REPUBLIKA HRVATSKA

P-787/2025

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Starom Gradu

21 460 Stari Grad

Novo Riva 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, po sucu Ivanu Striniću, u pravnoj stvari tužiteljice GS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Jelena Dulčić, odvjetnica u Hvaru, Marina Blagaića 18, protiv tuženice ŠS (istovjetno s G) iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, 7. siječnja 2026.

presudio je:

1. Utvrđuje se da je tužiteljica GS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnica č. zem. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za 15/4480 dijela, te je ista ovlaštena temeljem ove presude zatražiti i ishoditi upis uknjižbe prava vlasništva na predmetnim nekretninama u navedenom udjelu na svoje ime i u svoju korist uz istovremeni izbris istog prava s imena tužene.

2. Utvrđuje se da je tužiteljica GS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnica č. zem. [katastarska čestica] upisane su u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za 15/4480 dijela, te je ista ovlaštena temeljem ove presude zatražiti i ishoditi upis uknjižbe prava vlasništva na predmetnim nekretninama u navedenom udjelu na svoje ime i u svoju korist uz istovremeni izbris istog prava s imena tužene.

3. Utvrđuje se da je tužiteljica GS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnica č č. zem. [katastarska čestica] upisana je u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za 15/4480 dijela, te je ista ovlaštena temeljem ove presude zatražiti i ishoditi upis uknjižbe prava vlasništva na predmetnoj nekretnini u navedenom udjelu na svoje ime i u svoju korist uz istovremeni izbris istog prava s imena tužene.

Obrazloženje

1. Predmetni parnični postupak pokrenut je zaprimanjem tužbe između gore navedenih parničnih stranaka, sve radi utvrđenja prava vlasništva nad česticama kako je pobliže navedeno u izreci ove presude. Tužbom se navodi da su nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime tužiteljice za 55/56 + 2/896 dijela, na ime ovdje tužene za 15/4480 dijela, te na ime trećih osoba. Nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] upisane su u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime tužiteljice za 55/56 + 2/896 dijela, na ime ovdje tužene za 15/4480 dijela, te na ime trećih osoba. Nekretnina označena kao č. zem. [katastarska čestica] upisana je u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime tužiteljice za 55/56 + 2/896 dijela, na ime ovdje tužene za 15/4480 dijela, te na ime trećih osoba. Nekretnine upisane u ZU 1543 nalaze se na području zvanom “Široki put”, a one upisane u ZU 1242 i 1243 se nalaze na području zvanom “Fratarsko”. Predmetne nekretnine su izvorno vlasništvo sada pok. don HS, koji je te nekretnine za života darovao sada pok. TS pok. Š. Nakon smrti AS, nasljeđivanjem i uređenjem međusobnih odnosa između njegovih nasljednika predmetne nekretnine su pripale u cijelosti MS, koji je te nekretnine darovao ovdje tužiteljici. Tužiteljica je, dakle, slijedom svojih prednika u samostalnom i kvalificiranom posjedu predmetnih nekretnina više od 60 godina, ni od koga ometana. Na području zvanom “Fratarsko” je maslinik, a na području zvanom “Široki put” je dijelom maslinik, a dijelom šuma koja se prije koristila za branje ružmarina i taklji, a sada za branje šume za ogrijev, te za loženje kotlova za destilaciju lavande i rakije. Slijedom navedenog, budući da tužiteljica ima pravni interes uskladiti stvarno stanje sa onim upisanim u zemljišnoj knjizi, to ista ustaje predmetnom tužbom.

2. Tuženici je uredno dostavljena tužba, s propisnim upozorenjima oko davanja pisanog odgovora i ostalih obveza i pava u postupku.

3. Odgovorom na tužbu, koji je u spis zaprimljen 20. ožujka 2025., tuženica se usprotivila tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu, osporavajući navode tužiteljice. H osporava kvalificirani posjed tužiteljice, naročito poštenost posjeda, tvrdeći da je tužiteljica znala da joj ne pripadaju predmetne nekretnine. Stoga, da se nikako nije moglo steći pravo vlasništva dosjelošću nad predmetnim nekretninama.

4. U postupku je održano pripremno ročište 24. lipnja 2025., na kojem je odlučeno o dokaznim prijedlozima stranaka. Tako je u dokazne svrhe odlučeno pregledati priloženu dokumentaciju, te saslušati svjedoke ŽS i SS.

