REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-728/2021-44

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Krešimiru Koketiju, u pravnoj stvari tužitelja RČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Marija Jukić Jurišić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, kojeg zastupa GČ dipl. iur. Su-855/07, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. studenoga 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja MČ, odvjetničke vježbenice i odsutnosti tuženika, 7. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., isplatiti tužitelju RČ iznos od 1.300,68 EUR (tisućutristo eura i šezdesetosam eurocenti) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 24. travnja 2020. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 1. siječnja 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., isplatiti tužitelju RČ zakonske zatezne kamate na iznos od 291,99 EUR (dvjestodevedesetjedan euro i devedesetdevet eurocenti) tekuće od 24. travnja 2020. pa do 29. svibnja 2020. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, u roku od 15 dana.

III Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., isplatiti tužitelju RČ iznos od 200,30 EUR (dvjesto eura i trideseteurocenti) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 24. travnja 2020. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 1. siječnja 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

IV Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., isplatiti tužitelju RČ iznos od 199,56 EUR (stodevedesetdevet eura i pedesetšest eurocenti) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 24. travnja 2020. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 1. siječnja 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 30. prosinca 2023. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

V Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja RČ u dijelu u kojem traži od tuženika Croatia osiguranje d.d., isplatu 463,31 EUR (četristošezdesettri eura i tridesetjedan eurocent) zajedno sa zatraženim zakonskim zateznim kamatama na taj iznos, te sa zakonskim zateznim kamatama na iznos od 199,56 EUR (stodevedesetdevet eura i pedesetšest eurocenti) za razdoblje od 10. ožujka 2020. do 23. travnja 2020., kao neosnovanim.

VI Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., da naknadi tužitelju RČ troškove postupka u iznosu od 2.647,83 EUR (dvijetisućešestočetrdesetsedam eura i osamdesettri eurocenta) sa zakonskim zateznim kamatama od 7. siječnja 2026. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je 24. siječnja 2020. oko 15:00 sati pretrpio ozljedu na radu kod poslodavca ZET d.o.o. kada je na okretištu Dubrava pokraj autobusa razgovarao na mobitelu te mu je treća osoba prišla, izbila mu mobitel iz ruke i fizički ga napala nožem. Tužitelju je priznata ozljeda na radu stoga postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojeg je poslodavac osiguran. Navodi da je podnio tuženiku odštetni zahtjev 23. travnja 2020., a tuženik mu je 29. svibnja 2020. isplatio iznos od 2.200,00 kn koji tužitelju ne predstavlja pravični iznos naknade štete. Tužitelj je naknadno potražio liječničku pomoć u KBC Zagreb gdje mu je dijagnosticirana akutna reakcija na stres te mu je propisana psihoterapija i suport. Tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti na duševno zdravlje jer su mu se nakon napada javili psihički problemi, napetost i strah za sebe i vlastitu obitelj, tjeskoba, nesanica, anksioznost i sl. Tužitelju je napadač uništio mobitel marke Samsung, a s obzirom da je bio na bolovanju nisu mu isplaćivani dodaci i to naknada za vožnju zglobnog autobusa, dodatak na poslijepodnevnu smjenu i stalni dodatak. Predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti i traži troškove postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu te tijekom postupka priznaje pasivnu legitimaciju temeljem police osiguranja od odgovornosti iz djelatnosti ugovorne sa osiguranikom ZET d.o.o. u vrijeme štetnog događaja, da se tužitelj obratio tuženiku u mirnom postupku te mu je isplaćena neimovinska šteta (za pretrpljeni strah) u iznosu od 2.200,00 kn / 291,99 EUR, a osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva za sve vidove štete kao i potraživanje s osnove izgubljene zarade. Ne protivi se visini imovinske štete koja se odnosi na mogući popravak mobitela u iznosu od 1.509,15 kn / 200,30 EUR kao i da je cijena 1h tuđe pomoći i njege 2,65 EUR (20 kn). Predlaže odbiti u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja i traži naknadu troškova postupka.

