REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] J 5
Poslovni broj: Us I-746/2024-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja JO, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Mirjana Oredić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Rožman & Oredić, Karlovac Dr. Vladka Mačeka 1, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi stambenog zbrinjavanja, 7. siječnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništavanja rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine KLASA: UP/II-371-01/23-08/12, URBROJ: 531-03-4-24-5 od 29. ožujka 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem Karlovačke županije, Upravnog odjela za hrvatske branitelje i zdravstvo KLASA: UP/I-371-01/23-07/43, URBROJ: 2133-03/11-23-26 od 9. listopada 2023., odbijen je zahtjev tužitelja za utvrđivanje prava na stambeno zbrinjavanje davanjem građevnog materijala za obnovu, dogradnju/nadogradnju i završetak izgradnje obiteljske kuće u [adresa].
2. Rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-371-01/23-08/12, URBROJ: 531-03-4-24-5, od 29. ožujka 2024., odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv navedenog prvostupanjskog rješenja, kao neosnovana.
3. Tužitelj osporava zakonitost tuženikova rješenja i u tužbi navodi, u bitnome, sljedeće. Osporena rješenja donesena su na temelju odredbe članka 10. Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima ("Narodne novine", broj 106/18, 98/19 i 82/23, dalje: Zakon), no smatra da se ta odredba odnosi na osobu koja je podnijela zahtjev za stambeno zbrinjavanje, a da podnositelj zahtjeva (tužitelj) kao niti njegovi sinovi navedeni u zahtjevu, nemaju u vlasništvu stan koji se navodi u osporenim rješenjima, već da je njegova supruga vlasnica tog stana, što da znači da podnositelj zahtjeva i ta dva člana kućanstava imaju pravo na stambeno zbrinjavanje. Dakle, smatra i da to pravo ne može ostvariti samo njegova supruga jer je ona u međuvremenu, pet godina nakon podnošenja zahtjeva, stekla nasljeđivanjem u vlasništvo jednosobni stan. Osim toga, smatra i da površina navedenog stana nije odgovarajuća za četveročlano kućanstvo. Nadalje, tužitelj navodi da se broj članova kućanstva podnositelja zahtjeva povećao jer s njim žive i nove obitelji koje su osnovali njegovi sinovi. Stoga smatra da je ta nova činjenica trebala biti utvrđena sukladno odredbi članka 10. stavak 3. Zakona (pogrešno naveden članak 8. stavak 3. Zakona), jednako kao što je utvrđena i nova činjenica da je njegova supruga stekla u vlasništvo stan pet godina nakon podnošenja zahtjeva. Slijedom navedenog, predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika od 29. ožujka 2024. i rješenje prvostupanjskog tijela od 9. listopada 2023. te donese meritornu odluku u ovoj stvari, podredno da vrati predmet prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. Tužitelj potražuje naknadu troškova ovog spora.
4. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da ostaje u cijelosti kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog akta te predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.
5. Nesporno je u ovoj upravnoj stvari da je tužitelj podnio zahtjev za stambeno zbrinjavanje 16. veljače 2015., a radi stambenog zbrinjavanja tužitelja i članova njegove obitelji (supruge i dvojice sinova) darovanjem građevnog materijala za popravak, obnovu i nadogradnju obiteljske kuće koja se nalazi na katastarskoj čestici broj [katastarska čestica], u katastarskoj općini [katastarska općina], na adresi [adresa]. Nadalje, nesporno je i da je supruga tužitelja-podnositelja zahtjeva, u zahtjevu navedena kao član njegovog kućanstva te da ona ima u vlasništvu nekretninu-stan površine 28,92 m2 u [adresa].
6. Sporno je u ovoj upravnoj stvari, ispunjavaju li tužitelj i članovi njegove obitelji propisane uvjete za ostvarenje prava na stambeno zbrinjavanje na područjima primjene Zakona, i to darovanjem građevnog materijala za obnovu, dogradnju/nadogradnju i završetak izgradnje obiteljske kuće u vlasništvu korisnika.
