REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Slavonskom Brodu
Trg pobjede 13, Slavonski Brod
Poslovni broj: Ovr-1518/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Anđeli Bionda Martić, na prijedlog više sudske savjetnice Albine Anđelić u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja VENTO, inženiring, storitve, trgovina, Ljubljana d.o.o., OIB 64411227421, sa sjedištem u [adresa],, Republika Slovenija zastupanog po punomoćniku Hrvoju Smičibradi, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetniku u Zagrebu, protiv protivnika osiguranja Marsonia Glas d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, OIB 66338854980, sa sjedištem u [adresa], zastupanog po punomoćniku Miji Kladariću, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetniku u Slavonskom Brodu, radi privremene mjere, nakon održane rasprave dana 30. prosinca 2025., provedene u nazočnosti punomoćnika predlagatelja, 7. siječnja 2026.
r i j e š i o j e
I Odbacuje se prijedlog predlagatelja osiguranja VENTO, inženiring, storitve, trgovina, Ljubljana d.o.o., kao nedopušten za određivanje privremene mjere koji glasi:
" 1) Radi osiguranja novčane tražbine Predlagatelja osiguranja tražbine u iznosu 36.778,75 EUR s pripadcima,
određuje se privremena mjera
I. Na način da se zabranjuje Protivniku osiguranja MARSONIA GLAS d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, Slavonski Brod (Grad Slavonski Brod), [adresa]; OIB: 66338854980 da otuđi ili optereti slijedeću nekretninu upisanu u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Slavonskom Brodu, ZEMLJIŠNOKNJIŽNI ODJEL SLAVONSKI BROD, k. o. [katastarska općina], i to:
ZK br. uloška [broj ZK uloška] i to broj katastarske čestice [katastarska čestica], ukupne površine 9373 m2, od čega u naravi vinograd površine 8543 m2, pomoćna zgrada – vrtna sjenica površine 19 m2 i poslovna zgrada, Novo Topolje, Novo Topolje površine 811 m2.
II. Nalaže se zabilježba privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine u zemljišnoj knjizi.
III. Ova privremena mjera traje najduže do proteka 30 dana nakon pravomoćnosti ovršnosti presude po parničnom postupku koji se vodi pred Okrajnim sudom u Novom mestu.
2) Predlaže se da sud usvoji prijedlog Predlagatelja osiguranja i obveže Protivnika osiguranja da Predlagatelju osiguranja nadoknadi trošak ovog postupka."
II Nalaže se predlagatelju osiguranja platiti protivniku osiguranja na ime troška ovog postupka iznos od 1.250,00 EUR ( jednu tisuću i dvjesto pedeset eura), u roku od 8 dana.
Obrazloženje
1. Predlagatelj osiguranja je 4. prosinca 2025. podnio prijedlog za osiguranjem novčane tražbine u iznosu od 36.778,75 EUR privremenom mjerom zabranom otuđenja ili opterećenja nekretnine protivnika osiguranja. Predlagatelj u prijedlogu u bitnome navodi kako prijedlog temelji na novim činjenicama i dokazima koji nisu bili dostupni sudu u ranijem postupku koji je vođen kod ovoga suda pod poslovnim brojem Ovr-863/2025, koji dokazuju stvarnu, neposrednu i konkretnu opasnost da će protivnik osiguranja otuđiti nekretninu. Nove činjenice odnose se na pribavljenu pisanu komunikaciju putem aplikacije WhatsApp između OĐ i zakonskog zastupnika protivnika osiguranja NĐ iz koje izrijekom proizlazi: da protivnik osiguranja ima kupce, da vodi pregovore, da je kontaktirao javnog bilježnika i da se poduzimaju radnje prijenosa vlasništva. Predmetna komunikacija prema navodima je u prilogu kao ključni dokaz postojanja subjektivne opasnosti iz članka 344. Ovršnog zakona. Ističući kako ovi dokazi nisu mogli biti ranije dostavljeni, jer su pribavljeni tek nakon donošenja osporavanog rješenja, a radi se o privatnoj komunikaciji između trećih osoba do koje predlagatelj ranije nije imao pristup, već je do iste došao tek nakon preuzimanja zastupanja OĐ i u suglasnošću s HĐ. Sukladno članku 35. Uredbe (EU) br. 1215/2012 (Brisel I bis), mjere privremene, uključujući osiguranje, koje su propisane pravom države članice mogu se zatražiti pred sudovima te države, čak i ako je za meritum nadležan sud druge države članice. Protivnik osiguranja je trebao zajam te je došao do g. OĐ (i sa njime povezanih društava). Gospodin OĐ se složio i dao zajam Protivniku osiguranja. S obzirom da OĐ nije imao sredstva za zajam, niti osobno, niti preko društva u njegovu utjecaju, dogovoren je zajam s trećim društvom - BIGNEST KLIRING d.o.o., koje je dalo g. OĐ novčana sredstva („Zajam 1“) koja su nakon toga bila dalje dana u zajam Protivniku osiguranja („Zajam 2“). S obzirom da je bio smisao da g. OĐ napravi uslugu Protivniku osiguranja uvjeti Zajma 1 su trebali biti potpuno identični Zajmu 2 odnosno Zajam 2 je dospio na plaćanje 1 mjesec prije Zajma 2. Prilikom potpisivanja Zajma 2 je došlo do očite pogreške, jer nije bila navedena kamata 1,8% mjesečno, već 1,8% godišnje, čime bi OĐ i sa njim povezana društva bila u očiglednoj šteti u odnosu na Zajam 1 koja su morala sama vratiti svom zajmodavcu u visini 1,8% mjesečno, kao i zateznu kamatu u visini 2% mjesečno. S obzirom da sklapanje Zajma 2 pod povoljnijim uvjetima od Zajma 1 nebi imalo baš nikakvog ekonomskog smisla, s Protivnikom osiguranja je pred svjedocima sklopljen usmeni dogovor odnosno dopuna, prema kojoj se Protivnik osiguranja obvezao vratiti OĐ odnosno u ovom slučaju Predlagatelju, sve troškove iz Zajma 1. Dana 01.10.2020., društvo BIGNEST KLIRING d.o.o. kao zajmodavac, društvo ETP NOVO MESTO, elektrotehnično podjetje, d.o.o. kao zajmoprimac i društvo UTRIS d.o.o. te Janez Zupančič u svojstvu svaki kao jamac- platac, sklopili su ugovor o zajmu u obliku solemnizirane privatne isprave u obliku javnobilježničkog akta posl. br. SV 1239/2020. Po tom pitanju Predlagatelj nadodaje, kako su društvo ETP NOVO