5. U zk ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane su čestice 1001/3, 1001/4, 1002/1, 1003/1, 1003/3, ukupne površine 5.760 m[2] (sve upisane kao pašnjak). U listu B, između ostalih, kao suvlasnica je upisana i ovdje tužena i to za suvlasnički dio od 15/4480.

6. U zk ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana je čestica 3747 (pašnjak), ukupne površine 755 m[2] . U listu B, između ostalih, kao suvlasnica je upisana i ovdje tužena i to za suvlasnički dio od 15/4480.

7. U zk ulošku [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisane su čestice 3748 (pašnjak) i 3750 (oranica) k. o. [katastarska općina]. U listu B, između ostalih, kao suvlasnica je upisanai ovdje tužena i to za suvlasnički dio od 15/4480.

8. Uz tužbu je tužiteljica dostavilai rješenje o nasljeđivanju iza pok. AS (list 10 spisa), prema kojem su istog naslijedili njegov sinovi Ivan i T (Ante) Dulčić, za po 1/2 dijela. Isto tako je dostavljen i Darovni ugovor od 13. studenog 1973. kojim je Ivan darovao T (Anti) točno navedene nekretnine, odnosno, svoj udio na istima, a nakon smrti njihovog oca.

9. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. JS, koje je donio Općinski sud u Rijeci pod brojem O-752/1996 19. siječnja 2005., iza ostaviteljice je kao jedini nasljednik utvrđen MS, te je na njega prešla sva imovina ostaviteljice.

10. Ugovorom o diobi, koji je dostavljen u spis uz tužbu, ugovone strane i t MS, KS i PS su uredili svoje međuvlasničke odnose, na način da su se međusobno podijelili i tako da MS pripadaju nekretnine upisane u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], a iza smrti njegova oca i majke, prema rješenjima o nasljeđivanju O-95/69 od 30. siječnja 1970. i O-

84/91 od 2. lipnja 1992.

11. Prema rješenju o nasljeđivanju tadašnjeg Općinskog suda u Starom Gradu, oznaka O-84/1991 od 2. lipnja1992. nasljednicima iza ostaviteljice NS su proglašeni JS, MS i ĐS i PS.

12. Ugovorom o darovanju od **.**.2010. MS je darovao ovdje tužiteljici GS nekretnine točno navedene u k. o. [katastarska općina], između kojih se nalaze i ovdje utužene nekretnine (1001/3, 1001/4, 1002/1, 1003/1, 1003/3, 3748, 3750, 3747).

13. Svjedoci su saslušani na ročištu za glavnu raspravu, koje je oržano 3. prosinca 2025., a o kojem su stranke bile uredno obaviještene, budući da su obje bile prisutne na pripremnom ročištu kada je glavna rasprava zakazana i isto su primile na znanje.

14. Iz iskaza svjedoka ŽS i SS, u bitnom, proizlazi kako oboje žive cijeli svoj život u [adresa], a svjedok ŽS ima i svoju zemlju koju obrađuje u nesporednoj blizini utuženih nekretnina. Svjedoci su nekretnine detaljno na ročištu opisali i to u dvije skupine, odnosno, tvrde da se nalaze na dvije lokacije, jedna naiva Široki put, druga Fratarsko. Točne lokacije i granice su svjedoci identificirali na ročištu, na snimci Geoportala, a njihovi navodi se podudaraju sa skicama u spisu, te ostalim tužbenim navodima. Dio zemalja je i sada, a bio je i prije maslinik, dok je ostali, manji dio šuma. Maslinik na česticama 3748, 3750 i 3747 na terenu čini jedinstvenu cjelinu, te je omeđen suhozidom. Koliko se svjedoci sjećaju, iz svojih neposrednih opažanja, viđali su MS na ovim zemljama, kako iste obrađuje, odnosno, bere masline i sječe drva. Iako svjedok ŽS nema neposrednih saznanja iz vremena ranije, po pričama zna da se u mjestu znalo kako je to ranije bilo vlasništvo AS (oca MS), a još ranije don HS, koji je to darovao TS. U ovom pogledu, svjedokinja SS se sjeća da je dok je bila dijete upoznala don HS, te je potvrdila sve ove navode oko posedovnog stanja i darovanja. Ovakvo posjedovnjo stanje, prema svjedocima seže unatrag 60-70 godina. Svjedocima nisu poznati nikakvi sporovi, sadašnji ili raniji, oko posjeda ili vlasništva ovih nekretnina. Tužena u ovom postupku im nije poznata, kao ni imena DS, ČS, IS, ŽS i FS, a nikoga od njih svjedoci nisu viđali ni jednom na ovim nekretninama, svih ovih desetljeća.

