REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-359/2024-35

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu Siniši Marinoviću, u pravnoj stvari tužiteljice UH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Sanji Tambić, odvjetnici iz Zagreba, Trnjanska cesta 63, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 13. listopada 2025., u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice odvjetnice Mirne Bulić Krmek, i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 7. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku da tužiteljici na ime naknade neimovinske štete isplati ukupan iznos od 3.300,00 eura, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, tekućim od 26. rujna 2023. pa do isplate, sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), i to za razdoblje do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužiteljice za naknadu neimovinske štete u preostalom iznosu od 3.390,51 eura, zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 26. rujna 2023. do isplate.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 123,52 eura, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, tekućim od 14. veljače 2022. do isplate, sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), za razdoblje do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužiteljice da joj tuženik isplati iznos od 2,00 eura, zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 14. veljače 2022. pa do isplate.

V. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužiteljice da joj tuženik isplati iznos od 250,00 eura, s pripadajućim zateznim kamatama, tekućim od 13. prosinca 2023. pa do isplate.

VI. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.334,70 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućima od 7. siječnja 2026. do isplate, sve u roku od 15 dana.

VII. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troška parničnog postupka u preostalom iznosu od 1.226,65 eura, s pripadajućom zateznim kamatama tekućima od 7. siječnja 2026. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je dana 14. siječnja 2022. prilikom izvršavanja radnih zadataka kod poslodavca Konzum plus d.o.o., pretrpjela ozljedu na radu na način da se spotaknula o mala kolica na koja se slažu košarice za kupnju, te je prilikom pada zadobila teške tjelesne ozljede koje su opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji. U vrijeme štetnog događaja, poslodavac tužiteljice je imao sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti, polica osiguranja broj [broj police osiguranja] s ovdje tuženikom. Odgovornost za naknadu štete proizlazi iz odredbe čl. 7. st. 3. Zakona o radu (dalje u tekstu: ZOR), prema kojoj je poslodavac dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava radnika. Sukladno odredbi čl. 111. st. 1. ZOR-a u slučaju kada radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Uslijed predmetnog događaja i ozljeda koje je zadobila, tužiteljica navodi da joj je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Tužiteljica je zadobila tešku tjelesnu ozljedu u vidu prijeloma vrata desne bedrene kosti zbog čega joj je učinjena ugradnja totalne proteze desnog kuka. Zbog zadobivenih ozljeda tužiteljica je trpjela fizičke bolove, te niz nelagodnosti prilikom liječenja i to hitan prijem i hitnu obradu na dan štetnog događaja, radiološku dijagnostičku pretragu, operativni zahvat, obavljanje stacioniranih fizikalnih terapija i fizikalnih terapija, te obavljanje niza dijagnostičkih i kontrolnih pregleda liječnika specijalista. Također, tužiteljica je pretrpjela intenzivan strah u trenutku štetnog događaja i ozljeđivanja za vlastito zdravlje i život, kao i strah za vrijeme dugotrajnog liječenja zbog neizvjesnosti u ishod istog. Također, tužiteljici je smanjena životna i radna aktivnost zbog čega trpi duševne boli. Po provedenom liječenju kod tužiteljice su zaostale trajne posljedice uslijed prijeloma vrata desne bedrene kosti s posljedičnom ugradnjom totalne proteze desnog kuka, kao i uslijed poremećaja statike kralježnice smetnje u vidu bolova lijevog kuka i nestabilnosti desnog kuka. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužiteljice je zaostalo i naruženje. Da je tomu tako govori i nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. SH, a koji je tužiteljica dala izraditi za potrebe predmetnog postupka. Slijedom navedenog, tužiteljica zahtjeva isplatu novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od ukupno 15.465,06 eura i to za pretrpljene fizičke boli 2.912,20 eura, za pretrpljeni strah 2.374,68 eura, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti 9.580,93 eura, i za naruženost 597,25 eura. Obzirom na ozljede koje je tužiteljica zadobila i činjenicu da je istoj bila potrebna tuđa pomoć i njega za pretrpljenu imovinsku štetu s osnova troškova tuđe pomoći i njege potražuje iznos od 265,44 eura, a s osnova troškova liječenja tužiteljica iznos od 123,52 eura / 930,69 kn. Tužiteljica je tuženiku dana 26. rujna 2023. podnijela zahtjev za naknadu štete slijedom čega je tuženik obavijestio tužiteljicu 27. listopada 2023. o osnovanosti zahtjeva utvrdivši svoju obvezu za naknadu neimovinske i imovinske štete s osnova povrede prava osobnosti i tuđe pomoći i njege u ukupnom iznosu od 9.040,00 eura. Dana 10. studenog 2023. tužiteljica je na zaprimljenu odluku uložila prigovor s obzirom da tuženik nije u cijelosti naknadio štetu koju tužiteljica trpi, međutim tuženik je prigovor otklonio s obrazloženjem da je u cijelosti naknadio štetu koju tužiteljica trpi. S obzirom da je isplatio iznos od 9.040,00 eura s osnove naknade štete uslijed predmetne ozljede tužiteljica potražuje daljnji iznos od ukupno 6.690,51 eura. Obzirom da je tuženik u svojoj odluci od 21. studenog 2023. otklonio prigovor tužiteljice, te da je tužiteljica bila primorana svoja prava zaštiti pokretanjem predmetnog sudskog postupka, a za čije potrebe je dala sačiniti nalaz i mišljenje po vještaku SH tužiteljica potražuje i naknadu troška nalaza i mišljenja u ukupnom iznosu od 250,00 eura. Tužiteljica je na ročištu 27. svibnja 2025. precizirala tužbeni zahtjev u skladu sa nalazom i mišljenjem sudskog vještaka te po utuženoj osnovi naknade neimovinske štete potražuje za pretrpljene fizičke bolove 2.735,44 eura, za pretrpljeni strah iznos od 1.720,09 eura, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti 4.479,38 eura, za duševne boli zbog naruženja 4.479,38 eura, odnosno sveukupno 11.562,83 eura, a s obzirom da je tuženik isplatio iznos od 8.200,00 eura, potražuje daljnji iznos naknade neimovinske štete od 3.362,83 eura zajedno sa zateznom kamatom kako je specificirano u tužbi, dok zahtjev za isplatom tuđe pomoći i njege povlači s obzirom da je tuženik nesporno isti isplatio. Tužiteljica nadalje potražuje iznos od 125,52 eura na ime troškova liječenja sa zateznom kamatom tekućom od 14. veljače 2022. do isplate, te trošak privatnog vještačenja u iznosu od 250,00 eura sa zateznom kamatom od 13. prosinca 2023. do isplate.