MESTO, elektrotehnično podjetje, d.o.o. kao zajmoprimac i društvo UTRIS d.o.o. te OĐ kao jamci-platci do društva BIGNEST KLIRING d.o.o. kao zajmodavac došli jer su trebali novačana sredstva koje bi dalje posudila društvu MARSONIA GLAS d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, [adresa] (Grad Slavonski Brod), [adresa]; OIB: 66338854980) kao zajmoprimac i NĐ kao jamac-platac. Nekoliko dana nakon toga su društvo ETP NOVO MESTO, elektrotehnično podjetje, d.o.o. kao zajmodavac te Protivnik osiguranja (MARSONIA GLAS d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, [adresa] (Grad Slavonski Brod), [adresa]; OIB: 66338854980) kao zajmoprimac i NĐ kao jamac-platac, dana 07.10.2020. godine sklopili Ugovor o zajmu u obliku solemnizirne privatne isprave sklopljene u obliku javnobilježničkog akta, posl. br. SV-277/20 od dana 07.10.2020., pred javnim bilježnikom Ivanom Žetkom iz Novog mesta (t.j. Ugovor o zajmu), prema kojemu se Protivnik osiguranja obvezao isplatiti vjerovniku (tamo društvu ETP NOVO MESTO, elektrotehnično podjetje, d.o.o. odnosno kasnije istom društvu UTRIS INŽENIRING d.o.o.) novčani iznos u ime povrata zajma (Ovršna isprava). Društvo BIGNEST KLIRING d.o.o. je tražbinu iz ugovora o zajmu do društva ETP NOVO MESTO, elektrotehnično podjetje, d.o.o. ustupilo društvu POSLOVNI CENTER SICARD d.o.o. ugovorom o ustupu tražbina od dana 24.11.2022., sklopljenom u obliku solemnizirane privatne isprave u obliku javnobilježničkog akta, posl. br. SV 2106/2022, pred javnim bilježnikom Jernejem Jeromnom iz [adresa]. Društvo ETP NOVO MESTO, elektrotehnično podjetje, d.o.o. je dana 15.01.2024., promijenilo tvrtku društva u UTRIS INŽENIRING d.o.o. v) Društvo SICARD, koje je steklo tražbinu od društva BIGNEST KLIRING d.o.o., ustupilo je dalje tražbine do društva ETP NOVO MESTO, elektrotehnično podjetje, d.o.o. odnosno kasnije (istoga) društva UTRIS INŽENIRING d.o.o. kao zajmoprimca nadalje je ustupilo tražbinu Predlagatelju osiguranja. Isti ugovor je također bio potvrđen u obliku solemnizirane privatne isprave u obliku javnobilježničkog akta, posl. br. SV 569/2024 od dana 17.04.2024. godine, sklopljene pred javnim bilježnikom Jernejem Jeromnom iz [adresa].Tražbina iz zajma do društva UTRIS INŽENIRING d.o.o, koja je bila prenesena na Predlagatelja osiguranja, bila je osigurana Ugovorom o ustupu tražbina u osiguranje, koji je bio sklopljen između društva UTRIS INŽENIRING d.o.o i Predlagatelja osiguranja, a kojim je Predlagatelj osiguranja stekao Tražbinu iz pravnog odnosa – Ugovora o zajmu - sklopljenom između društva UTRIS INŽENIRING d.o.o kao zajmodavca i Protivnika osiguranja kao zajmoprimca. Iz Ugovora o zajmu proizlazi da je isti sklopljen u obliku ovršne isprave u odnosu na Protivnika osiguranja i da predstavlja ovršnu ispravu. Ugovor o ustupu tražbina u osiguranje također je potvrđen kao privatna isprava u obliku javnobilježničkog akta od dana 19.04.2024. pod posl. br. SV 585/2024, sklopljene pred javnim bilježnikom Jernejem Jeromnom iz Ljubljane“). Predlagatelj osiguranja dodatno ističe kako Protivnik osiguranja u ovom postupku, kao niti u ovršnom postupku, nije ponudio nikakav alternativni instrument osiguranja (kolateral) kojim bi se u slučaju raspolaganja predmetnom nekretninom osigurala naplata tražbine Predlagatelja. Slijedom navedenog, jedino raspoloživo sredstvo osiguranja naplate ostaje upravo predmetna Nekretnina, zbog čega postoji opravdana i neposredna potreba za određivanjem privremene mjere zabrane njezina otuđenja i opterećenja. Privremena mjera se traži radi osiguranja novčanog potraživanja u iznosu od 36.778,75 EUR koje proizlazi iz ugovorne kazne; te troškova, a sve temeljem javno ovjerene ovršne isprave
– notarskog zapisa SV 277/20 (Ovršne isprave), dodatnog dogovora ka Ovršnoj ispravi, sklopljenog između g. OĐ i Protivnika osiguranja; te ustupa tražbina Predlagatelja prema Cesiji (SV 569/2024); usmenom dogovora između Protivnika osiguranja i g. OĐ (radi kojega je pokrenuta parnica u Republikci Sloveniji); i SV 585/2024 (Cesije u osiguranje kojom je u osiguranja ustupljena Tražbina do Protivnika osiguranja). Ugovorna kazna proizlazi iz druge alineje stavka 1. članka 8. Ugovora o zajmu, sukladno kojem zajmodavac, odnosno u ovom slučaju tužitelj, ima pravo zahtijevati, u slučaju povrede ugovornih obveza od strane zajmoprimca (ovdje tuženih stranaka), ugovornu kaznu u iznosu od 0,5% iznosa zajma za svaku povredu, do najviše 10% iznosa zajma prema Ugovoru o zajmu. S obzirom na glavnicu zajma u iznosu od 110.000,00 EUR, ugovorna kazna iznosi 11.000,00 EUR. Povrat svih troškova odnosi se na povrat novčane tražbine koje proizlaze iz javne isprave – solemniziranog ugovora o kreditu, sklopljenom u obliku javnobilježničkog akta. Novčana tražbina bila je Predlagatelju osiguranja ustupljena na temelju Cesije u osiguranje odnosno Ugovora o ustupu tražbina u osiguranje od dana 19.04.2024. godine, koji je također sklopljen u obliku solemnizirane privatne isprave u obliku javnobilježničkog akta pred javnim bilježnikom Jernejem Jeromnom, posl. br. SV 585/2024, između društva UTRIS INŽENIRING d.o.o. kao ustupitelja tražbine te društva VENTO d.o.o. kao vjerovnika i ovdje Predlagatelja osiguranja. U dokaz svega navedenoga dostavlja se izvornik istog javnobilježničkog koji sadrži i Ugovor o zajmu. Također se dostavlja potvrda iz Brisel I prema kojoj je javni bilježnik Ivan Žetko potvrdio na predviđenom obrascu ovršivost Ugovora o zajmu. Sukladno 2. alineji, 1. stavka, 8. članka ugovora o zajmu sklopljenog sa Protivnikom osiguranja (Ovršna isprava plaćanje preostatka tražbine iz naslova (i) ugovorne kazne u visini 11.000,00 EUR sukladno 2); te (ii) troškova iz Ovršne isprave u visini 36.778,75 EUR i ugovornih