7. Budući da su pravno odlučne činjenice među strankama nesporne, da tužitelj osporava samo primjenu prava, a stranke u tužbi i odgovoru na tužbu nisu izričito zatražile održavanje rasprave, Sud je bez održavanja rasprave, primjenom odredbe članka 98. točke 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS), ovaj spor riješio bez održavanja rasprave.
8. Na temelju razmatranja nespornih činjenica i spornog pravnog pitanja, Sud ocjenjuje da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
9. Odredbom članka 8. stavka 1. točke 1, 2. i 3. Zakona, koji se Zakon na predmetni postupak primjenjuje na temelju čl. 51. st. 6. istog Zakona, propisano je da pravo na stambeno zbrinjavanje na područjima primjene ovoga Zakona može ostvariti stranka i članovi njezine obitelji koji žive u zajedničkom kućanstvu pod uvjetom da: 1. u vlasništvu ili suvlasništvu nemaju drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan odgovarajuće stambene površine na području Republike Hrvatske, ili ako isti nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili u zadnjih 15 godina prije podnošenja prijave na listu prvenstva odnosno pokretanja postupka po službenoj dužnosti, 2. u vlasništvu ili suvlasništvu nemaju drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan odgovarajuće stambene površine u drugim državama u kojima borave odnosno u kojima su boravili, ili da isti nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili u zadnjih 15 godina prije podnošenja prijave na listu prvenstva odnosno pokretanja postupka po službenoj dužnosti, 3. nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca na području Republike Hrvatske i nisu ostvarili odgovarajuće pravo na stambeno zbrinjavanje po nekom drugom propisu ili nisu ostvarili drugo srodno pravo na području država u kojima borave i u kojima su boravili
10. Odredbom članka 10. stavka 2. Zakona propisano je da osoba koja ima u vlasništvu ili suvlasništvu useljivu obiteljsku kuću ili stan izvan područja primjene ovoga Zakona, a čiji suvlasnički udio je veće stambene površine od 25 m², ne može ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje.
11. Odredbom članka 2. točka f) Zakona, određeno je da obitelj čine korisnik i članovi njegova kućanstva, a da se članovima kućanstva smatraju krvni srodnici i tazbinski srodnici, bračni i izvanbračni partneri, životni partneri i neformalni životni partneri, posvojene osobe i osobe pod skrbništvom i druge osobe koje je korisnik po zakonu dužan uzdržavati odnosno osobe koje uzdržavaju korisnika, a koji imaju prijavljeno prebivalište i prebivaju u istoj stambenoj jedinici.
12. Odredbom članka 2. Zakona točka a) Zakona određeno je da je potpomognuto područje ono područje Republike Hrvatske koje je na temelju indeksa razvijenosti ocijenjeno kao područje koje prema stupnju razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom i čiji je razvoj potrebno dodatno poticati, a koje je definirano posebnim propisom ili aktom donesenim na temelju toga propisa.
13. Odredbom članka 36. stavak 1. podstavak 2. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 147/14, 123/17, 118/18) propisano je da status potpomognutog područja stječe jedinica lokalne samouprave razvrstana u I., II., III. ili IV. skupinu iz članka 35. ovog Zakona.
14. Odredbom članka 37. stavak 1. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske propisano je da Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva, a na temelju indeksa razvijenosti iz članaka 34. i 35. ovoga Zakona.
15. Odlukom Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti ("Narodne novine" broj 132/17), jednako kao i sada važećom Odlukom Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti ("Narodne novine" broj 3/24), Grad Karlovac je kao jedinica lokalne samouprave svrstan u VII. skupinu razvijenosti, dakle u drugu četvrtinu iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave.