15. Nakon provedenog postupka, te ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, ovaj sud smatra tužbeni zahtjev tužiteljice osnovanim u cijelosti.

16. Odredba članka 6. Zakona o parničnom postupku obvezuje stranke iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, te predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Sud je u ovom pogledu ograničen, odnosno, iznimno je ovlašten utvrđivati činjenice koje stranke nisu iznijele i izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile samo u slučaju da sumnja kako stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati.

17. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

18. Ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključiti će primjenom pravila o teretu dokazivanja (članak 221.a Zakona o parničnom postupku).

19. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi utvrđenja prava vlasništva.

20. U postupku među strankama nije bila prijeporna identifikacija predmeta spora, kao ni činjenica da su čestice upisane na ime tuženice, za utuženi dio.

21. U postupku je valjalo raspraviti duljinu i kakvoću posjeda predmetnih nekretnina od strane tužiteljice i njenih prednika, budući da se ista poziva na stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

22. Što se tiče stjecanja prava vlasništva, u Republici Hrvatskoj pravo vlasništva nekretnina može se steći na nekoliko načina, pa tako između ostalog, na temelju pravnog posla, odluke suda, nasljeđivanjem ili na temelju zakona.

23. Odredbom članka 388. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 ) propisano je kako se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu Zakona o vlasništvu, prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Prije Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji je na snazi od 1. siječnja 1997., do njegovog stupanja, na snazi je od 1. rujna 1980. bio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ broj 6/80, 36/90, Narodne novine broj 53/91, 9/92, 77/92 ). No, kako je u predmetnom slučaju riječ o stjecanju prava vlasništva dosjelošću i to prije stupanja na snagu obaju zakona, za primjeniti su odredbe Austrijskog Općeg Građanskog Zakonika (koji je stupio na snagu na području Dalmacije 1. siječnja 1816.).

24. Prema Općem Građanskom zakoniku, čije odredbe o stjecanju prava vlasništva su sadržajno identične kasnijim odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pravo vlasništva se moglo steći, između ostalog, dosjelošću.

25. Člancima 1461. do 1471. Općeg Građanskog Zakonika uređeno je pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću, pa je tako bilo potrebno da je posjed zakonit (1461), pošten (1463), istinit (1464), te je potrebno i vrijeme dosjedanja, koje bi iznosilo, s obzirom da je riječ o privatnom vlasništvu, trideset godina prema Općem Građanskom Zakoniku. Sukladno mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960., rok je skraćen sa trideset na dvadeset godina.

26. Dosjelost kao način stjecanja prava vlasništva je izvorni način stjecanja, jer se vlasništvo stječe bez oslonca na volju i pravo dotadašnjega vlasnika, odnosno, prednika. Pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti. Dakle, pravo vlasništva se stječe onog trenutka kada je nastupila dosjelost.

27. Rok dosjelosti počinje teći onog dana kada posjednik stekne stvar, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

28. Posjed, sa svim pozitivnim kvalitetama mora biti neprekidan kroz cijelo propisano vrijeme, međutim, prenošenje posjeda na novog posjednika ne prekida se posjedovanje, već se postojeći posjed nastavlja kod pravnog sljednika dotadašnjeg posjednika.

29. Za stjecanje prava vlasništva moraju biti ispunjene određene opće pretpostavke, a to su sposobnost stvari da bude objektom prava vlasništva, sposobnost stjecatelja da stekne pravo vlasništva, te valjani pravni temelj stjecanja. Ovisno o načinu i objektu stjecanja, potrebno je ispuniti i određene dodatne pretpostavke.