zateznih kamata u visini 2% mjesečno od iznosa 110.000,00 EUR od dospjelosti, dana 30.09.2021. do plaćanja. Prema članku 2. Cesije u osiguranje, društvo UTRIS INŽENIRING d.o.o. je ustupilo u osiguranje novčanu tražbinu do Protivnika osiguranja koja proizlazi iz ugovora o zajmu Predlatelju osiguranja, s obzirom na navedeno iskazano je postojanje tražbine. Troškove koje je tužitelj imao u vezi s ovršnim postupkom u Republici Hrvatskoj u iznosu od 1.255,38 EUR te troškovi koje je imao zajmodavac – društvo UTRIS INŽENIRING d.o.o. prema svom zajmodavcu – društvu BIGNEST KLIRING d.o.o. u iznosu od 24.523,37 EUR, a koji proizlaze iz ugovora o zajmu sklopljenog dana 01.10.2020. između društva BIGNEST KLIRING d.o.o. kao zajmodavca, društva ETP NOVO MESTO, elektrotehnično podjetje, d.o.o. kao zajmoprimca te društva UTRIS d.o.o. i OĐ, svaki kao solidarni jamac, u obliku privatne isprave ovjerene kod javnog bilježnika, pod br. SV 1239/2020, u ukupnom iznosu od 35.523,37 EUR, što sve zajedno čini vrijednost predmeta spora u ovoj tužbi, o čemu će se detaljnije izložiti u nastavku. Na navedene iznose potrebno je dodati i troškove iz naslova ugovornih zateznih kamata po Zajmu 1 u iznosu od minimalno 173.178,75 EUR, a koje tužitelj, budući da je riječ o zateznim kamatama, nije uključio u vrijednost predmeta spora. Novčana tražbina proizlazi iz javne isprave
– solemniziranog ugovora o kreditu, sklopljenom u obliku javnobilježničkog akta. Novčana tražbina bila je Predlagatelju osiguranja ustupljena na temelju Cesije u osiguranje odnosno Ugovora o ustupu tražbina u osiguranje od dana 19.04.2024. godine, koji je također sklopljen u obliku solemnizirane privatne isprave u obliku javnobilježničkog akta pred javnim bilježnikom Jernejem Jeromnom, posl. br. SV 585/2024, između društva UTRIS INŽENIRING d.o.o. kao ustupitelja tražbine te društva VENTO d.o.o. kao vjerovnika i ovdje Predlagatelja osiguranja. Sukladno 2. alineji, 1. stavka, 8. članka ugovora o zajmu sklopljenog sa Protivnikom osiguranja ugovorne kazne u visini 11.000,00 EUR sukladno 2); te troškova iz Ovršne isprave u visini 36.778,75 EUR i ugovornih zateznih kamata u visini 2% mjesečno od iznosa 110.000,00 EUR od dospjelosti, dana 30.09.2021. do plaćanja. Prema članku 2. Cesije u osiguranje, društvo UTRIS INŽENIRING d.o.o. je ustupilo u osiguranje novčanu tražbinu do Protivnika osiguranja koja proizlazi iz ugovora o zajmu Predlatelju osiguranja. S obzirom na navedeno iskazano je postojanje tražbine. Tražbine predlagatelja osiguranja je utvrđena ovršnom ispravom – Ugovorom o zajmu solemniziranim pred javnim bilježnikom Ivanom Žetkom, SV-277/20, koji ima učinak javne ovršne isprave sukladno Uredbi (EU) 1215/2012 (Brisel I bis); potvrđena javnobilježničkom Cesijom u osiguranje (SV 585/2024) kojom je tražbina valjano prenesena na predlagatelja; pokrenutim parničnim postupkom pred nadležnim sudom u Novom mestu (I Pg 60/2025), čime je dodatno učinjeno vjerojatnim postojanje tražbine, a za koje je i uplaćena sudska pristojba, a koje potvrda se dostavlja kao dodatni dokaz. Predlagatelj je specificirao tražbinu po stavkama ugovorna kazna:
11.000,00 EUR (10% iznosa zajma), predviđena čl. 8. Ugovora o zajmu (Zajam 2) kao sankcija za povrede ugovornih obveza, a koje su nastupile propuštanjem vraćanja zajma u rokovima te neplaćanjem kamata, trošak prijevoda i ovrhe u hrvatski jezik:
1.255,38 EUR, a koji su izrazito kao obaveza predviđeni člankom 5. Ugovora o Zajmu (Zajam 2), povrat troškova po osnovi Zajma 1: 24.523,37 EUR koje je Predlagatelj preuzeo kao teret usmenim dogovorom s g. OĐ, a u dokaz navedenoga je Predlagatelj osiguranja već predao dokaz – Izjavu g. OĐ na ročištu dana 21.07.2025, kao i isto proizlazi iz činjenice da je i predmetna tražbina iz Zajma 1 ustupljena u cijelosti Predlagatelju osiguranja sukladno ugovoru o ustupu potraživanja sklopljenom u obliku javnobilježničkog akta posl. br. SV 2106/2022 odnosno SV 569/2024 od dana 17.04.2024., oboje sklopljenim pred javnim bilježnikom Jernejem Jeromnom iz [adresa]. Protivnik osiguranja zajam trebao vratiti u roku od cca 10 mjeseci (dospjelost 31.08.2021.), a prošlo je skoro pa 4 godine, sasvim ne jasno, da svaki dan kašnjenja predstavlja i povredu ugovora, koja je protekom kašnjenja od 20 dana došla do svog najvišeg iznosa u visini 10% glavnice tražbine. Protivnik osiguranja zanemaruje činjenicu da je riječ o formalno valjanim ispravama koje uživaju vjerodostojnost i ovršnost, te je nepotrebno u ovoj fazi dokazivati meritornu osnovanost tražbine – dovoljno je učiniti je vjerojatnom, što je u cijelosti ispunjeno. U dokaz postojanja tražbine predlaže se po potrebi i saslušanje g. GĐ, direktora Predlagatelja osiguranja, kao i g. OĐ, koji će potvrditi postojanje tražbine koja proizlazi iz javne isprave kao i sporednih dogovora. Predlagatelj je kao tužitelj protiv Protivnika osiguranje kao tuženika pokrenuo i parnični postupak radi naplate potraživanja u Republici Sloveniji, koji se vodi pred Okrajnim sudom u Novom mestu pod posl br. I Pg 60/2025. Pokrenut je parnični postupak, koji se vodi pred Okružnim sudom u Novom mestu , u kojemu Predlagatelj kao tužitelj se zahtjeva plaćanje preostatka tražbine iz naslova ugovorne kazne u visini 11.000,00 EUR sukladno 2. alineji, 1. stavka, 8. članka ugovora o zajmu sklopljenog sa Protivnikom osiguranja te troškova iz Ovršne isprave u visini 24.523,37 EUR i 1.255,38 EUR, a sve ukupno tražbinu u visini 36.778,75 EUR i ugovornih zateznih kamata u visini 2% mjesečno od iznosa 110.000,00 EUR od dospjelosti, dana 30.09.2021. do plaćanja.Protivnik osiguranja ima na dan podnošenja ovog prijedloga u vlasništvu nekretnine upisane zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Zemljišnoknjižni