3. Inicijalno postavljenim tužbenim zahtjevom iz tužbe tužitelj je tražio isplatu 14.800,00 kn / 1.964,30 EUR na ime povrede prava osobnosti, kamate na nesporno plaćeni iznos od 2.200,00 kn / 291,99 EUR, 5.000,00 kn / 663,57 EUR na ime uništenog mobitela i 3.007,20 kn / 399,12 EUR na ime izgubljene zarade, sve s pripadajućim kamatama. Podneskom od 25. rujna 2023. tužitelji je tražio isplatu 1.300,68 EUR na ime povrede prava osobnosti, kamate na nesporno plaćeni iznos od 291,99 EUR, 663,57 EUR na ime uništenog mobitela i 399,12 EUR na ime izgubljene zarade, sve s pripadajućim kamatama. Ovakvom dispozicijom tužitelj je djelomično povukao tužbu u smislu čl. 193. ZPP-a (tako i VSRH Su IV-16/2021-8 od 26. travnja 2021.), a budući da se tuženik podneskom od 9. listopada 2023. pravovremeno protivio povlačenju, u toj fazi postupka bio je mjerodavan za raspravljanje inicijalno postavljeni zahtjev iz tužbe.

3.1. Nadalje, konačno postavljenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 24. lipnja 2024. tužitelj je tražio isplatu 1.300,68 EUR na ime povrede prava osobnosti, kamate na nesporno plaćeni iznos od 291,99 EUR, 663,61 EUR na ime uništenog mobitela i 199,56 EUR na ime izgubljene zarade, sve s pripadajućim kamatama. Ovakvom dispozicijom tužitelj je ponovno djelomično povukao tužbu, a budući da se istom povlačenju tuženik nije protivio, konačno postavljeni tužbeni zahtjev iz podneska od 24. lipnja 2024. mjerodavan je za odluku u sporu.

4. Tijekom postupka sud je pročitao medicinsku dokumentaciju (list 8-10 spisa), Prijavu ozljede na radu (list 11-14 spisa), Pisanu izjavu tužitelja (list 15 spisa), Potvrdu MUP-a od 11. veljače 2020. (list 16-17 spisa), Platne liste (list 18-21 spisa), Izvješće privremene nesposobnosti za rad (list 22-23 spisa), Servisni radni nalog (list 45-46 spisa), Internet oglase za mobitele (list 47-67 spisa), Zdravstveni karton tužitelja (list 79 spisa), nalaz i mišljenje vještaka Branke Vidrih, specijalist psihijatar (list 90-92, 133 spisa), nalaz i mišljenje vještaka Ljupka Omazića (list 117-119 spisa), fotografije oštećenog mobitela (list 6-7 spisa).

5. Svi izvedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 55/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP).

6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi naknade štete koju je pretrpio na radnom mjestu fizičkim napadom s nožem treće osobe, protiv osiguratelja poslodavca, a u kojem događaju mu je nanesena neimovinska šteta u vidu povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te tuđu pomoć i njegu, te imovinska šteta u vidu uništenja mobitela i izgubljene zarade (manje plaće zbog bolovanja), a sve sukladno čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine broj 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18 – dalje u tekstu ZZR) i čl. 925. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23 – dalje u tekstu ZOO).

8. Nije sporan nastanak štetnog događaja, dakle da je tužitelj 24. siječnja 2020. oko 15:00 sati pretrpio ozljedu na radu kod poslodavca ZET d.o.o. kada je na okretištu Dubrava pokraj autobusa razgovarao na mobitelu te mu je treća osoba prišla, izbila mu mobitel iz ruke i fizički ga napala nožem te da je ista priznata, da je tuženik pasivno legitimiran u postupku, da se tužitelj obratio tuženiku odštetnim zahtjevom od 23. travnja 2020., a da mu je tuženik 29. svibnja 2020. isplatio iznos od 2.200,00 kn / 291,99 EUR na ime neimovinske šteta (za pretrpljeni strah). Nadalje, nesporna je je cijena 1h tuđe pomoći i njege u iznosu od 2,65 EUR (20 kn) i da su istu pružali ukućani kao i da je visina imovinske štete koja se odnosi na mogući popravak mobitela najmanje u iznosu od 1.509,15 kn / 200,30 EUR.