Tužiteljica je nadalje podneskom od 30. srpnja 2025. konačno specificirala tužbeni zahtjev na način da potražuje novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu u iznosu od 11.500,00 eura, i to za pretrpljene fizičke bolove 2.700,00 eura, za pretrpljeni strah iznos od 1.720,00 eura, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti 4.480,00 eura, za duševne boli zbog naruženja 2.600,00 eura, odnosno sveukupno 11.500,00 eura, a s obzirom da je tuženik isplatio iznos od 8.200,00 eura, potražuje daljnji iznos naknade neimovinske štete od 3.300,00 eura zajedno sa zateznom kamatom kako je specificirano u tužbi, te povlači zahtjev za naknadom po osnovi tuđe pomoći i njege, a potražuje i s osnova troškova liječenja iznos od 125,52 eura, te trošak privatnog vještačenja u iznosu od 250,00 eura, sve zajedno sa zateznim kamatama kako je specificirano u tužbi, kao i parnični trošak s zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da priznaje da je Konzum plus d.o.o., u vrijeme nastanka štetnog događaja bio osiguran kod tuženika po polici osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima. Priznaje se i činjenica nastanka štetnog događaja, dok se osporava visina tužbenog zahtjeva. Navodi da nije sporno da se tužiteljica u mirnom postupku odštetnim zahtjevom obratila tuženiku, koji joj je na ime naknade štete isplatio nesporan iznos od 9.040,00 eura, ali tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva, smatrajući ga previsokim, obzirom na jačinu i karakter ozljeda koje je tužiteljica zadobila u štetnom događaju, orijentacijske kriterije te sudsku praksu u istovjetnim slučajevima. Tuženik smatra da je isplatom gore navedenog nespornog iznosa u cijelosti ispunio obvezu čega se svako daljnje potraživanje tužiteljice ukazuje neosnovanim. Nadalje, a nastavno na dostavljeni nalaz i mišljenje vještaka dr. SH, tuženik osporava trošak istoga kao nepotreban, a budući je predmetni nalaz i mišljenje napravljen izvan suda. Stoga se tuženik protivi da se predmetni nalaz i mišljenje koristi u ovom postupku. Tuženik osporava i zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata budući da ne postoji obveza tuženika prema tužiteljici za isplatu daljnjeg iznosa s osnova naknade štete, stoga isti nije ni mogao pasti u zakašnjenje. Opreza radi, tuženik ističe da sve i kada bi se utvrdila obveza tuženika na isplatu daljnjeg iznosa s osnova naknade štete, tuženik osporava zatraženi tijek zateznih kamata na neimovinsku štetu budući da se iste računaju od završetka liječenja i stabilizacije tužiteljičinog zdravstvenog stanja te na imovinsku štetu na ime tuđe njege i pomoći iz razloga što tužiteljica nije uz dostavila dokaz da je istu plaćala pa se pretpostavlja da su joj istu pružali ukućani. S obzirom da se radi o nerepariranoj šteti, zatezne kamate se mogu računati jedino od dana kada visina nereparirane štete bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja. Tuženik također osporava naznačenu stopu zatezne kamate, jer ista nije određena sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.

3. Tužiteljica je u tužbi uslijed pretrpljene ozljede od tuženika potraživala isplatu daljnjeg iznosa naknade neimovinske i imovinske štete od 6.690,51 eura sa zateznim kamatama od 26. rujna 2023. do isplate, naknadu štete za plaćene račune u iznosu od 125,52 eura sa zateznim kamatama od 14. veljače 2022. do isplate, te naknadu troška privatnog vještačenja u iznosu od 250,00 eura, sa zateznim kamatama od 13. prosinca 2023. do isplate. Tužiteljica je na ročištu 27. svibnja 2025. (str. 137 spisa) specificirala tužbeni zahtjev u skladu sa nalazom i mišljenjem sudskog vještaka dr. Mladena Miškulina, na način da potražuje daljnji iznos neimovinske štete od 3.362,83 eura sa zateznim kamatama kako je specificirano u tužbi, dok zahtjev za naknadom tuđe pomoći i njege u cijelosti povlači, s obzirom na nesporno plaćanje od strane tuženika, te i dalje potražuje s osnove plaćenih računa 125,52 eura, skupa sa zateznim kamatama, te 250,00 eura za privatno vještačenje sa zateznim kamatama. S obzirom da se tuženik na ročištu 27. svibnja 2025. (str. 137 spisa) izričito usprotivio povlačenju dijela tužbenog zahtjeva, sud je utvrdio da sukladno čl. 193. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22. 155/23

- dalje: ZPP), djelomično povlačenje tužbe nije dopušteno, te je meritorno odlučio o cjelokupno postavljenom tužbenom zahtjevu u iznosu od 6.691.51 eura, te 125,52 eura za troškove liječenja i 250,00 eura za privatno vještačenje, ukupno 7.066,03 eura, sve sa pripadajućim zateznim kamatama.

4. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u odgovor tuženika od 21.11.2023 na prigovor tužiteljice (str. 6-8 spisa), obavijest o likvidaciji od 27.10.2023. (str. 9-10 spisa), nalog o plaćanju od 18.12.2023. (str. 11 spisa), račun vještaka dr. SH (str. 12 spisa), nalaz i mišljenje dr. SH, odštetni zahtjev od 26.09.2023. (str. 13-15 spisa), odštetni zahtjev (str. 16-17 spisa), prijavu o ozljedi na radu od 26.01.2022. (str. 18-22 spisa), zapisnik o inspekcijskom nadzoru str. 23-29 spisa), račune, (str. 30-31 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 32-36 spisa), prigovor tužiteljice od 07.11.2023. (str. 58-59 spisa), nalaz i mišljenje sudskog vještaka doc.dr.sc. Mladena Miškulina, prim.dr.med. od 24.11.2024. (str. 95- 108 spisa), usmeno očitovanje vještaka na ročištu održanom 24.02.2025. (str. 120- 123 spisa), saslušao je i tužiteljicu na ročištu održanom 27.05.2025. (str. 136-138 spisa), te je izvršen uvid i u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

5. Sud je u skladu s čl. 8. ZPP-a, na temelju svih izvedenih dokaza i na temelju rezultata cjelokupnog postupka utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan iz slijedećih razloga.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kao radnice osiguranika tuženika za naknadom imovinske i neimovinske štete uslijed ozljede na radu koju je tužiteljica kao zaposlenik osiguranika tuženika pretrpjela dana 14. siječnja 2022., te zahtjev tužiteljice za naknadom troškova liječenja i troškova izvansudskog vještačenja.

7. U postupku nije sporno da je tužiteljica u trenutku štetnog događaja, 14. siječnja 2022. zaposlenik poslodavca Konzum plus d.o.o., nije sporno da je poslodavac tužitelja u trenutku nastanka štetnog događaja osiguran kod tuženika za štetu za koju poslodavac odgovara djelatnicima policom osiguranja broj: [broj police osiguranja], nije sporan nastanak štetnog događaja, niti odgovornost tuženika, sporna je visina tužbenog zahtjeva preko nesporno plaćenog iznosa od 9.040,00 eura.

8. Iz prijave ozljede na radu od 26. siječnja 2022. (str. 18-22 spisa) proizlazi da je tužiteljica UH kao zaposlenik poslodavca Konzum plus d.o.o., Zagreb, u prodajnom prostoru na adresi [adresa], 14. siječnja 2022., na radnim mjestu prodavač oko 19,40 sati, u okviru radnog vremena, pretrpjela ozljedu na radu kada se, prilikom odlaska po robu u skladište, spotaknula na kolica za odlaganje košarica za kupovinu i pala prilikom čega je došlo do frakture vrata bedrene kosti desne noge tužiteljice.

9. Na temelju podataka koji su navedeni u prijavi o ozljedi na radu, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je priznao predmetnu ozljedu tužiteljice ozljedom na radu i to ovjerom tiskanice prijave o ozljedi na radu, sukladno čl. 129. st. 1 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj: 80/13, 137/13 i 98/19), kojim je propisano da o priznavanju ozljede na radu Zavod odlučuje u pravilu bez donošenja pisanog rješenja, i to ovjerom tiskanice prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalne bolesti. Iz navedenog proizlazi da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje tužiteljici priznao ozljedu od 14. siječnja 2022. kao ozljedu na radu dana 22. ožujka 2022. (str. 22 spisa). Pitanje je li ozljeda koju je tužiteljica zadobila 14. siječnja 2022. ozljeda na radu, predstavlja prethodno pitanje u ovom postupku u smislu čl. 12. st. 1. ZPP-a. S obzirom da je o tom pitanju nadležno tijelo (HZZO) donijelo odluku, sud je vezan pravomoćnom odlukom donesenom od strane HZZO-a u upravnom postupku.

10. Iz kopija računa priloženih spisu (str. 30-31 spisa) proizlazi da se isti odnose na Uno toaletno povišenje 15 cm (Račun broj: 1184-02-91 od 07.02.2022., Karl Diez, Poslovnica Knin) u iznosu od 348,75 kn, Xarelto Film tablete 28x15 mg (Račun broj: 4441/P4/2 od 04.02.2022., Ljekarne Prima Pharme, Podružnica [adresa]) u iznosu od 534,06 kn, Vivapore Flaster ster 25x10 cm (Račun broj: 4987/P4/4 od 09.02.2022., Ljekarne Prima Pharme, Podružnica [adresa]) u iznosu od 12,76 kn, te Flaster Lola Aqua 25x10 a50 (Račun broj: 5645/P4/2 od 14.02.2022., Ljekarne Prima Pharme, Podružnica [adresa]) u iznosu od 35,12 kn, odnosno sveukupno 930,69 kn / 123,52 eura

(Fiksni tečaj konverzije: 7,53450).

11. Spisu prileži Odštetni zahtjev tužiteljice UH od 26. rujna 2023. (str. 16-17 spisa), tuženiku Croatia osiguranje d.o.o. radi naknade štete uslijed pretrpljene ozljede od 14. siječnja 2022., te obavijest tuženika o likvidaciji od 27. listopada 2023. (str. 9-10 spisa) kojim obavještava tužiteljicu da može isplatiti iznos od 9.040,00 eura uslijed predmetnog štetnog događaja. Tužiteljica je na odluku tuženika uložila prigovor 10. studenoga 2023. (str. 58-59 spisa) navodeći da priznati iznos ne predstavlja pravičan iznos naknade štete, a tuženik je dopisom od 27. studenoga 2023. navedeni prigovor odbio.

12. Svu priloženu dokumentaciju sud je ocijenio vjerodostojnom, uključujući prijavu ozljede na radu s prilozima, kao i medicinsku dokumentaciju tužitelja, s obzirom da je na ročištu 13. rujna 2024. utvrđeno da su priložene preslike medicinske dokumentacije istovjetne originalima.