odjel Slavonski Brod, k. o. [katastarska općina], i to: ZK br. uloška [broj ZK uloška] i to broj katastarske čestice [katastarska čestica], ukupne površine 9373 m2, od čega u naravi vinograd površine 8543 m2, pomoćna zgrada – vrtna sjenica površine 19 m2 i poslovna zgrada, Novo Topolje, Novo Topolje površine 811 m2. Nekretnina predstavlja jedinu nekretninu upisanu u korist Protivnika osiguranja. Predlagatelj utvrđuje kako je Protivnik osiguranja društvo osnivano 08.02.2011. godine, što znači da je Protivnik osiguranja oduvijek imao OIB te nije moguće da bi u korist Protivnika osiguranja bila upisana nekretnina bez OIB [osobni identifikacijski broj]a. U odnosu na opasnost da će bez izricanja predložene privremene mjere Protivnik osiguranja znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, napominje se kako vjerojatnost postojanja opasnosti proizlazi iz činjenice, da Protivnik osiguranja nema druge imovine osim Nekretnine, dok je račun Protivnika osiguranja na dan 29.05.2025. bio u blokadi zadnjih 120 dana od 28.01.2025 do 28.05.2025., a od 02.10.2013 do 28.05.2025. Protivnik osiguranja je bio 29 puta u blokadi, od toga u zadnjih 12 mjeseci 276 dana od 365 dana u jednoj godini, dok je ukupno subjekt bio u blokadi 1.641 dana. Osim toga je Protivnik osiguranja svojim dosadašnjim izjavama iskazao namjeru prodaje nekretnine kao jedine realne vrijednosti dužnika, što bi onemogućilo osiguranje namirenja vjerovnika odnosno Predlagatelja osiguranja. U dokaz navedenoga predlaže se i popis blokada računa od strane Fine Info.BIZ Protivnika osiguranja, iz koje proizlazi povijest blokada, kao i kreditna ocjena D1. Predlagatelj osiguranja nije u stanju dostaviti druge dokaze o blokadi računa Protivnika osiguranja, jer je FINA odbila izdati službeni popis blokade računa Protivnika osiguranja. U dokaz navedenoga Odbijen zahtjev FINA-e za pribavu podataka o blokadi računa, a slijedom kojega Predlagatelj nije u mogućnosti dostaviti drugačiji dokaz sudu. Ujedno, potrebno je uzeti u obzir i visinu tražbine Predlagatelja osiguranja, kao i činjenicu da Predlagatelj osiguranja kao vjerovnik, može svoju tražbinu namiriti isključivo provedbom ovrhe na nekretninama u vlasništvu Protivnika osiguranja, jer Protivnik osiguranja nema drugu imovinu ili nekretninu. Nadalje je potrebno istaknuti kako sukladno stavku 2. članku 344. Ovršnog zakona, predlagatelj osiguranja ne mora učiniti vjerojatnim postojanje tražbine ako učini vjerojatnim da bi protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Napominje se kako Predlagatelj osiguranja traži izricanje privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja dijela nekretnina u vlasništvu Protivnika osiguranja. Izricanjem opisane privremene mjere Protivnik osiguranja i dalje ostaje u posjedu predmetnih nekretnina te se ne ograničava uporaba nekretnina, te stoga Protivniku osiguranja ne bi nastala šteta ako ne bi imao namjeru prodati nekretnine, dok u slučaju namjere Protivnika osiguranja prodati nekretnine, postoji izravna opasnost nastanka velike štete Predlagatelju osiguranja kao vjerovniku. Predlagatelj osiguranja sada dostavlja nove dokaze koji nisu postojali u vrijeme ranijeg odlučivanja suda, a koji nedvojbeno dokazuju namjeru otuđenja predmetne Nekretnine. Radi se o komunikaciji putem WhatsApp aplikacije između g. OĐ i g. NĐ, iz koje proizlazi: Navedene poruke upućuju na konkretne i stvarne radnje u smjeru prodaje Nekretnine, što predstavlja izravnu opasnost u smislu čl. 344. Ovršnog zakona. Za razliku od prethodnog postupka, više ne postoji apstraktna opasnost, već konkretna i dokazana namjera otuđenja, što u potpunosti mijenja činjenično stanje. Činjenica da je već provedena zabilježba ovrhe ne uklanja opasnost, jer Nekretnina i dalje može biti prodana trećoj osobi u slučaju brisanja zabilježbe ovrhe. Protivnik osiguranja je naime podnio žalbu protiv rješenje o ovrsi koji se vodi pred naslovnim sudom pod posl. br. Ovr-683/2025. Protivnik osiguranja je naime podnio žalbu protiv rješenja o ovrsi, zbog čega pravno gledano postoji mogućnost da zabilježba ovrhe bude u cijelosti ili djelomično brisana, a time i da jedino postojeće osiguranje (i druge) tražbine prestane postojati. Prodajom nekretnine dolazi do otežanja naplate, uključivanja trećih osoba, povećanja troškova, realne opasnosti nenaplativosti tražbine.Stoga postojanje ovrhe ne isključuje potrebu za dodatnim osiguranjem. Nadalje Predlagatelj osiguranja ispostavlja kako se ovrha odnosi na glavnicu zajma (110.000,00 EUR), dok se ovom mjerom osigurava druga odnosno dodatna tražbina koja proizlazi iz istog pravnog posla ali koja nije predmet ovrhe (ugovorna kazna i troškovi u iznosu 36.778,75 EUR). Protivnik osiguranja je protiv ovrhe podnio žalbu, predlagatelju osiguranja u slučaju prodaje nekretnine nanijelo veliku nenaknadivu štetu. Potvrđuje pravnim shvaćanjem da postojanje ranije zabilježbe ovrhe ne isključuje pravo vjerovnika na određivanje privremene mjere za drugu, dodatnu tražbinu upućuje i praksa drugostupanjskih sudova (ŽS Zagreb, Gž Ovr-871/2018; ŽS Rijeka, Gž-1397/2020). Praksa drugostupanjskih sudova potvrđuje pravno shvaćanje da postojanje ranije zabilježbe ovrhe ne isključuje pravo vjerovnika na određivanje privremene mjere za drugu, dodatnu tražbinu. Iz Gž Ovr 2015/2023-2 proizlazi da sud prvog stupnja pogrešno smatra da zabilježba ovrhe onemogućuje upis zabilježbe privremene mjere, dok je pravno ispravno da zabilježba ovrhe ne sprječava određivanje privremene mjere. Nadalje, iz odredbe članka 84 Ovršnog zakona (Ovršni zakon) proizlazi da zabilježbom ovrhe vjerovnik stječe pravo namirenja iz nekretnine, ali to ne isključuje upis drugih prava, uključujući privremene mjere, jer se nakon