Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Stalna služba u Hrvatskoj Kostajnici

Hrvatska Kostajnica, Vladimira Nazora 10

Poslovni broj: P-362/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Hrvatskoj Kostajnici po sucu Renati Žličarić, u pravnoj stvari 1. tužitelja CK, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužiteljice ĆK iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici odvjetnici Boženki Jeličić iz Zagreba, Hvarska 4a, protiv tuženice NK iz [adresa] Kostajnice, Miroslava Krleže 42, OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku RK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja prava stvarne služnosti, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave 4. prosinca 2025., a donesene i objavljene 7. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Odbijaju se 1. i 2. tužitelj s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti, koji glasi:

"Utvrđuje se postojanje prava stvarne služnosti puta, provoza automobilom i prolaza pješice preko poslužnog dobra k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] kuća, šupa I dvorište površine 467 m2 i to po dužini međe k. č. br. [katastarska čestica] koja graniči sa k. č. br. [katastarska čestica] do ulaza u kuću I garažu koje se nalaze na k. č. br. [katastarska čestica] u širini od tri metra, a u korist povlasnog dobra k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište površine 363 m2 upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] suvlasništvo tužitelja.

II Nalaže se tuženiku da izda tužiteljima tabularnu ispravu podobnu za zemljišno-knjižni upis prava navedene služnosti u zemljišnim knjigama, jer će u protivnom tu ispravu zamijeniti ova presuda, te da nadoknadi tužiteljima prouzrokovani parnični trošak, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe".

Obrazloženje

1. Tužitelji su 2.4.2024. putem punomoćnice odvjetnice Boženke Jeličić iz Zagreba podnijeli ovom sudu tužbu protiv tuženice NK, radi utvrđenja postojanja prava stvarne služnosti. U tužbi tužitelji tvrde da su suvlasnici nekretnine upisane u zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Hrvatskoj Kostajnici u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište površine 363 m2 svaki u ½ suvlasničkog dijela. Tužitelji tvrde da je tužena vlasnica nekretnine upisane u zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Hrvatskoj Kostajnici u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] kuća, šupa I dvorište površine 467 m2. Tužitelji tvrde da je prednik tužitelja Ugovorom o zamjeni nekretnina sa bivšom vlasnicom obje nekretnine od 10. studenog 1999. godine dogovorio da obje čestice ranije u vlasništvu LK tj. k.č.br. 211/1 I 211/2 dijele zajednički put koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] sada u vlasništvu tužene. Tužitelji tvrde da su zajedno s prednikom istih prolazili poslužnim dobrom, međutim, u zadnje vrijeme tužena je počela problematizirati prolazak tužitelja, te ostavljati vozilo na putu kako bi priječila ulazak tužiteljima. Tužitelji tvrde da ova služnost nije upisana u zemljišnim knjigama, a tužitelji kao suvlasnici povlasnog dobra imaju pravni interes da se utvrdi postojanje stvarne služnosti i ishodi upis tog tereta u zemljišnim knjigama sukladno čl. 218 čl. 219 i čl. 220 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pa predlažu da sud usvoji tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja.

2. U odgovoru na tužbu tuženica se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu iz razloga što su tužitelji imali svoj ulaz te su isti zatrpali, nasuli zemljom i posadili voćke, odnosno to je učinio otac tužitelja GK.

3. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 148/11 – pročišćeni tekst 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje ZPP), sud smatra da su tužba i tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovani.

4. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u zk izvadak i posjedovni list za nekretnine koje su predmet postupka (str. 5-7 predmeta), izvršen je uvid ugovor o zamjeni nekretnina od 18.10.1999. (str. 8-10 predmeta), preslik izvoda iz katastarskog plana (str. 12 predmeta), te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka JK i tužiteljice ĆK (str 38-40 predmeta), te je izvršen uvid u nalaz i mišljenje vještaka geodete OK, za koje su se stranke suglasile da se koristi kao dokaz iz predmeta Psp-7/2024 (str 41-44 i 45-56 predmeta).

5. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište površine 363 m2 upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] potvrđeno je da su tužitelji suvlasnici kuće i dvorišta i to kuća bez građevne i uporabne dozvole u površini od 74 m2 i dvorišta [adresa] od 289 m2 svaki u ½ dijela, tereta nema, niti upisa prava služnosti.

6. Uvidom u posjedovni list DGU Područni ured za katastar Ispostava Hrvatske Kostajnica broj 1793 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da su tužitelji suposjednici k. č. br. [katastarska čestica] kuća [adresa] m2, dvorište 289 m2.

7. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za k. č. br. [katastarska čestica] kuća, šupa i dvorište od 467 m2 upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je tužiteljica vlasnica kuće bez građevne i uporabne dozvole površina 78 m2, šupe bez lokacijske dozvole 19 m2 i dvorišta [adresa] od 370 m2.

8. Uvidom u Ugovor o zamjeni nekretnina od 10.11.1999.utvrđeno je da je ŽK raniji vlasnik koji je ujedno bio i vlasnik nekretnina koje se nalaze u Srpskoj Kostajnici, BiH izvršio zamjenu nekretnina s vlasnicom LK koja je tada bila vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća, dvorište, bašta i zajednički ulaz, te su stranke ovim ugovorom zamijenile svoje nekretnine koje su nekad bile sve u vlasništvu LK.