13. Radi utvrđivanja težine i posljedica zadobivenih ozljeda tužiteljice proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Mladenu Miškulinu, specijalistu ortopedije i traumatoloigije, koji je 24. studenoga 2024. podnio pisani nalaz i mišljenje (str. 95-108 spisa). Sudski vještak na temelju priližene medicinske dokumentacije nalazi da je tužiteljica nakon ozljede na radnom mjestu 14. siječnja 2022. pregledana u Hitnoj kirurškoj ambulanti Opće i veteranske bolnice Hrvatski ponos, gdje joj je ustanovljena ozljeda prijeloma vrata bedrene kosti, te je premještena u Opću bolnicu Šibenik radi operativnog liječenja prijeloma desnog kuka. Dana 25. siječnja 2022. tužiteljici je izvršena artroplastika desnog kuka, provedena je fizikalna terapija, propisano je podlaktno pomagalo – podlaktne štake. Tužiteljici je preporučena fizikalna terapija stacionarnog tipa, te po potrebi terapija u kući 15x, uz analgetsku terapiju po potrebi. Tužiteljica je provodila fizikalnu terapiju uz redovite preglede fizijatra i ortopeda. Sudski vještak navodi da je pregledao tužiteljicu 20. studenoga 2024., koja se tom prilikom žali na povremene bolove u lijevom kuku, ne može duže stajati, duže hodati, čučnuti niti podizati teže predmete, žali se na bolove u desnom kuku i desnom koljenu. Tužiteljica je prodavač, radi i dalje u struci, ali s ograničenjem. Tužiteljica hoda bez šepanja, vidljiv je ožiljak u području desnog kuka duljine 12 cm, iste pigmentacije kao i okolna koža. Desni kuk je stabilan, bezbolan, ekstendiran, pokretan. Tužiteljica je donijela na uvid zdravstveni karton za razdoblje od 24.11.1986. do 02.08.2024., te sudski vještak ne nalazi zapise o ozljedama ili bolestima koje bi bile od utjecaja za ocjenu u ovom predmetu.

13.1. Sudski vještak na temelju priložene medicinske dokumentacije, osobnog pregleda tužiteljice i uvida u zdravstveni karton zaključuje da je tužiteljica u štetnom događaju od 14 siječnja 2022. zadobila ozljedu desnog kuka, i to Prijelom vrata bedrene kosti, te da postoji uzročno posljedična veza između dinamike štetnog događaja opisanog u tužbi te zadobivenih ozljeda i trajnih posljedica kod tužiteljice. Sudski vještak navodi da je tužiteljica rijekom liječenja u cijelosti provodila upute liječnika, te da u zdravstvenom kartonu tužiteljice i priloženoj medicinskoj dokumentaciji nisu vidljive bolesti i ozljede koje bi bile od utjecaja na ocjenu trajnih posljedica nastalih u predmetnom štetnom događaju. Nadalje sudski vještak navodi da su nakon adekvatnog liječenja kod tužiteljice zaostale trajne posljedice u vidu stanja nakon ugradnje totalne endoproteze desnog kuka s ograničenjem pokretljivosti kuka u lakom stupnju, te s posljedičnim skraćenjem desne noge za 1,00 cm. Sudski vještak zaključuje da navedene trajne posljedice smanjuju opću životnu i radnu sposobnost tužiteljice u opsegu od 25%, kao i da je liječenje tužiteljice završeno s pregledom fizijatra 23. rujna 2023 godine. Sudski vještak dalje navodi da je uslijed predmetne ozljede tužiteljica trpjela strah i to primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljede, a u daljnjem tijeku liječenja sekundarni strah, i to jačeg intenziteta u trajanju od 5 dana (ozljeda i operativni zahvat), srednjeg intenziteta u trajanju od 10 dana, i blagog intenziteta u trajanju od daljnjih 45 dana. Sudski vještak dalje navodi da je tužiteljica uslijed predmetne ozljede trpjela jake bolove u trajanju od 5 dana, bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 15 dana, te bolove lakog intenziteta u trajanju od daljnjih 90 dana. Bolovi koje povrh navedenih tužiteljica i dalje trpi uključeni su u ocjenu trajnih posljedica, te navodi da su bolovi i strah izraženi u kumulativnom omjeru za cijeli tijek liječenja. Tuđa pomoć tijekom liječenja tužiteljici je bila potrebna u razdoblju od 4. veljače do 17. ožujka 2023. u opsegu od 2 sata dnevno, a od 7. travnja 2022. pa narednih 8 tjedana 2x2 sata tjedno za obavljanje težih poslova, te dodaje da je kod tužiteljice zaostalo naruženje u srednjem stupnju uslijed postoperativnih ožiljaka na području desnog kuka.

14. Tužiteljica u podnesku od 13. prosinca 2024. navodi da u cijelosti prigovara nalazu i mišljenju sudskog vještaka dr. Mladena Miškulina, a u podnesku od 3. siječnja 2025. obrazlaže da nalaz i mišljenje sudskog vještaka nije u skladu sa medicinskom dokumentacijom, te da su trajne posljedice predmetne ozljede kao i ostali parametri neimovinske štete prenisko ocijenjeni. Tužiteljica navodi da iz privatnog nalaza i mišljenja dr. TH, kojega je dostavila uz tužbu, proizlazi da su kod tužiteljice zaostale trajne posljedice uslijed prijeloma vrata desne bedrene kosti s podljedičnom ugradnjom totalne proteze kuka, te je uslijed poremećaja statike kralježnice došlo i do smetnji i bolova lijevog kuka i nestabilnosti desnog koljena, što je opisano u otpusnom pismu nakon fizikalne terapije u svibnju 2023., a temeljem čega su utvrđene trajne posljedice od 33-35%. Nadalje tužiteljica prigovara ocjeni boli i straha te tuđe pomoći i njege, navodeći da kod zdravih osoba prijelom kuka zacjeljuje za 4-6 tjedana, a kod starijih osoba i duže pa su ocjene vještaka objektivno preniske. Nadalje tužiteljica prigovara navodu vještaka da je tužiteljici tuđa pomoć bila potrebna od 7. travnja 2022., jer je tužiteljica otpuštena kući 4. veljače 2022., imajući u vidu da je tužiteljici od 12. srpnja 2022. indicirana pošteda od fizičkog rada i napora pa je ocjena potrebe tuđe pomoći od 4 sata dnevno premala, osobito ako se uzme u obzir da je vještak za razdoblje od 4. veljače -17. ožujka 2023. ocijenio potrebu 2 sata dnevno tuđe pomoći i njege. Tužiteljica pogotovo naglašava da je od 27. travnja 2023. do 11. svibnja 2023. tužiteljica bila na stacionarnoj fizikalnoj terapiji