zabilježbe ovrhe ne dopušta upis promjene prava vlasništva ili stvarnih prava utemeljenih na raspoložbi ovršenika, ali ne i privremenih mjera koje služe osiguranju tražbine. Praksa Županijskog suda u Zagrebu (Gž Ovr-871/2018) i Županijskog suda u Rijeci (Gž-1397/2020), kako je navedeno u korisničkom pitanju, potvrđuje ovu pravnu interpretaciju, što je u skladu s općim načelima o privremenim mjerama propisanim Ovršnim zakonom (članci 341., 344. i 349. iz Ovršni zakon) i sudskom praksom (Gž Ovr 2015/2023-2). Zaključno, ranija zabilježba ovrhe ne isključuje pravo vjerovnika da zatraži i dobije privremenu mjeru za dodatnu tražbinu, što je potkrijepljeno i sudskom praksom drugostupanjskih sudova. Protivniku osiguranja ne nastaje nikakva šteta predmetnom zabilježbom zabrane otuđenja i opterećenja, osim ako ima namjeru nekretninu prodati, a što bi Predlagatelja osiguranja nanijelo veliku nenaknadivu štetu.
S obzirom na navedeno, predložena privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja ima pravni učinak stvarne zaštite predlagateljeve tražbine, čime se izbjegava rizik onemogućenja naplate Predlagatelja osiguranja, osobito jer Protivnik osiguranja već ima značajnu povijest blokada računa (276 dana blokade u posljednjih 12 mjeseci, ukupno 1.641 dana), a što sve već proizlazi iz dostavljenih dokaze.
2. Protivnik osiguranja protivi se prijedlogu za izdavanje privremene mjere predlagatelja osiguranja kojim predlaže sudu da odredi privremenu mjeru radi osiguranja novčane tražbine od 36.778,75 EURA zabranom otuđenja ili opterećenja nekretnine protivnika, gdje u bitnome navodi kako je predlagatelj već podnio istovjetan prijedlog između istih stranaka za određivanje privremene mjere o kojemu je pravomoćno odlučeno. Sukladno odredbama članka 344. Ovršnog zakona predlagatelj osiguranja je dužan u prijedlogu za osiguranje novčane tražbine privremenom mjerom dokazati vjerojatnost svoje tražbine i opasnost da će bez određivanja privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili u znatno otežati naplatu tražbine na način da će imovinu otuđiti opteretiti ili prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Dakle, prva pretpostavka za određivanje privremene mjere je da predlagatelj osiguranja ima prema protivniku osiguranja novčanu tražbinu, te da dokaže sudu da je njegova tražbina vjerojatna. Svoju tražbinu za koju traži određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja temelji na Ugovoru o zajmu od dana 07.10.2020. sklopljen u obliku solemnizirane privatne isprave u obliku javnobilježničkog akta pred javnim bilježnikom Ivanom Žetkom iz Novog Mesta pod poslovnim brojem SV-277/20 koji predstavlja ovršnu ispravu u državi Sloveniji, te Ugovor o ustupu tražbina u osiguranje od dana 19.04.2024. koji je također sklopljen u obliku solemnizirane privatne isprave u obliku javnobilježničkog akta pred javnim bilježnikom Jernejem Jeromnom poslovni broj SV 585/2024. U konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja navodi da se njegova tražbina sastoji od iznosa od 11.000,00 EUR po osnovu ugovorne kazne koju predlagatelj osiguranja ima pravo naplatiti od protivnika osiguranja za svaku povredu ugovorne obveze u iznosu od 0,5%, a najviše do 10% iznosa zajma koji je zajmodavac dao zajmoprimcu, ovdje protivniku osiguranja. Uvidom u sadržaj navedene odredbe Ugovora o zajmu je vidljivo da se u njoj ne navodi što bi to bile povrede ugovora o zajmu i na koji način se utvrđuje da je povreda ugovora počinjena, te tko je i prema kojem postupku ovlašten utvrđivati da je povreda ugovora učinjena. Za svaku učinjenu povredu predlagatelj osiguranja kao zajmodavac bi bio ovlašten naplatiti 0,5% od iznosa zajma koji iznosi 110.000,00 EUR, znači iznos od 550,00 EUR. Iz prijedloga za određivanjem privremene mjere, niti iz bilo kojeg priloga koji je uz prijedlog priložen nije vidljivo kada je protivnik osiguranja počinio neku povredu odredbi ugovora, u čemu se ta povreda sastoji, tko je tu povredu utvrdio i na koji način. Osim toga predlagatelj osiguranja nije protivniku osiguranja nikada poslao bilo kakvo upozorenje da čini povredu ugovornih odredbi, niti mu je za to poslao bilo kakvo terećenje, tako da protivnik osiguranja nema saznanja o bilo kojoj povredi ugovornih obveza, a pogotovo ne o ukupno 20 učinjenih povreda ugovora, temeljem kojih bi predlagatelj osiguranja mogao obračunati ugovornu kaznu od 10% koliko je obračunao (110.000,00 x 10% = 11.000,00 eura). Iduća tražbina su troškovi koje je predlagatelj osiguranja imao po osnovu ovršnog postupka u Republici Hrvatskoj u iznosu od 1.255,38 eura po računu prevoditelja. Treća tražbina čije se osiguranje traži su troškovi koje je predlagatelj osiguranja imao prema svojem zajmodavcu društvu Bignest kliring d.o.o. u iznosu od 24.523,37 eura koje je ovo društvo imalo iz ugovora o zajmu od 01. 10. 2020. između Bignest kliring d.o.o. , društva ETP Novo Mesto, elektroničko podjetje d.o.o. kao zajmoprimca i društva Utris d.o.o. i ŠĐ. Iz sadržaja prijedloga za određivanje privremene mjere i dokaza uz prijedlog nije vidljivo koji su to troškovi, na koji način su nastali ti troškovi i temeljem kojeg pravnog osnova bi protivnik osiguranja bio dužan podmiriti te troškove predlagatelju osiguranja, kada je predlagatelj osiguranja poslao prije podnošenja prijedloga za osiguranje obračun tih troškova i pozvao ga na plaćanje i na koji način predlagatelj dokazuje da je pozvao protivnika osiguranja da mu podmiri troškove. Smatra kako predlagatelj osiguranja nije dokazao da uopće ima bilo kakvu tražbinu prema protivniku osiguranja jer nije dokazao niti pravnu niti činjeničnu osnovu tražbine. Pretpostavka za određivanje privremene mjere je da predlagatelj osiguranja učini