REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SINJU

Broj: P-1323/2025

Petrovac 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sucu tog suda Željku Gusiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja JŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Anni Preosti, odvjetnici u Sinju, protiv tuženika: 1. KŽ pk. J, [adresa], nepoznatog boravišta 2. AŽ ud. KŽ, [adresa], nepoznatog boravišta 3. TŽ, pk. SŽ, [adresa], nepoznatog boravišta 4. NŽ, pk. K, [adresa], nepoznatog boravišta 5. IŽ, pk. K, [adresa], nepoznatog boravišta 6. JŽČ, [adresa], nepoznatog boravišta 7. RŽ pk. A, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. T (BŽ) BULAT, pk. SŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. KŽČ, [adresa], nepoznatog boravišta 10. ĆŽ KŽČ, [adresa], nepoznatog boravišta 11. AŽČ, [adresa], nepoznatog boravišta 12. DŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, dana, 07. siječnja 2026.,

r i j e š i o j e :

Tužba se odbacuje i ukidaju sve provedene radnje u postupku.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ovom sudu podnio tužbu protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva.

2. U tužbi tužitelj navodi da je tužitelj JŽ vlasnik za cijelo točno određenih realnih dijelova nekretnina kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i to dijela koji su na Skici diobe označeni kao:- lik osjenčen PLAVOM BOJOM i prikazan slovima: L, M, N, O, U, T, L, površine 845 m2 a predstavlja cijelu č. zem. [katastarska čestica], k. o [katastarska općina] i dio č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], - lik osjenčen PLAVOM BOJOM i prikazan slovima: B,C, X,Y, B, ima površinu 40 m2 a predstavlja dio č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] - lik osjenčen PLAVOM BOJOM i prikazan slovima: E, F, P, R, E, ima površinu 71 m2 a predstavlja dio č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] te suvlasnik za ˝ dijela realnog dijela nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i to dijela koji je na Skici diobe označen kao lik osjenčen ZELENOM BOJOM i prikazan slovima: C, D, E, R, P, S, V, Z, Y, X, C površine 196 m2, koji predstavlja dio č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Upis prava vlasništva na kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] je sporan sporan te tužitelj tvrdi da upisani suvlasnici, izuzev tužitelja, nemaju nikakvih vlasničkih prava na realnim dijelovima predmetnih nekretnina navedenima u točki 1. povijesnice tužbe.

3. Nadalje, u tužbi se navodi da su na na nekretnini kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kao suvlasnici upisani su slijedom navedeni: TŽČ, BISKO za 3/16 dijela BULAT AŽ UD. KŽ, BISKO za 3/16 BULAT ANKA PK. SŽ, BISKO za 13/1200 BULAT FŽ. K , [adresa] za 39/480 + 2/120 dijela ČŽ PK. K, BISKO za 13/480 JŽČ, [adresa], za 137/38400 dijela SŽČ, [adresa], za 6/56 dijela BULAT BŽ, [adresa], za 4247/38400 dijela AKRAP ĐŽ, BISKO za 5/120 dijela AKRAP MATUŠA ĐŽ, BISKO za 5/120 dijela AKRAP ZŽ, BISKO za 5/120 dijela CŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za 1/14 dijela (ovdje tužitelj) HŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] za 1/14 dijela. Temelj i pravni osnov stjecanja prava vlasništva tužitelja na točno određenim realnim dijelovima kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] je nasljeđivanje, nasljednički posjed i s njime povezana dosjelost.

4. Tužbeni zahtjev postavljen u tužbi izvorno glasi: " I. Utvrđuje se da je tužitelj JŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik za cijelo točno određenih realnih dijelova nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i to dijela koji su na Skici diobe č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], izrađenoj od strane SŽ, geodeta, „U [adresa], 09.11.2023. godine“, a koja Skica diobe je sastavni dio ove presude, ozančeni kao lik osjenčen PLAVOM BOJOM i prikazan slovima: L, M, N, O, U, T, L, površine 845 m2 a predstavlja cijelu č. zem. [katastarska čestica], k. o [katastarska općina] i dio č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], lik osjenčen PLAVOM BOJOM i prikazan slovima: B,C, X,Y, B, ima površinu 40 m2 a predstavlja dio č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i lik osjenčen PLAVOM BOJOM i prikazan slovima: E, F, P, R, E, ima površinu 71 m2 a predstavlja dio č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] pa se tužitelj ovlašćuje da temeljem ove presude izvrši parcelaciju kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na način da iz tih nekretnina izdvoji fizički i geometrijski naprijed točno određene realne dijelove istih i navedene dijelove formira kao samostalne čestice zemljišta s novim brojevima, provede navedenu parcelaciju u katastru i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina], kao i da potom na tako novoformiranim česticama zemljišta nastalima tim prijavnim listom upiše svoje pravo vlasništva za cijelo uz istovremeno brisanje prava vlasništva u cijelosti s imena tuženika pod 1.-12., a bez bilo kakvog njihovog daljnjeg sudjelovanja ili pristanka.