15. Na ročištu 24. veljače 2025. (str. 120 spisa) saslušan je sudski vještak dr. Mladen Miškulin, koji u odnosu na račun tužiteljice priložen na str. 30 spisa navodi da je bio opravdan, s obzirom da je toaletno povišenje za WC bilo potrebno. Nadalje glede računa na str. 31 spisa koji se odnose na materijal za previjanje kao i na tablete u svrhu prevencije tromboze sudski vještak smatra da su računi opravdani, a koliko mu je poznato HZZO ne financira niti povišenje za WC školjku, niti zavojni materijal u ovakvim slučajevima, dok lijek Xarelto nije na listi besplatnih lijekova. Sudski vještak dalje navodi da u zdravstvenom kartonu tužiteljice nije našao zapise o bolestima ili ozljedama koje bi bile od utjecaja na ocjenu u ovom predmetu, te dodaje da se promjene na desnom koljenu kod tužiteljice ne mogu dovesti u uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem, odnosno da se radi o posljedicama oštećenja hrskavice patele a što je očekivano u žena dobi tužiteljice. Sudski vještak, glede otpusnog pisma nakon stacionarne rehabilitacije navodi da nestabilnost koljena ne nastaje bez značajne ozljede koja bi dovela do pucanja ligamenata koljena. U kliničkom statusu tužiteljičinog desnog koljena navedeno je slijedeće: uredni i bezbolni pokreti, koljeno mirno, bez znakova za ozljedu meniska i kolateralnih ligamenata. Kada se uzme u obzir da tužiteljica nije imala ozljedu desnog koljena koja bi dovela do ligamentarne lezije niti prilikom štetnog događaja, a niti je ista ozljeda igdje drugdje opisana, navedeni nalaz smatra irelevantnim u odnosu na posljedice štetnog događaja. Zaključno niti mehanizam pada opisan u medicinskoj dokumentaciji nije mehanizam ozljede koljena već se radilo o padu na desni kuk s prijenosom značajne energije uz posljedičan prijelom vrata bedrene kosti. U odnosu na tuđu pomoć i njegu sudski vještak navodi da je tužiteljica cijelo vrijeme od ozljeđivanja do 4. veljače 2022. bila hospitalizirana te joj tuđa pomoć nije bila potrebna. U periodu od 4. veljače 2022. do 17. ožujka 2022. tuđa pomoć tužiteljici je bila potreba u opsegu od 2 sata dnevno, te ovime ispravlja pogrešku u nalazu i mišljenju, što prema vlastitoj praksi smatra da je dovoljno nakon zamjene kuka, jer je očekivano da se unutar mjesec dana od operacije postepeno štake napuštaju. Sudski vještak smatra da je objektivno ocijenio i bolove i strah. Sudski vještak dalje navodi da je u ocjeni naruženja u vidu imao opisani ožiljak u području desnog kuka. Unutar ordinacije prilikom osobnog pregleda tužiteljica je hodala bez šepanja, a mišići zdjelice adekvatno su održavali zdjelicu u horizontalnom položaju, pa i da je bilo šepanja ocjena naruženja opet bi bila naruženje srednjeg stupnja, stoga je u preostalom dijelu vještak ostao kod danog nalaza i mišljenja.

16. Tužiteljica se na ročištu 24. veljače 2025. očitovala na usmeno očitovanje sudskog vještaka, navodeći da ustraje u svim prigovorima istaknutim u podnesku od 13. prosinca 2025. Tužiteljica prije svega prigovara ocjeni smanjenja životne aktivnosti od 25% s obzirom da prema medicinskoj dokumentaciji tužiteljica osim posljedica prijeloma vrata desne bedrene kosti trpi i posljedice uslijed poremećaja statike, bolova i smetnji lijevog kuka, te nestabilnosti desnog koljena. Uzevši u obzir različitu ocjenu trajnih posljedica u nalazu i mišljenju dr. Mladena Miškulina u odnosu na privatno vještačenje po dr. SH, priloženo uz tužbu, tužiteljica je predložila saslušanje sudskog vještaka dr. SH, navodeći da se tuženik sadržaju nalaza i mišljenja nije protivio nego samo naknadi troška vještačenja, te predlaže provođenje novog medicinskog vještačenja. Tuženik se na ročištu 24. veljače 2025. izričito usprotivio saslušanju dr. SH i provođenju novog vještačenja, te izjavio da nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka osim u dijelu stupnja naruženja. U kasnijem stadiju postupka tužiteljica je podneskom od 30. srpnja 2025. uskladila tužbeni zahtjev sa nalazom i mišljenjem sudskog vještaka dr. Mladena Miškulina.

17. Sud je na temelju čl. 220. st. 2. ZPP-a raspravnim rješenjem od 24. veljače 2025. (str. 122 spisa) odbio prijedlog tužiteljice za saslušanjem dr. SH i provođenje novog medicinskog vještačenja.

17.1. Naime sud je utvrdio da su nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Mladena Miškulina te usmeno očitovanje vještaka od 24. veljače 2025. u cijelosti vjerodostojni, jer su stručni, obrazloženi, objektivni i logični, a sudski vještak je u usmenom očitovanju argumentirano i stručno odgovorio na sve prigovore tužiteljice, te je po ocjeni suda prigovore u cijelosti otklonio, odnosno detaljno i argumentirano iznio razloge za nalaz i mišljenje, decidirano navodeći koje činjenice nalazi utvrđenima. Nadalje sud je neosnovanom ocijenio i primjedbu tuženika na ocjenu stupnja naruženja u nalazu i mišljenju iznesenu na ročištu 24. veljače 2025., s obzirom da je sudski vještak na osobnom pregledu tužiteljice utvrdio postojanje postoperativnog ožiljka u području desnog kuka duljine 12 cm, i procijenio ga u skladu sa svojom kliničkom praksom. Slijedom navedenoga provođenje novoga medicinskog vještačenja bilo bi nepotrebno i protivno načelu ekonomičnosti postupka.