9. U svom iskazu svjedok ĐK tvrdi da se 1996. doselio u Hrvatsku Kostajnicu u ulicu Miroslava Krleže 47, te je svakodnevno prolazio ulicom gdje se nalaze nekretnine koje su predmet ovog postupka, a 1996. je postojao i drugi prilaz preko nekretnine gdje se sada nalaze voćke, a koji put su tužitelji zapustili, te je isti zarastao, a prethodni vlasnik ŽK se koristio sadašnjim prilazom prema kući, a ne onim koji je postojao preko voćnjaka do glavne ceste.

10. U svom iskazu tužiteljica ĆK tvrdi da je njezin otac ŽK napravio zamjenu nekretnina i koristio se putem koji prelazi preko nekretnine u vlasništvu tužene jer je jedno vrijeme kuća bila prazna a onda se doselila tužena. Tužiteljica tvrdi da su problemi nastali prilikom dolaska podstanara u kuću, a njezin pok. otac se koristio vozilom do dolaska kuće koji je parkirao u garaži, a okrenuta je prema kutu koji je u vlasništvu tužene. Tužiteljica tvrdi da tužena nije imala vozilo ali su joj u posjete s vozilom dolazila djeca i isti su se morali micati s vozilom da bi tužiteljica izašla iz garaže. Tužiteljica tvrdi da je nekad nekretnina koja je njezino suvlasništvo i nekretnina koja je vlasništvo tužene bila vlasništvo jedne osobe, odnosno obitelji, te je LK tražila od njezinog oca ŽK iznos od 5.000,00 DEM da kupi i nekretninu koja je sada vlasništvo tuženice na što njen otac nije pristao. Sada pok. ŽK je postavio vrata i zabranio prolaz tuženici te ista ne može doći do svoje drvarnice.

11. U predmetu Psp-7/2024 održan je očevid na licu mjesta te je izvršena identifikacija k. č. br [katastarska čestica] koja odgovara katastarskoj k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] koja odgovara katastarskoj k. č. br. [katastarska čestica]. Na samom očevidu na licu mjesta RK je izjavio da je upravo on ispred ulaza u garažu kuće sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] postavio improviziranu ogradu od drveta i plastičnih cijevi koja stoji na jednoj blok cigli.

12. U svom nalazu i mišljenju vještak Zlatko Gloc potvrđuje da je izvršio identifikaciju nekretnina i to k. č. br. [katastarska čestica] koja odgovara zk čestici br.1002/3 i k. č. br. [katastarska čestica] koja odgovara zk čestici 1002/9, sve k. o. [katastarska općina]. Nadalje, vještak tvrdi da se na k. č. br. [katastarska čestica] nalazi stambena zgrada s drvarnicom, ulaz za vozilo s dvije betonske ploče u širini kotača od vozila, zidić od kvadre i dvorište. Vještak tvrdi da se na k. č. br. [katastarska čestica] nalazi stambena zgrada s podrumom, odnosno garažom i dvorištem, te je na skici identifikacije drvene stupove prikazao detaljnim točkama br. 29, 30, 31 i 32 na kojima se nalazi traka, a nalaze se na katastarskoj međi između cestica 211/1 i 211/2 k. o. [katastarska općina]. Vještak tvrdi da k. č. br. [katastarska čestica] ima izlaz na javnu površinu, te navedena čestica ima direktan izlaza na javnu površinu označenu kao k. č. br. [katastarska čestica] što je u naravi ulica Miroslava Krleže u širini od 12.14 m.

13. Članak 229. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96; 68/98; 137/99; 22/00; 73/00; 114/01; 79/06; 141/06; 146/08; 38/09 i 153/09; 143/12 i 152/14 i 70/19 – dalje ZOVO) propisuje da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz 20 godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio. Stavak 2. istog Zakona propisuje da se ne može dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva. Stavak 3. istog Zakona propisuje ako se služnost u svojoj naravi može samo rijetko izvršavati mora onaj tko tvrdi da je ona u korist njegove nekretnine kao povlasne osnovana dosjelošću, dokazati da je u razdoblju od najmanje 20 godina bar tri puta nastupio slučaj izvršavanja takve služnosti, te da je on ili njegov prednik svaki taj put izvršio njezin sadržaj.

14. Sud smatra da tužitelji u ovom postupku nisu dokazali postojanje pretpostavki iz čl. 229. ZV-a, a posebno s obzirom na činjenicu da tužitelji žive i prebivaju u [adresa], a da li i kada uopće dolaze na nekretninu koja je predmet postupka nisu dokazali. Nadalje, sud smatra da bi osnivanje prava služnosti bilo na štetu tužene budući tužitelji imaju direktan ulaz sa glavne ceste na svoju nekretninu u širini od 12,4 m.

15. Zbog svega naprijed navedenog sud smatra da tužba i tužbeni zahtjev nisu osnovani jer tužena nije pasivno legitimirana u ovoj pravnoj stvari.

Hrvatska Kostajnica, 7. siječnja 2026.

Sudac

Renata Žličarić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana objave presude, tj. od dana 7. siječnja 2026.. Žalba se podnosi u četiri istovjetna primjerka na Županijski sud, a putem ovog suda.

DNA:

- pun. tužitelja odvjetnica Boženka Jeličić iz Zagreba, putem e-oglasne ploče

- pun. tuženice RK, [adresa] – putem e- glasne ploče