II. Utvrđuje se da je tužitelj JŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik za ½ točno određenog realnog dijela nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i to dijela koji je na Skici diobe č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], izrađenoj od strane SŽ, geodeta, „U [adresa], 09.11.2023. godine“, a koja Skica diobe je sastavni dio ove presude,označen kao lik osjenčen ZELENOM BOJOM i prikazan slovima: C, D, E, R, P, S, V, Z, Y, X, C površine 196 m2, koji predstavlja dio č. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] pa se tužitelj ovlašćuje da temeljem ove presude izvrši parcelaciju kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na način da iz te nekretnine izdvoji fizički i geometrijski naprijed točno određeni realni dio iste i navedeni dio formira kao samostalnu česticu zemljišta s novim brojem, provede navedenu parcelaciju u katastru i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina], kao i da potom na tako novoformiranoj čestici zemljišta nastaloj tim prijavnim listom upiše svoje pravo vlasništva za ˝ dijela uz istovremeno brisanje prava vlasništva za po ˝ dijela s imena tuženika pod 1.-12., a bez bilo kakvog njihovog daljnjeg sudjelovanja ili pristanka"

5. Provjerom kroz JRO MUP RH, prema podacima koje je dostavio tužitelji u tužbi i uz tužbu za tuženike, te na prijedlog tužitelja u tužbi, je utvrđeno da je tuženik pod 4. NŽ, S, [adresa], rođen u [adresa], a umro **.**.1993. godine, dakle, tuženik je umro prije podnošenja tužbe u ovom predmetu, koja je podnesena dana, 02. travnja 2025. godine.

6. Odredbom čl. 83. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Službeni list SFRJ" br. 4/1977., 36/1977., 36/1980., 6/1980., 69/1982., 43/1982., 58/1984., 74/1987., 57/1989., 20/1990.,27/1990., 35/1991., "Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023 – u nastavku: ZPP) je propisano: "Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne može biti stranka u postupku, a taj se nedostatak može otkloniti, pozvat će tužitelja da izvrši potrebne ispravke u tužbi ili će poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja može biti stranka u postupku."

7. Na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (5/21) održanoj dana, 05. srpnja 2021. godine (Su-IV-16/2021-14) zauzeto je pravno shvaćanje koje glasi: „Ako je tužba podnesena protiv umrle fizičke osobe ili pravne osobe koja je prestala postojati riječ je o neotklonjivom nedostatku iz čl. 83. st. 5. ZPP zbog kojeg tužbu treba odbaciti (i ukinuti provedene radnje u postupku).“

8. U tužbi tužitelj zahtijeva da ga se utvrdi vlasnikom za cijelo točno određenih realnih dijelova nekretnina kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a tuženik NŽ koji je umro prije podnošenja tužbe je upisani kao suvlasnik tih nekretnina, što proizlazi iz dostavljenih zemljišnoknjižnih izvadaka dostavljenih uz tužbu, navoda i historijata iz tužbe, te provjere kroz zemljišne knjige.

9. Naime, tuženik pod 4. NŽ, pk. [adresa] je upisan kao suvlasnik za suvlasnički dio: 2/120 kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška]. K. O. [katastarska općina] i kao suvlasnik za suvlasnički dio: 39/480 kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na kojim nekretninama tužitelj tvrdi da je vlasnik za cijelo točno određenih realnih dijelova prikazanih na skici diobe izrađenoj od strane SŽ, geodeta u [adresa] 09. 11. 2023., godine, a koja skica bi trebala predstavljati i sastavni dio presude, a koje nekretnine prema tužbenom zahtjevu su predmet spora.

10. Suparničarstvo je u pravilu fakultativna procesno pravna kategorija. No, u konkretnom slučaju riječ je o posebnom tipu suparničarstva tzv. nužnom, kod kojeg tužiteljica mora tužbom obuhvatiti sve subjekte koji su sudionici određenog materijalno pravnog odnosa. Za istaknuti je kako se nužno suparničarstvo u ZPP-u izričito ne spominje, ali je poznato u pravnoj doktrini i sudskoj praksi. Glavna razlika između jedinstvenog i nužnog suparničarstva jest ta što kod nužnog svi sudionici određenog materijalnopravnog odnosa moraju biti obuhvaćeni tužbom. U suprotnom bi postojala procesnopravna smetnja za postupanje po tužbi i vođenje parnice. Konkretno, ako tužitelj ne bi obuhvatio tužbom sve one koji tek zajedno čine jednu pasivnu stranku, tužbu bi u konačnici trebalo odbaciti. Inače, nužni suparničari u procesnom smislu imaju položaj jedinstvenih suparničara, te se smatraju kao jedna parnična stranka. U takvom obliku suparničarstva presuda mora obuhvatiti sve suparničare na jednak način, jer se odlučuje o pravima i obvezama koje su međusobno povezane i nedjeljive. Smrt pojedinog suparničara prije podnošenja tužbe predstavlja procesni nedostatak koji se ne može otkloniti samo djelomičnim odbacivanjem tužbe, već utječe na valjanost postupka u cijelosti.