17.2. U odnosu na prijedlog tužiteljice za saslušanjem dr. SH, te prijedlog da se izvansudski nalaz i mišljenje dr. SH od 13. prosinca 2023. izrađen po nalogu tužiteljice (str. 13-15 spisa), koristi kao dokaz u ovom postupku, sud je utvrdio da se tuženik u odgovoru na tužbu (str. 82 spisa) izričito usprotivio upotrebi predmetnog nalaza i mišljenje kao dokaza u postupku, te naknadi troškova izrade istoga, s obzirom da je izrađen izvan suda.

17.3. U skladu sa pravnim mišljenjem koje je u svojoj odluci poslovni broj Rev 809/2023. od 13. veljače 2024. izrazio Vrhovni sud Republike Hrvatske, ovaj sud smatra da dokaznu snagu nalaza i mišljenja vještaka u smislu čl. 250. i čl. 259. ZPP- a ima samo nalaz i mišljenje koji je dobiven provođenjem vještačenja po nalogu suda u konkretnom parničnom postupku, a značenje takvog nalaza i mišljenja može imati i nalaz i mišljenje sačinjen na zahtjev jedne od stranaka samo ako je o tome postignuta suglasnost stranaka. S obzirom da se tuženik protivio upotrijebi privatnog nalaza i mišljenja dr. SH kao dokaza u postupku, to sud predmetni nalaz i mišljenje nije cijenio kao dokaz jer se radi o vještačenju izrađenom izvan suda po jednostranom nalogu tužiteljice, na koji sud niti protivna stranka nisu imali utjecaja, a u ovom je predmetu upravo radi utvrđenja odlučnih činjenica po nalogu suda provedeno medicinsko vještačenje po sudskom vještaku dr. Mladenu Miškulinu. Stoga je odbijen dokazni prijedlog tužiteljice za saslušanjem dr. SH kao nepotreban i irelevantan.

18. Na ročištu 27. svibnja 2025. saslušana je tužiteljica u svojstvu parnične stranke, koja u bitnome navodi da je u vrijeme štetnog događaja imala koronu i trebala je čekati 10 dana operaciju upravo zbog korone u bolnici u Šibeniku. Tužiteljica navodi da je sveukupno 10 dana bila u pelenama i da je operacija trajala gotovo 3 sata. a samu operaciju je sve vrijeme čula, imala je neopisive bolove, ali su joj govorili da još malo izdrži. Nakon mjesec dana je došla kući, te joj je pomagala kći koja je došla k njoj, radi čega je uzela godišnji odmor. Dva puta tjedno po sat vremena joj je dolazio fizijatar kako bi je osposobio da može ići u toplice, zatim je 21 dan provela u toplicama. Tužiteljica navodi da je nakon toga išla u [adresa] na terapije i dolazio joj je fizijatar kući, a potom je ponovo išla u bolnicu. Tužiteljica dalje navodi da joj je ostao ožiljak na boku kod kuka i jedna noga joj je kraća, pa mora nositi uložak za obuću. Također navodi da ne može zakoračiti na stepenicu bez da se podupre i bez bolova, ne smije nositi teret, te dugo nije mogla niti leći na tu stranu, puno toga ne može raditi što je ranije mogla.

19. Sud je iskaz tužiteljice ocijenio vjerodostojnim, s obzirom da je životan, logičan, uvjerljiv, te suglasan sa medicinskom dokumentacijom u spisu.

20. Sukladno čl. 220. st. 2. ZPP-a ostale predložene dokaze sud nije izvodio, s obzirom da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno već izvedenim dokazima i priloženim ispravama.

21. Prirodu i težinu ozljeda koje je tužiteljica zadobila u predmetnom štetnom događaju pravilno je opisao sudski vještak dr. Mladen Miškulin u svom nalazu i mišljenju od 24. studenoga 2024. i u usmenom očitovanju na ročištu 24. veljače 2025. kojim je otklonio prigovore stranaka. Sud je na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka utvrdio da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila ozljedu desnog kuka, i to Prijelom vrata bedrene kosti, te da postoji jasna uzročno posljedična veza između dinamike štetnog događaja i trajnih posljedica kod tužiteljice. Tužiteljici je operacija rekonstrukcije desnog kuka u Općoj bolnici u Šibeniku radi saniranja ozljede, te je tijekom liječenja morala nositi podlaktne štake i provoditi fizikalne terapije, stacionarno i posjetom fizijatra u kući, bila je 21 dan na rehabilitaciji u toplicama, te je liječena po specijalistima fizijatru i ortopedu, odlazila je na redovite kontrole, a liječenje je završeno posljednjom kontrolom kod fizijatra 23. rujna 2023. Tužiteljici je uslijed ozljede zaostao postoperativni ožiljak na području desnog kuka, duljine 12 cm, boje okolne kože, koje predstavlja naruženje srednjeg stupnja, ponekad vidljivo trećim osobama, stoga tužiteljica trpi duševne boli zbog naruženja. Sud je na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka utvrdio da su nakon provedenog liječenja kod tužiteljice zaostale trajne posljedice u vidu ograničenja pokretljivosti desnog kuka u lakom stupnju te s posljedičnim skraćenjem desne noge za 1,00 cm, te navedene trajne posljedice umanjuju opću životnu i radnu sposobnost tužiteljice u opsegu od 25%, pa tužiteljica trpi duševne boli, te će morati ulagati pojačane napore pogotovo na radnom mjestu prodavača na kojem i danas radi. Iz medicinske dokumentacije i zdravstvenog kartona tužiteljice ne proizlaze ranije bolesti i ozljede koje bi bile od utjecaja na ocjenu trajnih posljedica nastalih u štetnom događaju. Nadalje, tužiteljica je uslijed predmetne ozljede trpjela strah i fizičke bolove, i to primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljede, a u daljnjem tijeku liječenja sekundarni strah, jačeg intenziteta u trajanju od 5 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 10 dana, i blagog intenziteta u trajanju od daljnjih 45 dana, te fizičke bolove i to jakog intenziteta u trajanju od 5 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 15 dana, te lakog intenziteta u trajanju od 90 dana. Povremeni bolovi koje tužiteljica i dalje trpi uključeni dio su opseg opisanih trajnih posljedica. Tužiteljici je tijekom liječenja bila potrebna tuđa pomoć koju joj je pružala kći, i to u razdoblju od 4. veljače 2022. do 17. ožujka 2022. u opsegu od 2 sata dnevno, a od 7. travnja 2022. pa narednih 8 tjedana 2x2 sata tjedno za obavljanje težih poslova. Nadalje sud je utvrdio da je tužiteljica povodom predmetne ozljede imala opravdane troškove liječenja za ortopedsko povišenje, zavojni materijal i lijek Xarelto u iznosu od 123,52 eura prema priloženim računima (str. 30-31 spisa), s obzirom da HZZO ne pokriva troškove istih.