svoju tražbinu vjerojatnom. Za dokazivanje vjerojatnosti tražbine je potrebno da se jasno odredi koju to tražbinu predlagatelj osiguranja ima prema protivniku osiguranja i dostavi dokaze o tome kada je tražbina nastala i po kojem osnovu. U konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja nije čak niti naveo koju to tražbinu ima prema protivniku osiguranja i u čemu konkretno se tražbina sastoji. Navod da se radi o nekakvim potraživanjima po osnovu ugovorne kazne za koju se osim konstatacije da se tražbina odnosi na ugovornu kaznu ne navodi ništa drugo nije dokaz o postojanju i vjerojatnosti tražbine. Jednako se odnosi i na navod o nekakvim troškovima koje je predlagatelj osiguranja imao prema trećim osobama u vezi ugovora o kreditu je potpuno neodređena i nejasna tražbina koju bi u svakom slučaju trebalo specificirati i točno navesti prema kojem od treće nabrojenih postoje troškovi, u kojem iznosu i na koji način su ti troškovi nastali i kada. Predlagatelj osiguranja nije dokazao da ima bilo kakvu tražbinu, a pogotovo nije učinio vjerojatnim postojanje tražbine. Drugi uvjet za određivanje privremene mjere je da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da će bez određivanja privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili u znatno otežati naplatu tražbine na način da će imovinu otuđiti opteretiti ili prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Temeljem navedenog Ugovora o zajmu predlagatelj osiguranja je već kod ovoga suda pokrenuo ovršni postupak koji se vodi pod brojem Ovr-683/2025 u kojem je izdano rješenje o ovrsi dana 14.05.2025. godine. Predmet ovrhe je naplata novčane tražbine ovrhovoditelja, ovdje predlagatelja osiguranja prema ovršeniku, ovdje protivniku osiguranja u iznosu od 110.000,00 eura glavnice, ugovorne kamate u visini 1,8% godišnje od dana 15.10.2020. s dospijećem dana 31.08.2021. uvećano za zakonske zatezne kamate od dana 01.09.2021 pa do plaćanja, kao i troškova ovršnog postupka. Protiv navedenog rješenja o ovrsi protivnik osiguranja je kao ovršenik podnio žalbu. Temeljem podnesenog prijedloga za ovrhu i rješenja o ovrsi Općinski sud u Slavonskom Brodu je dana 15.05.2025. dostavio rješenje o ovrsi broj 683/2025-2 od 14.05.2025. godine. Zemljišnoknjižnom odjelu suda radi upisa zabilježbe ovrhe. Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Slavonskom Brodu je dana 26.05.2025. donio rješenje kojim se na nekretninama ovršenika upisanim u z. k. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kč. br. [katastarska čestica] Novo Topolje 9373 m2, (vinograd 8543 m2, pomoćna zgrada – vrtna sjenica 19 m2, poslovna grada Novo Topolje 20/b 811 m2) određuje zabilježba ovrhe. Navedeno rješenje je provedeno u zemljišnim knjigama, te je iz izvoda iz zemljišnih knjiga vidljivo da je na navedenim nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja upisana zabilježba ovrhe u korist predlagatelja osiguranja. Obzirom da je doneseno rješenje o ovrsi i izvršena zabilježba ovrhe na nekretninama koje su predmetom osiguranja jasno je da protivnik osiguranja ne može sa navedenim nekretninama raspolagati na bilo koji način zbog učinaka koje ima zabilježba spora sukladno odredbama članka 84. Ovršnog zakona. Čak i kada bi ovršenik raspolagao sa nekretninom time ne bi spriječio ili na bilo koji način onemogućio predlagatelja osiguranja da namiri svoju tražbinu kada bi je uopće imao, a iz sadržaja prijedloga nije vidljivo da postoji bilo kakva činjenično i pravno osnovana tražbina predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja. Naime, zabilježba spora ima učinak da sva raspolaganja koja bi i bila učinjena ne sprječavaju namirenje tražbine od novog vlasnika. Predlagatelj osiguranja je već podnio istovjetan prijedlog između istih stranaka za određivanje privremene mjere o kojemu je pravomoćno odlučeno. Naslovni je sud odlukom od 24.09.2025. godine pod poslovnim brojem Ovr-863/2025- 7 odbio prijedlog predlagatelja osiguranja, protiv koje odluke je predlagatelj podnio žalbu koja je odlukom Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž Ovr-217/2025- 2 od 12.11.2025. godine odbijena te je potvrđeno prvostupanjsko rješenje. Protivnik osiguranja ističe kako nije došlo do nikakvih promijenjenih okolnosti, a da bi ovaj prijedlog karakterizirale kao bitno drugačiji onome koji je ranije podnesen i pravomoćno odbijen, budući se radi o istim strankama i istom zahtjevu. Predlagatelj osiguranja dostavlja komunikaciju za koju navodi da dokazuje konkretnu i neposrednu namjeru prodaje iste nekretnine od strane protivnika osiguranja. Protivnik osiguranja ističe kako priložena komunikacija ne predstavlja dokaz koji bi upućivao na postojanje namjere protivnika osiguranja da raspolaže predmetnom nekretninom jer iz iste to uopće ne proizlazi, a ne može se smatrati ni vjerodostojnim dokazom obzirom na oblik u kojem je dostavljena. Člankom 333. stavak 2. Zakona o parničnom postupku propisano je da prvostupanjski sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena i ako utvrdi da je parnica među istim strankama pokrenuta o zahtjevu o kojemu je već pravomoćno odlučeno, odbacit će tužbu. U postupku osiguranja ne može se ponovno odlučivati o prijedlogu za određivanje privremene mjere, koji prijedlog je već ranije pravomoćno odbijen. Ovo iz razloga jer se u postupku osiguranja na odgovarajući način primjenjuju pravila o litispendenciji, kao i pravila o pravomoćno presuđenoj stvari. Protivnik osiguranja stoga predlaže naslovnom sudu da odbaci prijedlog za određivanje privremene mjere odnosno da odbije prijedlog za određivanje privremene mjere jer ne postoje pretpostavke za njeno određivanje, te obveže predlagatelja osiguranja na podmirenje troškova ovoga postupka.