16. U odnosu na ovdje sporno pitanje (ne)ispunjavanja uvjeta za stambeno zbrinjavanje tužitelja i članova njegove obitelji, a zbog nesporne činjenice da supruga tužitelja u vlasništvu ima stan u [adresa], koji kao jedinica lokalne samouprave svrstana u VII. skupinu razvijenosti ne potpada po status "potpomognutog područja" i doseg Zakona, prema ocjeni Suda pravilno su javnopravna tijela utvrdila da tužitelj i članovi njegovog kućanstva ne ispunjavaju uvjete za priznanje prava na stambeno zbrinjavanje. Naime, iz citiranih zakonskih članaka proizlazi da pravo na stambeno zbrinjavanje ne može ostvariti osoba koja ima u vlasništvu stan izvan područja primjene ovoga Zakona, a čiji suvlasnički udio je veće stambene površine od 25 m². Budući da je nesporno da supruga tužitelja ima u vlasništvu stan izvan područja primjene Zakona (u [adresa]) i da je njegova površina veća od propisanih 25 m² (28,92 m²), u ovoj pravnoj stvari ispunjene su pretpostavke iz članka 10. stavka 2. Zakona, zbog čega nisu ispunjeni uvjeti za priznanje prava na stambeno zbrinjavanje tužitelja i članova njegove obitelji za koje je to predmetnim zahtjevom zatraženo. Pri tome, zakon ne propisuje u tom slučaju da stan mora biti odgovarajuće veličine, već isključivo iz citirane odredbe proizlazi da mora biti površine do 25 m² da bi se predmetno pravo moglo priznati.
17. Dodatno se ističe da pravo na stambeno zbrinjavanje prema Zakonu ostvaruju podnositelj zahtjeva i članovi njegove obitelji koji žive u zajedničkom kućanstvu, dakle navedeno pravo priznaje se i ostvaruju ga skupno podnositelj zahtjeva i članovi njegovog kućanstva. Navedeno je razvidno osim iz same zakonske norme, i iz činjenice da podnositelj navodi članove obitelji u svom zahtjevu, da u pogledu svakog od njih dokazuje ispunjenje uvjeta, da se stambena površina obiteljske kuće ili stana i odgovarajuća količina građevnog materijala, koji se daju na ime stambenog zbrinjavanja, utvrđuje prema broju članova obitelji te da, u konačnici, u slučaju ispunjenja zakonskih uvjeta to pravo, dakle život u obnovljenoj, dograđenoj/nadograđenoj i završenoj obiteljskoj kući ostvaruju svi članovi obitelji (a ne samo podnositelj). Stoga, imajući u vidu navedeno, nezakonito bi bilo izolirano promatrati članove obitelji i to pravo priznati samo u odnosu na neke od članova obitelji. Iz tog razloga se neosnovanim ocjenjuju navodi tužitelja da je to pravo trebalo priznati u odnosu na njega i njegove sinove, a bez supruge koja ne ispunjava uvjete za njegovo priznanje. Nadalje, s obzirom da u ovoj pravnoj stvari iz navedenih razloga nisu ispunjeni uvjeti za priznanje zahtijevanog prava u pogledu tužitelja i članova njegove obitelji, na drugačiju odluku nije od utjecaja okolnost da se njegova obitelj povećala za nove članove od podnošenja zahtjeva, s obzirom da bi to bilo odlučno tek u slučaju da su ispunjeni uvjeti za priznanje tog prava te bi, na ime navedenih novih okolnosti, podnositelj zahtjeva i članovi njegove obitelji eventualno ostvarili pravo na veću stambenu površinu obiteljske kuće ili stana i veću količinu građevnog materijala, a prema članku 17. stavku 1. Zakona.
18. Slijedom navedenog, osporavana rješenja ocijenjena su zakonitima pa je Sud na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučio kao u točki I. izreke ove presude.
19. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi članka 147. stavka 1. ZUS-a prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.
20. Iako je Sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, tužitelj nije pozvan na plaćanje sudske pristojbe u ovom sporu, budući da je oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi na temelju odredbe članka 5. Zakona.
U Rijeci 7. siječnja 2026.
Sutkinja
Daria Pugel
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).
DNA:
- opunomoćenici tužitelja Mirjani Oredić, odvjetnici u OD Rožman & Oredić j.t.d., Karlovac, Dr. Vladka Mačeka 1
- tuženiku Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb,
Ulica Republike Austrije 20