22. Odredbom čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 - dalje: ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom dok je čl. 1100. st. 1. ZOO-a propisano da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

23. U postupku nije sporno da za nastalu štetu tužiteljici uslijed predmetnog štetnog događaja na radnom mjestu, prema načelu objektivne odgovornosti odgovara poslodavac sukladno čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17 i 98/19 - dalje: ZR) i čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine broj 71/14, 118/14, 154/14 , 94/18, 96/18, dalje u tekstu: ZZR), odnosno u skladu s čl. 965 st. 1. ZOO-a osiguratelj poslodavca, ovdje tuženik.

24. Odredbom čl. 1095. st. 1. ZOO-a propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je nadoknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi.

25. Nadalje, prema odredbi čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine broj 71/14, 118/14, 154/14 , 94/18, 96/18, dalje u tekstu: ZZR) ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Pri tome, sukladno stavku 2. istog članka ZZR-a poslodavac može biti oslobođen te odgovornosti ili mu se odgovornost može smanjiti ako je šteta nastala uslijed više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati, niti njihove posljedice izbjeći, unatoč provedenim mjerama zaštite na radu. U postupku nije utvrđena ni jedna okolnost iz čl. 25. st. 2. ZZK koja bi otklonila ili umanjila odgovornost poslodavca za pretrpljenu ozljedu na radu tužitelja.

26. Odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO-a propisano je da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako utvrdi da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Stavkom 2. istog članka određeno je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, kojemu cilju i služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

27. Na temelju provedenog dokaznog postupka, odnosno provedenog medicinskog vještačenja sud je utvrdio da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje čime joj je nastala neimovinska šteta, a isto tako joj je prouzročena i imovinska šteta budući da joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega te je imala opravdane troškove liječenja koje je dokumentirala priloženim računima za ortopedska pomagala, medicinski materijal i lijekove (str. 30-31 spisa).

28. Na temelju odredbe čl. 19. ZOO-a, a u vezi s čl. 1046. i čl. 1100. ZOO-a tužiteljica ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti uslijed pretrpljene ozljede na radu. Izvedenim dokazima sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za pretrpljene fizičke boli, i strah, za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti od 25% te duševne boli zbog naruženosti temeljem čl. 1100. ZOO-a, a temeljem odredbe čl. 1095. ZOO-a i pravo na naknadu štete zbog pružene tuđe pomoći i njege i opravdanih troškova liječenja. Visine pojedinih zahtjeva sud je cijenio po slobodnoj ocjeni imajući u vidu sve relevantne okolnosti značajne za svaki pojedini vid štete, odnosno, pri odlučivanju o zahtjevu za naknadu neimovinske štete te o visini njezine naknade sud je vodio računa o značenju povrijeđenoga dobra i cilju kome služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom prirodom i društvenom svrhom

29. Pri tome je sud pogotovo uzeo u obzir dob tužiteljice (rođena 1966. godine), očekivani životni vijek, težinu povrede i dugotrajnost i zahtjevnost liječenja, s obzirom da je tužiteljica operirana, da je nakon operacije hodala uz pomoć štaka, da je dulji period provodila fizikalne terapije stacionarno i kod kuće, rehabilitaciju u toplicama, da su joj od ozljede zaostale trajne posljedica koje joj smanjuju životnu aktivnost za 25%, zbog ograničenja pokretljivosti kuka u lakom stupnju te s posljedičnim skraćenjem desne noge za 1,00 cm, te da će trpjeti ograničenja u obavljanju svoga zanimanja prodavača do kraja radnog vijeka i stoga će morati ulagati pojačane napore na poslu i u svakodnevnom životu. Sve navedene okolnosti, prema ocjeni suda opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade neimovinske štete tužiteljici.

30. Cijeneći utvrđenu dužinu, trajanje i intenzitet fizičkih bolova, lokalitet povreda i način liječenja sud je ocijenio tužiteljici primjerenom naknadu u iznosu od 2.700,00 eura. Nadalje imajući u vidu u nalazu i mišljenju vještaka opisanu vrstu i intenzitet pretrpljenog straha i dužinu trajanja sud je ocijenio primjerenom naknadu u visini od 1.720,00 eura. Za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti od 25% sud je ocijenio primjerenom naknadu u visini od 4.480,00 eura, a za duševne boli zbog naruženosti uslijed postoperativnog ožiljka na području desnog kuka sud je uzevši u obzir da se radi o naruženju srednjeg stupnja, ponekad vidljivoga drugima, ocijenio primjerenom naknadu u visini od 2.600,00 eura. Slijedom navedenoga tužiteljici na temelju čl. 1100. st. 2. ZOO-a uslijed pretrpljene ozljede na radu pripada ukupan iznos naknade neimovinske štete od 11.500,00 eura.

30.1. Sud se prilikom odmjeravanja visine pravične novčane naknade vodio općeprihvaćenim kriterijima u sudskoj praksi, a uzeo je u obzir i općepoznatu činjenicu visoke stope inflacije u Republici Hrvatskoj od 2020. godine kada su Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda Republike Hrvatske posljednji puta mijenjani do dana donošenja presude, sukladno recentnoj sudskoj praksi viših sudova, kao u odlukama Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R 3137/2024 od 25 srpnja 2024. i Županijskog suda u Dubrovniku poslovni broj Gž-546/2023 od 6. studenoga 2024.