3. Prijedlog za izdavanjem privremene mjere nije dopušten.
4. Tijekom postupka sud je pregledao dokumentaciju priloženu u spisu uvid u pretraživanje popisa nekretnina protivnika osiguranja (stranica spisa 16), izvadak iz sudskog registra za protivnika osiguranja (stranica t spisa 17-20), povijesni izvadak iz sudskog/poslovnog registra za UTRIS INŽENIRING d.o.o. (stranica spisa 27-42), FINA Info BIZ za protivnika osiguranja (stranica spisa 43-47), Ugovor o ustupu potraživanja kao osiguranje zaključen između UTRIS INŽENIRING d.o.o. i VENTO d.o.o. br. SV 585/2024 (stranica spisa 68-72), Ugovor o zajmu između ETP NOVO MESTO d.o.o., MARSONIA GLAS d.o.o. i NĐ [adresa] br.SV 277/20 (stranica spisa 74-80), Ugovori o ustupu potraživanja zaključeni između POSLOVNI CENTAR SICARD d.o.o. i VENTO d.o.o. br.SV 569/2024 (stranica spisa 81-85), Ugovor o ustupu potraživanja zaključen između BIGNEST KLIRING d.o.o. i POSLOVNI CENTAR SICARD d.o.o. br.SV 2106/2022 (stranica spisa 86-88), Ugovor o zajmu sa solidarnim jamstvom zaključen između BIGNEST KLIRING d.o.o., ETP NOVO MESTO d.o.o. i UTRIS d.o.o. br. SV 1239/2020 (stranica spisa 89-96), Potvrda o izvršenom plaćanju ( stranica spisa 97-99), komunikacija između ŠĐ i Marsonia Glas Marić NĐ (stranica spisa 101-108), rješenje ovog suda broj: Ovr-863/2025-7 od 24. rujna 2025. ( stranica spisa 109-117), zk. izvadak (stranica spisa118), rješenje Županijskog suda u Dubrovniku broj : Gž Ovr-217/2025-2 od 12. studenog 2025. ( stranica spisa 119- 123), redovni izvadak iz sudskog/poslovnog registra za VENTO d.o.o. (stranica spisa 124-128) Potvrdu o vjerodostojnoj ispravi/sudskoj nagodbi u građanskim i trgovačkim stvarima (stranica spisa 129-134), tužba radi isplate pokrenuta u Republici Sloveniji (stranica spisa 135-147), rješenje zk. odjela broj Z-5847/2025 od 26. svibnja 2025. o zabilježbi ovrhe na predmetnoj nekretnini (stranica spisa 155-158), zk. izvadak (stranica spisa 159-160) i izjavu GĐ (stranica spisa 165) i spis ovog suda poslovni broj Ovr-863/2025.
5. Uvidom u spis ovog suda poslovni broj Ovr-863/2025 utvrđeno je da je dana 24. rujna 2025. godine doneseno rješenje broj Ovr-863/2025-7 kojim je odbijen prijedlog predlagatelj osiguranja VENTO, inženiring, storitve, trgovina, [adresa] d.o.o., OIB 64411227421, sa sjedištem u [adresa],, Republika Slovenija za određivanje privremene mjere protiv protivnika osiguranja Marsonia Glas d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, OIB 66338854980, sa sjedištem u [adresa]. U rješenju je utvrđeno kako nema opasnosti da bi protivnik osiguranja mogao svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati budući je izvršena zabilježba ovrhe, poslovni broj Z-5847/2025, na navedenoj nekretnini gdje nakon zabilježbe ovrhe nije dopušten upis promjena prava vlasništva niti kojeg drugog stvarnog prava utemeljen na raspoložbi ovršenika, kako predviđa odredba članka 84. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje u tekstu: OZ). Sud je u rješenju utvrdio kako kumulativno nisu ispunjene pretpostavke vezano za privremenu mjeru jer je utvrdio kako pretpostavka opasnosti otuđenja, prikrivanja ili raspolaganja imovinom protivnika osiguranja nije ispunjena sud nije razmatra ni pretpostavku vjerojatnosti tražbine. Predlagatelj osiguranja je uložio žalbu na navedeno rješenje te dostavlja ispis komunikacije, u sažetom obliku, između OĐ i NĐ odnosno protivnika osiguranja, kao dokaz iz kojeg bi proizlazila činjenična opasnosti prodaje nekretnine.
Nadalje je utvrđeno kako drugostupanjski sud u Dubrovniku nije uvažio nove dokaze u žalbi te je donio Rješenje broj Gž Ovr-217/2025-2 od 12. studenog 2025. kojim je odbijena žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđeno je rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Ovr-863/2025-7 od 24. rujna 2025. godine.
6. U ovosudnom spisu poslovni broj Ovr-863/2025 prileži izjava ŠĐ, a na održanom ročištu u ovom predmetu na zapisnik predlagatelj osiguranja je priložio izjavu MĐ, kojom izjavom potvrđuje postojanje tražbine. Sud je o predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere odlučio bez saslušanje ŠĐ i GĐ na okolnost potvrde postojanja tražbine, jer iz samog sadržaja izjava kao i uvida u priležeću dokumentaciju daje sudu dovoljno elemenata za donošenje pravilne i zakonite odluke u konkretnom slučaju. Naime, odredbama Ovršnog zakona kojima se regulira institut privremenih mjera nije propisana obveza suda dostavljanje prijedloga protivniku osiguranja na odgovor niti obveza suda za održavanje ročišta. Naime, sud u postupku osiguranja postupa temeljem podnesaka i drugih pismena, dok se ročište održava kad to zakon određuje ili kad sud smatra da je održavanje ročišta svrhovito što u ovom slučaju iz izjava proizlaze činjenice koje predlagatelj osiguranja traži saslušanjem istih.