9. Sporna je osnova i visina zahtjeva za sve vidove štete (kvalifikatorne elemente) kao i potraživanje s osnove izgubljene zarade.

10. Sukladno čl. 25. ZZR ozljeda na radu koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti, a budući da je nesporno da je tuženik osiguratelj poslodavca tužitelja ZET d.o.o. i da se štetni događaj dogodio na radnom mjestu odnosno u svezi s radom tuženik odgovara za istu sukladno čl. 925. ZOO-a. Radi utvrđenja osnove i visine zahtjeva izvedeno je medicinsko vještačenje po vještaku prof.dr.sc. Branki Vidrih te pročitana medicinska dokumentacija tužitelja i njegov zdravstveni karton. U bitnome vještak u svom nalazu i mišljenju navodi da je tužitelj prvi pregled kod psihijatra obavio 27. siječnja 2020. u KBC Zagreb i tom prilikom opisivao stresni događaj na radnom mjestu, razmišlja o detaljima događaja, zabrinut je za obitelj, ima poteškoće usnivanja, tjeskoban, psihomotorno miran, napet kada govori o proživljenom, sadržajno se ne manifestira psihotičnosti, iznosi traumatski događaj, a aktualno se u potpunosti distancira od autoagresivnih misli/pulzija, raspoloženje eutimno i afektom sukladan. Nakon toga tužitelj je obavio drugi pregled 3. veljače 2020. u KBC Zagreb i tom prilikom ponovno opisuje traumatičan događaj, ima problema sa spavanjem, ima proljev, izgubio apetit, pojačano puši cigarete, napet, anksiozan, uplašen i socijalno se povlači. Negira suicidalne misli, nema produkcije sumanutosti ni obmana osjetila. Pri egzamenu se dobijaju emocionalno akutne reakcije na stres. Pružena mu je psiihoterapija i suport i dalje radno disfunkcionalan, a pripisana mu je terapija za smirenje. Treći pregled tužitelj je obavio 2. ožujka 2020. u KBC Zagreb te je tada utvrđeno da je misaoni tijek uredan, negira suicidalne misli, nema produkcije sumanutosti ni obmana osjetila. Pri egzamenu se više ne dobivaju reakcije iz kruga akutne reakcije na stres. Bio je na bolovanju od 27. siječnja do 3. ožujka 2020. Pregledom zdravstvenog kartona utvrđeno je da nema podataka o psihijatrijskom liječenju prije štetnog događaja.

10.1. Nakon kliničkog pregleda vještak iznosi mišljenje da je tužitelj radi smetnji iz kruga Akutne reakcije na stres ambulantno psihijatrijski liječen, a reakcija se razvila nakon štetnog događaja te da je isto u uzročno-posljedičnoj vezi. U štetnom događaju pretrpio je primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan u trenutku stradavanja. Sekundarni strah jakog intenziteta trpio je 3 dana, srednjeg do 10 dana te blažeg do tri mjeseca po stradavanju. Kod tužitelja nije zaostalo trajnih posljedica po njegovo duševno zdravlje. Tužitelju nije bila potrebna tuđa pomoć i njega. Uvidom u zdravstveni karton doznaje se kako kod tužitelja nije bilo nikakvih stanja koja bi utjecale na njegov nalaz. Duljina bolovanja je opravdana

10.2. Nalaz i mišljenje vještak prof.dr.sc. Branki Vidrih izradio je temeljem kliničkog pregleda, anamneze, čitanjem medicinske dokumentacije u spisu kao i zdravstvenog kartona tužitelja, a budući da stranke nisu prigovarale na isti niti su tražile da na ročištu iznese nalaz i mišljenje, sud cijeni isti objektivnim, stručnim i jasno obrazloženim te mjerodavnim za donošenje odluke u ovom sporu.