30. Kako oko općih pretpostavki nije bilo prijepora tijekom postupka, nema potrebe posebno obrazlagati iste.

31. Ono što valja utvrditi prilikom odlučivanja o stjecanju vlasništva dosjelošću je prvenstveno kakvoća posjeda. U kakvoću spadaju obilježja koja posjed mora zadovoljiti, pa se tako razlikuju objektivne i subjektivne značajke. Objektivne značajke daju posjedu postojanje ili nepostojanje pravnoga temelja za posjedovanje, odnosno, da li je posjed dopušteno ili nedopušteno steći, dok se subjektivne značajke odnose na stav koji posjednik ima glede svoga prava na posjedovanje. Dakle, u objektivne značajke posjeda spadaju zakonitost i istinitost, a u subjektivne značajke posjeda spadalo bi poštenje.

32. Posjed je zakonit ako sam posjednik ima valjani pravni temelj za to posjedovanje. Posjed će se smatrati istinitim ako nije pribavljen silom, potajno ili prevarom, a niti zloupotrebom povjerenja. Posjednik je pošten ako prilikom stjecanja posjeda nije znao, niti je mogao posumnjati, s obzirom na okolnosti, da mu pravo na posjed ne pripada. Prema zakonskoj presumpciji, svaki se posjed ima smatrati poštenim, osim ako se ne bi dokazalo suprotno.

33. Što se tiče prijepora oko trajanja posjeda tužitelja, uzeti su obzir iskazi svjedoka kao uvjerljivi, logični i životni, posebice imajući u vidu godine života istih, te njihova neposredna saznanja o predmetu spora.

34. Kada se govori o poštenju posjednika, za istaknuti je kako je pretpostavka o savjesnosti posjeda radi stjecanja vlasništva dosjelošću ispunjena ako posjednik kroz svo vrijeme dosjelosti smatra da je pošten, odnosno, da je stvar koju posjeduje njegova, ili ako ne zna ili ne može znati da nije njegova.

35. Poštenje stjecatelja mora trajati cijelo vrijeme dosjelosti, a ono je subjektivno obilježje posjeda, pa ono nikad ne prelazi s prednika na sljednika u posjedovanju – poštenje se uvijek prosuđuje s obzirom na onoga tko je posjednik. Trenutkom kada je posjednik prestao biti pošten prekida se dosjelost. Ali naknadno nepoštenje posjednika nema povratno djelovanje na ono stanje prije toga u kojem je posjednik bio pošten. Prenošenje posjeda derivativnim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora (sudska praksa Županijskog suda u Splitu, Gžp-1149/10).

36. U konkretnom slučaju, tuženica nije u dovoljnoj mjeri, po ocjeni ovog suda, dokazala nepoštenje posjeda tužiteljice, odnosno, njenih prednika. Naime, u ovom pravcu nisu predloženi nikakvi dokazi, samo tvrdnje iz odgovora na tužbu, te očitovanja tijkom postupka. Stoga, po ocjeni ovog suda, presumpcija poštenja posjeda nije dovedena u pitanje. Štoviše, iskazima svjedoka i priloženom dokumentacijom, sud je uvjeren u poštenje posjeda, te smatra kako tužiteljica, ni njezini prednici nisu imali razloga sumnjati da im ne pripadaju predmetne nekretnine, a predloženim i izvedenim dokazima nije dovedeno u sumnju poštenje posjednika.

37. Iz svega proizlazi ocjena suda o osnovanosti tužbenog zahtjeva, odnosno, sud smatra kako je neprijeporno utvrđeno da je posljednji neometani posjednik predmetnih nekretnina upravo ovdje tužiteljica, odnosno, da i danas jedina posjeduje i koristi predmetne nekretnine.

38. Sud smatra utvrđenim kako je tužiteljica stekla pravo vlasništva predmetnih nekretnina dosjelošću, na način kako to propisuju odredbe Općeg Građanskog Zakonika, budući da je u postupku neprijeporno utvrđeno da nesmetano osobno i putem prednika posjeduje kroz zakonom propisani period, što bi u konkretnom slučaju bio dvadeset godina.

39. Odluka o trošku je izostala, jer ga tužiteljica nije popisala.

40. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u gornjoj izreci.

U Starom Gradu, 7. siječnja 2026.

Sudac

Ivan Strinić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe, u roku od petnaest dana, računajući od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu, za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.

DOSTAVTI:

- tužiteljici po punomoćniku, e-komunikacijom;

- tuženici, poštom;

- u spis.