7. Ispis komunikacije između OĐ i NĐ koja je i u žalbenom postupku dostavljena u predmetu poslovni broj Ovr-863/2025, tako i u ovom postupku ne predstavlja vjerodostojan dokaz, budući isti nije dostavljen od ovlaštenih mobilnih operatera, koja bi sa sigurnošću utvrdila tijek razgovora stranaka, a i samim time nije nova okolnost, dokaz koji bi upućivao na postojanje namjere protivnika osiguranja da raspolaže predmetnom nekretninom temeljem koje bi predlagatelj mogao podignuti novi prijedlog za osiguranje. Također, iz samog teksta ispisa komunikacije nije razvidno i nije navedeno na koju se nekretninu razgovor odnosi.
8. S obzirom na sve gore navedeno, valja istaknuti kako ovaj sud utvrđuje da se u konkretnom predmetu, kao i u predmetu ovoga suda poslovni broj: Ovr-863/2025, u kojemu je doneseno pravomoćno rješenje, radi o istim strankama te se radi o istom prijedlogu za određivanjem privremene mjere, opasnosti otuđenja, prikrivanja ili raspolaganja imovinom protivnika osiguranja. Nadalje, u oba spisa činjenični supstrat je u bitnome istovjetan, o neposrednoj opasnosti prodaje nekretnine, s razlikom da je u prijedlogu u ovom predmetu poslovni broj: Ovr- 1518/2025 predlagatelj dostavio ispis komunikacije između OĐ i NĐ, dok je u ovosudnom predmetu poslovni broj Ovr-863/2025 predlagatelj dostavio isti ispis komunikacije u žalbenom postupku. Dakle, sud je utvrdio da se radi o istovjetnim sadržajima prijedloga privremene mjere i o istovjetnom činjeničnom obrazloženju.
9. Slijedom navedenoga, ovaj sud je utvrdio da se u konkretnoj pravnoj stvari radi o presuđenoj stvari – res iudicata, i to polazeći od općih stajališta o res iudicata koje je izrazio Europski sud za ljudska prava u predmetu Brletić protiv Hrvatske (br. 42009/10, presuda, 16. siječnja 2014.;) koja glase:
"37. Sud ponavlja da pravo na pošteno suđenje prema članku 6. stavku 1. Konvencije, tumačeno u svjetlu načela vladavine prava i pravne sigurnosti, obuhvaća zahtjev da se presuda u slučajevima kada su sudovi zaključili pitanje s pravomoćnim učinkom ne bi trebala dovoditi u pitanje (vidjeti predmete Brumărescu protiv Rumunjske [VV], br. 28342/95, stavak 61., ESLJP 1999-VII i Kehaya i ostali protiv Bugarske, br. 47797/99 i 68698/01, stavak 61., 12. siječnja 2006.).
38. Načelo res iudicata zahtijeva da nijedna stranka nema pravo tražiti reviziju pravomoćne i obvezujuće presude samo u svrhe odobravanja ponovnog suđenja i donošenja nove odluke u predmetu. Svaka se revizija ne bi trebala tretirati kao prikrivena žalba, a sama mogućnost postojanja dvaju viđenja o predmetu nije osnova za ponovno razmatranje (vidjeti predmet Esertas protiv Litve, br. 50208/06, stavak 21., 31. svibnja 2012.).
39. Razlog tome leži u činjenici da je načelo prema kojem je pravomoćna presuda res judicata i rješava spor između stranaka s pravomoćnim učinkom temeljni element prava na pošteno suđenje koje jamči članak 6. Konvencije u građanskim pitanjima (vidjeti predmet Kehaya i ostali, prethodno navedeno, stavak 63.)."
10. Konačno, slijedom svega navedenoga ovaj sud zaključuje kako pravomoćna sudska odluka djeluje između stranka na koje se odnosi te za njih predstavlja individualni zakon kojeg su one dužne poštivati u cijelosti (res iudicata facit ius inter partes). Nadalje, pravomoćna sudska presuda smatra se istinitom po načelu res iudicata pro veritate habetur (presuđena stvar se prihvaća (uzima) kao istinita). Slijedom navedenog ovaj sud ne može ponovno raspravljati o zahtjevu stranke o kojemu je već donesena meritorna pravomoćna presuda, jer se ona smatra istinitom i zakonitom te predstavlja konačno rješenje spora među strankama na koje se odnosi.
11. Sukladno članku 21.stavak 1. OZ-a u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.
12. Sukladno članku 333. stavka 2. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/77., 36/77., 36/80., 6/80., 69/82., 43/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., dalje u tekstu: ZPP) prvostupanjski sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena i ako utvrdi da je parnica među istim strankama pokrenuta o zahtjevu o kojemu je već pravomoćno odlučeno, odbacit će tužbu.
13. Imajući u vidu sve gore navedeno, a posebno činjenicu da je među istim strankama podnesen prijedlog za određivanje privremene mjere, o kojem je već pravomoćno odlučeno, temeljem članka 333. stavka 2. ZPP-a, u vezi članka 21. stavka 1. OZ-a, odlučeno je kao u izreci rješenja.
14. Sud je protivniku osiguranja u točki II. izreke rješenja priznao trošak sastava prigovora na prijedlog za donošenje privremene mjere u iznosu od 1.000,00 EUR, prema Tbr. 11 točke 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 69/93, 11/96, 91/04, 37/05, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23, 107/25 - dalje: Tarifa) s PDV-om obračunatim na ovaj trošak u iznosu od 250,00 EUR, prema Tbr. 46 Tarife, ukupno 1.250,00 EUR, prema vrijednosti predmeta spora od 36.778,75 EUR, s obzirom da je ovaj trošak bio potreban za vođenje ovog postupka sukladno članku 14. stavak 5. OZ-a u svezi članka 154. stavak 1. ZPP-a.
15. Slijedom svega navedenoga, riješeno je kao u izreci ovog rješenja
U Slavonskom Brodu 7. siječnja 2026.
Sutkinja
Anđela Bionda Martić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana od primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi pismeno, putem ovog suda, županijskom sudu u tri primjerka.
DNA:
1. Predlagatelj osiguranja Vento, inženiring, storitve, trgovina, Ljubljana d.o.o., sa sjedištem u Ljubljani, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Smičibradi, odvjetniku u Zagrebu, – e-komunikacijom
2. Protivnik osiguranja Marsonia Glas d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, sa sjedištem u Slavonskom Brodu, zastupanog po punomoćniku Miji Kladariću, odvjetniku u Slavonskom Brodu, e-komunikacijom