11. Polazeći od navedenog, ocijenjeno je da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, u skladu sa čl. 19. st. 2. ZOO čime mu je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO. Pri tome je sud, a obzirom na kumulaciju više povreda prava osobnosti kao što su ovdje na tjelesno i duševno zdravlje, koje povrede su međusobno povezane, dosudio jedan iznos pravične novčane naknade, utvrđujući pretrpljeni strah i okolnosti koje je tužitelj u tužbi i tijekom postupka naveo, koji u smislu odredbe čl. 1100. st. 2. ZOO-a, predstavlja kriterij (mjerilo) odnosno kvalifikatornu okolnost koja utječe na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Imajući dakle u vidu pretrpljeni strah, činjenicu da je tužitelj obavio nekoliko pregleda kod psihijatra, uzimao terapiju za pretrpljeni stresni događaj, da se radilo o pretrpljenoj šteti na radnom mjestu uslijed čega, a nakon vraćanja na rad, opetovano dolazi na isto mjesto događaja i nesumnjivo intenzivno proživljava iznimno stresnu situaciju koju je doživio i izaziva strah ne samo za vlastitu sigurnost nego i sigurnost svoje obitelji, sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku štetu u visini 1.592,67 EUR pri tom imajući u vidu (nespornu) rastuću inflaciju za razdoblje od lipnja 2020. (kada su izmijenjeni Orijentacijski kriteriji VSRH) do danas (tako i ŽS Zagreb Gž-3137/25. srpnja 2024., Gž-2045/2024 od 24. rujna 2024., Gž-580/2023 od 13. studenoga 2024.).

11.1. S obzirom da je tuženik nakon zaprimanja odštetnog zahtjeva isplatio tužitelju nesporni iznos od 291,99 EUR na ime neimovinske štete (za pretrpljeni strah) tužitelju pripada iznos od 1.300,68 EUR kako je to i tražio.

12. Nadalje, iz Potvrde MUP-a od 11. veljače 2020., koja je javna isprava i ima pretpostavljenu dokaznu snagu (čl. 230. ZPP-a), Prijave ozljede na radu (list 13 spisa) i Izjave tužitelja (list 15 spisa), čiju vjerodostojnost tuženik nije osporio, a koje isprave sud ocjenjuje kao mjerodavnim za odluku u sporu, proizlazi da je tužitelju u štetnom događaju oštećen mobitel marke Samsung galaxy S 7, a što je razvidno i iz dostavljenih fotografija (list 6 i 7 spisa).

12.1. Pregledom Servisnog radnog naloga Techdoctor od 18. lipnja 2020., kojeg je dostavio tužitelj, proizlazi kako bi popravak oštećenog mobitela Samsung galaxy S 7 (prozor zaslona sa zaslonom, zadnje naljepnice i zamjena mehaničkih komponenti) ukupno iznosio 1.207,32 kn, a uz PDV 1.509,15 kn, što tuženik čini nespornim na ročištu od 17. svibnja 2022.

12.2. Prema odredbi čl. 1090. ZOO, sud će, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja. Iz navedene odredbe proizlazi da se u onim situacijama u kojima oštećenik ima pravo na naknadu štete isplatom novčanog iznosa, naknada određuje u onom iznosu koji je prema redovnom tijeku stvari potreban da bi se materijalna situacija oštećenika dovela u prijašnje stanje, a u slučaju oštećenja stvari naknadu štete predstavlja novčani iznos u visini cijena dobara i usluga potrebnih za popravljanje stvari. S obzirom na navedeno, tužitelju pripada pravo na naknadu štete u visini potrebnoj za popravak mobitela. Kako oštećenik ima pravo popraviti stvar kod ovlaštene stručne osobe (poduzetnika), koji je kao porezni obveznik ovlašten zaračunati kupcu (naručitelju) porez na dodanu vrijednosti, slijedi zaključak da je iznos poreza na dodanu vrijednost dio novčanog iznosa potrebnog za popravljanje stvari čime se materijalna situacija oštećenika dovodi u stanje prije štetne radnje (ili propuštanja) u smislu čl. 1090. ZOO. Pri tome nije odlučno što oštećenik nije imao nikakvih izdataka za popravljanje stvari, dakle, okolnost da nije popravio stvar, jer odredbom čl. 1090. ZOO pravo na naknadu u navedenom opsegu (uključujući PDV) nije uvjetovano prethodnim popravljanjem stvari, odnosno, plaćanjem izdataka potrebnih za popravljanje (tako i VSRH Rev 1667/10 od 22. listopada 2014. i Rev 140/22 od 26. listopada 2022.).

