29