31. S obzirom da je tuženik tužiteljici po osnovu naknade štete uslijed predmetne ozljede prethodno isplatio iznos od 9.040,00 eura, od čega 8.200,00 eura neimovinske štete, te 840,00 eura imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, a da je tužiteljica na ročištu 27. svibnja 2025. učinila nespornim da je tuženik u cijelosti isplatio naknadu štete po osnovi tuđe pomoći i njege, to je tuženik dužan tužiteljici isplatiti daljnji iznos od 3.300,00 eura neimovinske štete. Slijedom navedenoga, s obzirom da je sud meritorno odlučivao o ukupno postavljenom tužbenom zahtjevu iz tužbe u iznosu od 6.690,51 eura naknade neimovinske i imovinske štete, tuženiku je naloženo isplatiti tužiteljici daljnji iznos od 3.300,00 eura, dok je u preostalom iznosu od 3.390,51 eura tužbeni zahtjev zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama odbijen kao neosnovan.

32. Odredbom čl. 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. S obzirom da tužiteljica na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete potražuje zateznu kamatu počevši od 26. rujna 2023., kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva, a liječenje tužiteljice je završeno 23. rujna 2023., sud je zahtjev koji se odnosi na tijek kamate na dosuđen iznos naknade neimovinske štete u iznosu od 3.300,00 eura ocijenio osnovanim. Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a.

33. S obzirom da je sud na temelju očitovanja sudskog vještaka utvrdio da je tužiteljica imala opravdane troškove liječenja dokumentirane računima na str. 30-31 spisa, u iznosu od 123,52 eura na temelju čl. čl. 1095. st. 1. ZOO-a tuženiku je naloženo naknaditi tužiteljici iznos od 123,52 eura imovinske štete, dok je u preostalom iznosu od 2,00 eura do zatraženog iznosa od 125,52 eura tužbeni zahtjev zajedno sa zateznim kamatama odbijen kao neosnovan. S obzirom da je najkasnije izdani račun datiran 14. veljače 2022., sud je na temelju čl. 1089. i čl. 29. st. 1. ZOO- a utvrdio da je osnovan zahtjev tužiteljice za naknadom zateznih kamata na iznos imovinske štete tekućih od 14. veljače 2022. do isplate.

34. S obzirom da je izvansudski nalaz i mišljenje dr. SH priložen tužbi ocijenjen nepotrebnim i irelevantnim (toč. 18.3. obrazloženja) sud je na temelju čl. 155. ZPP-a odbio dio tužbenog zahtjeva tužiteljice za naknadom troška predmetnog izvansudskog vještačenja u iznosu od 250,00 eura sa pripadajućom zateznom kamatom, s obzirom da isto nije bilo potrebno za vođenje ovog postupka.

35. S obzirom da je tužbeni zahtjev u ukupnom iznosu od 7.066,03 eura (6.690,51 eura + 125,52 eura, + 250,00 eura) kako je postavljen u tužbi djelomično prihvaćen u iznosu od 3.423,52 eura (3.300,00 eura + 123,52 eura), a odbijen u preostalom iznosu od 3.642,51 eura, odluka o troškovima postupka donesena je sukladno odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a. a troškovi su odmjereni sukladno čl. 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23 - dalje: OTH), s obzirom da je tužiteljica zastupana po odvjetniku.

35.1. Sud je utvrdio da je tužiteljica u pogledu visine tužbenog zahtjeva uspjela s 48,45 % (3.423,52 eura u odnosu na 7.066,03 eura), dok je u pogledu osnove uspjela sa 100%, odnosno ukupno u omjeru od 74,22 %. Tuženik je u pogledu visine tužbenog zahtjeva uspio s 51,55 %, a u pogledu osnove s 0 %, dakle ukupno 25,77 %. Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a parnični trošak određuje se na način da se od postotka uspjeha stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici oduzima postotak stranke koja je uspjela u manjoj mjeri, te se zatim stranci koja je u većoj mjeri uspjela dodjeljuju priznati i svrhoviti troškovi u postotku koji preostane nakon navedenog obračuna. Slijedom navedenoga sukladno čl. 154. st. 2. ZPP-a tužiteljica ima pravo na 48,45% (74,22% umanjeno za 25,77%.) priznatih troškova.

36. Tužiteljici je u priznat trošak za sastav prigovora od 07.11.2023. u visini od 100 bodova (Tbr. 32. OTH), za sastav tužbe od 03.01.2024. u visini od 100 bodova (Tbr. 7/1 OTH), za sastav podneska od 29.08.2024. u visini od 100 bodova (Tbr. 8/1 OTH), za sastav podneska od 13.12.2024. u visini od 100 bodova (Tbr. 8/1 OTH), za sastav podneska od 30.07.2025. u visini od 100 bodova (Tbr. 8/1 OTH), za pristup na ročišta 13.09.2024., 24.02.2025., 27.05.2025. i 13.10.2025. za svako u visini od po 100 bodova (Tbr. 9/1 OTH). Slijedom navedenoga tužiteljici je priznat trošak u visini od 900,00 bodova, odnosno sukladno Tbr. 54. OTH 1.800,00 eura što uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% u skladu s Tbr. 42. OTH iznosi 2.250,00 eura.

37. Kako je tužiteljica uspjela u sporu sa 48,45% tužbenog zahtjeva to joj sud razmjerno uspjehu u parnici sukladno čl. 154. st. 2. ZPP-a dosuđuje trošak postupka u iznosu od 1.085,62 eura (48,45% od 2.250,00 eura) što uvećano za neophodni trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 eura i 50,00 eura čini dosuđeni parnični trošak tužiteljici, u iznosu od 1.334,70 eura, dok je u preostalom iznosu od 1.226,65 eura parnični trošak tužiteljice odbijen kao neosnovan.

38. Odluka o kamati na parnični trošak donesena je sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a koja propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka.

39. Slijedom svih navedenih i obrazloženih razloga odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 7. siječnja 2026.

Suda c

Siniša Marinović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. pun. tužiteljice

2. tuženiku