12.3. Isto tako, iz Servisnog radnog naloga Techdoctor od 18. lipnja 2020. proizlazi da na mobitelu nije nastala šteta čiji popravak nije ekonomski isplativ (tzv. totalna šteta) pa da bi time tužitelj ima pravo na naknadu iste u vrijednosti novog istog takvog mobitela, kako to tvrdi tužitelj na ročištu od 17. svibnja 2022. da je oštećen software, a osim toga iz dostavljenih Internet oglasa proizlazi suprotno, odnosno da je cijena novog znatno veća od cijene popravka. Prema tome, sud ocjenjuje da tužitelju pripada pravo na naknadu štete zbog oštećenja mobitela iznos od 1.509,15 kn / 200,30 EUR, dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev za isplatu tog vida štete u iznosu od 463,31 EUR neosnovan.

13. Nadalje, tužitelj potražuje naknadu štete s osnova izgubljene zarade u vidu razlike između isplaćene naknade plaće za vrijeme bolovanja i plaće koju bi u normalnom tijeku stvari ostvario. S obzirom na navedeno, izvedeno je financijsko vještačenje po vještaku Ljupku Omaziću, koji je nakon pregleda platnih lista, i izvješća o nesposobnosti za rad izračunao da razlika između prosječno isplaćene neto plaće utvrđene na osnovu isplaćene neto plaće tužitelju u prosincu 2019. i siječnju 2020. i isplaćene neto naknade za vrijeme bolovanja obračunate za veljaču 2020. (vrijeme bolovanja tužitelja), iznosi ukupno 1.503,60 kn / 199,56 EUR i navedeni iznos predstavlja neto izgubljenu zaradu tužitelja zbog korištenja bolovanja.

13.1. Nalaz i mišljenje vještak Ljupko Omazić izradio je temeljem dokumentacije u spisu, a budući da stranke nisu prigovarale na isti, osobito ne na matematički izračun niti su tražile da na ročištu iznese nalaz i mišljenje, sud cijeni isti objektivnim, stručnim i jasno obrazloženim te mjerodavnim za donošenje odluke u ovom sporu.

13.2. Budući da je tužitelj pretrpio štetu na radu, za koju je odgovoran tuženik, zbog čega je bio na bolovanju, sud ocjenjuje da tužitelj ima pravo na naknadu imovinske štete s osnove izgubljene zarade kao razlike između prosječnog neto iznosa plaće koju je primao prije štetnog događaja i naknade neto plaće koju prima za vrijeme bolovanja u ukupnom iznosu od 199,56 EUR, sukladno čl. čl. 1085. u svezi s odredbom čl. 1095. st. 2. ZOO-a (tako i VSRH Rev 234/2022 od 9. ožujka 2022.).

14. Sumarno, tužitelju radi naknade štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada iznos od 1.300,68 EUR, pravo na naknadu štete zbog oštećenja mobitela iznos od 200,30 EUR te pravo na naknadu imovinske štete s osnove izgubljene zarade 199,56 EUR.

15. U odnosu na zahtjev za isplatu zatezne kamate na dosuđene iznose štete mjerodavna je odredba čl. 943. ZOO-a. Tom odredbom propisano je da kada se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od četrnaest dana, računajući otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio (st. 1.). Ali ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od trideset dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan (st. 2.). Ako iznos osigurateljeve obveze ne bude utvrđen u rokovima određenim u stavku 1. i 2. ovoga članka, osiguratelj je dužan bez odgađanja isplatiti iznos nespornog dijela svoje obveze na ime predujma (st. 3.). Ne ispuni li osiguratelj svoju obvezu u rokovima iz ovoga članka, duguje osiguraniku zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju, kao i naknadu štete koja mu je uslijed toga nastala (st. 4.).