11. S obzirom da je sud utvrdio da se suvlasnici upisani u zemljišne knjige smatraju jedinstvenim i nužnim suparničarima, budući da imaju zajednički pravni interes u predmetu koji se odnosi na sporne nekretnine, odluka suda mora se odnositi na sve suvlasnike, jer bi presuda donesena samo prema nekima od njih mogla utjecati na prava ostalih, čime bi bila povrijeđena načela pravne sigurnosti i jedinstvenosti presude.

12. U tom kontekstu, ovaj sud ističe da je nužno poštovati pravo na pošteno suđenje zajamčeno člankom 29. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/1990., 135/1997., 113/2000., 28/2001., 76/2010., 5/2014.) i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99. - ispravak, 14/02., 1/06.,13/17. i 6/24.) koje uključuje pravo stranaka na zakonit i pravičan postupak pred neovisnim i nepristranim sudom. Odluka koja bi se odnosila samo na dio nužnih suparničara, dok bi ostali bili isključeni zbog procesnih nedostataka, dovela bi do pravne nesigurnosti, neujednačenih pravnih učinaka i potencijalne povrede prava na pristup sudu i jednakost oružja. Načelo pravne sigurnosti, kao temelj vladavine prava, zahtijeva da sudske odluke budu jasne, predvidive i da ne dovode do pravne neizvjesnosti za stranke u postupku. U slučaju jedinstvenog suparničarstva, to znači da se postupak mora voditi protiv svih nužnih suparničara istovremeno, kako bi se osigurala jedinstvena i učinkovita pravna zaštita.

13. S obzirom da je predmet tužbenog zahtjeva utvrđenje prava vlasništva realnog dijela nekretnine u odnosu na tuženike kao idealne suvlasnike, zaključak ovog suda o tome da su ovdje svi tuženi u položaju jedinstvenih i nužnih suparničara je u skladu sa pravnim shvaćanjem zauzetim na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 15. lipnja 2018. (Su-IV-148/2018) i iz kojeg slijedi da se odluka o vlasništvu realnog dijela nekretnine odnosi na sve suvlasnike te nekretnine kao jedinstvene i nužne suparničare.

14. Dakle, s obzirom da tužitelj u konkretnom slučaju tužbenim zahtjevom traži utvrđenje prava vlasništva na točno određenim realnim dijelovima predmetnih nekretnina, tada su svi suvlasnici predmetne nekretnine nužni suparničari i kao takvi moraju biti obuhvaćeni tužbom.

15. Kako je tuženik pod 4. NŽ umro prije podnošenja tužbe, a tužba se u ovom slučaju ne može odbaciti samo u odnosu na ovog tuženika zbog njegovog položaja jedinstvenog suparničara odlučeno je kao u izreci (takav stav su zauzeli:

Županijski sud u Zagrebu, posl. br. Gž-1343/2023-2 od 18. travnja 2024., Županijski sud u Velikoj Gorici, posl. br. Gž-403/2023-2 od 25. travnja 2023. i Županijski sud u Zagrebu, posl. br. Gž-2072/2024-4 od 19. srpnja 2024.).

16. Takva je i ustaljena sudska praksa, koju prihvaća i ovaj sud, primjerice izražena u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posl. br. Revd-2344/2025-2 od , 23. srpnja 2025 koja glasi: " 4. Prema ocjeni vijeća riječ je o pravnom pitanju u pogledu kojeg pobijano rješenje ne odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda i zauzetom pravnom shvaćanju koje je izraženo na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. srpnja 2021. broj Su-IV-16/2021-14, a koje glasi: „Ako je tužba podnesena protiv umrle fizičke osobe ili pravne osobe koja je prestala postojati riječ je o neotklonjivom nedostatku iz čl. 83. st. 5. ZPP zbog kojeg tužbu treba odbaciti (i ukinuti provedene radnje u postupku)“, te nije riječ ni o pitanju u odnosu na koje bi bilo potrebno preispitati sudsku praksu."

U Sinju, 07. siječnja 2026. godine

S U D A C :

Željko Gusić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. pun. tužitelja.