15.1. Intencija odredbe čl. 943. st. 4. ZOO-a je aktivnost osiguravajućeg društva da što prije isplati osigurninu, ustvari da ispuni svoju utvrđenu obvezu u zadanim zakonskim rokovima, a ako iznos (tj. obujam štete) ne bude utvrđen u rokovima kako je to propisano čl. 943. st. 1. i 2., osiguratelj je dužan bez odgađanja isplatiti iznos nespornog dijela svoje obveze na ime predujma (čl. 943. st. 3. ZOO). Naime, isplata osigurnine u smislu odredbe čl. 943. ZOO-a ne predstavlja naknadu štete po osnovi izvanugovorne odgovornosti za štetu, već se radi o svoti koju je tuženik dužan platiti u ispunjenju svoje ugovorne obveze iz ugovora o dobrovoljnom osiguranju. Kao dan tog utvrđenja, ne smatra se dan kada je u slučaju spora postojanje obveze i njezinu visinu utvrdio sud na temelju nalaza i mišljenja vještaka, već je to dan kada je nakon primitka obavijesti da se osigurani slučaj dogodio i nakon pribavljanja podataka na temelju kojih se može donijeti odluka o plaćanju osigurnine, sam osiguratelj bio u objektivnoj mogućnosti utvrditi postojanje i visinu te obveze te isplatiti osigurninu u smislu odredbe čl. 943. st. 1. i 2. ZOO-a. Ako pak iznos osigurateljeve obveze ne bude utvrđen u tim rokovima, istekom tih rokova obveza je osiguratelja na isplatu predujam bez odgađanja, što znači odmah prema redovitom tijeku stvari. Upravo se tim zakonskim odredbama štiti osiguranika na način da se onemogućuje osiguratelja da namjerno odugovlači rješavanje odštetnih zahtjeva i naknadno (neosnovano) osporava tužbeni zahtjev, odnosno da ga se spriječi dovesti osiguranika u tu nepovoljniju poziciju.

16. Budući da je nesporno da se tužitelj obratio tuženiku odštetnim zahtjevom od 23. travnja 2020., a da mu je tuženik 29. svibnja 2020. isplatio nesporni iznos od 291,99 EUR na ime neimovinske šteta (za pretrpljeni strah), tužitelj ima pravo na zakonske zatezne kamate na nesporno isplaćeni iznos od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate, a kako je to i tražio. Isto tako, tuženik ni nakon dostave platnih lista tužitelja pa čak i vještačenja nije platio tužitelju osigurninu, stoga tužitelju na sve vidove dosuđenih iznosa štete pripadaju kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, sve sukladno čl. 943. ZOO-a (tako i VSRH Rev 424/2023 od 7. studenoga 2023.), odnosno od idućeg dana kada je u zakašnjenju.

17. Odluka o visini stope zatezne kamate na dosuđeni iznos priznate su sukladno odredbi čl. 29. ZOO-a.

18. Sud nije izveo dokaz saslušanjem tužitelja i svjedoka HČ, koji su predloženi na okolnost fizičkog napada treće osobe nožem na tužitelja jer je isto bilo nesporno tijekom postupka, a osim toga, materijalna dokumentacija u spisu bila je dostatna za donošenje odluke.

19. Slijedom navedenog, valjalo je prihvatiti tužbeni zahtjev radi isplate iznosa od 1.300,68 EUR zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, 200,30 EUR zbog oštećenja mobitela, 199,56 EUR zbog izgubljene zarade uslijed bolovanja, sve sa zakonskim zateznim kamatama od 24. travnja 2020. pa do isplate, te isplatu zakonskih zateznih kamata na nesporno isplaćeni iznos 291,99 EUR od 24. travnja 2020. do 29. svibnja 2020., a u preostalom dijelu tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan, a kako je odlučeno u točkama I - V izreke presude.

20. Prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu o kojem je sud odlučivao (v. supra t. 3. do. t. 3.1.) tužitelj je u postupku s osnovom uspio sa 100%, a s visinom je uspio s 78,58 % (od ukupno traženih 2.163,85 EUR uspio je s 1.700,54 EUR), odnosno u smislu čl. 154. st. 2. ZPP-a ukupni omjer uspjeha tužitelja u parnici ocijenjen je s 89,29% (100 % + 78,58% = 178,58 % / 2 = 89,29 %), a tuženika s 10,71% pa kad se jedno s drugim oduzme dobije se uspjeh tužitelja od 78,58%.

21. Odluka o troškovima postupka temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP-a te OT, a sukladno vrijednosti predmeta spora (2.163,85 EUR) i vrijednosti boda od 2 EUR (Tbr. 52. u svezi 54. OT. koja se primjenjuje u trenutku donošenja odluke o troškovima postupka tako i Rev-562/2024 od 7. svibnja 2024., Rev-940/2020 od 4. srpnja 2023. te Rev-847/2021 od 13. veljače 2024.).

22. Tužitelju zastupanom po odvjetniku priznat je trošak sastava odštetnog zahtjeva od 23. travnja 2020. (Tbr. 28. OT) 200,00 EUR, sastava tužbe (Tbr. 7. t. 1. OT) 200,00 EUR, sastava podneska od 24. svibnja 2023., 25. rujna 2023., 25. ožujka 2024. i 24. lipnja 2024. (Tbr. 8. toč. 1. OT) svaki po 200,00 EUR, zastupanja na ročištu od 17. svibnja 2022., 5. ožujka 2024., 17. ožujka 2025., 4. studenoga 2025. (Tbr 9. toč. 1. OT) svaki po 200,00 EUR, zastupanja na ročištu od 8. ožujka 2021. (Tbr. 9. toč. 2. OT) 100,00 EUR, što ukupno iznosi 2.100,00 EUR, a uvećanjem za pripadajući PDV (Tbr. 42. OT) iznosi 2.625,00 EUR. Nadalje, podnesci od 24. svibnja 2023. i 25. ožujka 2024. nisu bili nužni za vođenje postupka jer provjeru o uplati predujma za vještačenje sud može provjeriti internim uvidom u evidenciju uplata. Nije odlučeno o trošku pristupa na ročište za objavu jer nije poznato hoće li isti nastati.

23. Tužitelju je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 76,72 EUR i presudu u iznosu od 76,72 EUR odmjerenu sukladno Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine" broj 118/18, 51/23) i Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine" broj 37/23), što sveukupno uz navedeni trošak zastupanja ukupno iznosi 2.778,44 EUR.

24. S obzirom na 78,58% uspjeha (kvalitativan i kvantitativan) u sporu tužitelju pripada 2.183,30 EUR. U cijelosti je tužitelju dosuđen trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 EUR te trošak financijskog vještačenja u iznosu od 265,45 EUR jer bez istog tužitelj ne bi mogao dokazati visinu zahtjeva (tako i VSRH Rev 229/2022 od 1. veljače 2024.), što ukupno daje zbroj od 2.647,83 EUR.

25. Tužitelju su dosuđene zatezne kamate na troškove postupka od 7. siječnja 2026. do isplate sukladno članku 151. stavak 3. ZPP-a po stopi propisanoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 - dalje u tekstu: ZOO).

26. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u točki VI izreke presude.

27. Svi iznosi u kunama preračunati su u eurima prema fiksnom tečaju konverzije 1 EUR =7,53450 kn sve sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine" broj, 57/22, 88/22).

28. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Zagreb, 7. siječnja 2026.

Sudac

Krešimir Koketi

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava odnosno u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda na županijski sud.

DNA:

- tužitelju po pun uz sudsku pristojbu na tužbu i presudu;

- tuženiku po pun.