REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1439/2024-100

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Brankici Bobšić, u pravnoj stvari tužiteljice IK iz [adresa], Donjodragonoška 8, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Saši Pavličiću Bekiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 37, OIB: 46830600751, zastupanog po punomoćniku LK, mag. iur., uz sudjelovanje umješača na strani tuženika CROATIA osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupanog po punomoćniku Alenu Čičku, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Župić & partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 10. studenoga 2025. održane u prisutnosti tužiteljice i zamjenice njezinog punomoćnika odvjetnice Ines Udženija, punomoćnika tuženika LK, mag. iur., te zamjenice punomoćnika umješača odvjetnice Zrinke Žužul, dana 7. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. platiti tužiteljici IK iznos od 91.126,15 EUR zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na taj iznos počevši od 8. kolovoza 2012. do 30. lipnja 2011. po stopi od 14% godišnje, od 1. srpnja 2011. do 31. srpnja 2015. po stopi od 12% godišnje, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve to u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

2. Nalaže se tuženiku HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. platiti tužiteljici IK prouzročeni parnični trošak zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na taj iznos počevši od dana donošenja presude pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve to u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.".

II. Nalaže se tužiteljici IK naknaditi tuženiku HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. troškove parničnog postupka u iznosu od 19.580,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 7. siječnja 2026. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tužiteljici IK naknaditi umješaču CROATIA osiguranje d.d. troškove parničnog postupka u iznosu od 1.778,01 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 7. siječnja 2026. do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 21. veljače 2014. protiv tuženika podnijela tužbu ovom sudu koju je dopunila podneskom od 13. svibnja 2015., a u kojoj je navela da je 8. kolovoza 2012. oko 15.00 sati u [adresa] na adresi [adresa] buknuo požar na sjevernoj strani kuće tužiteljice, a što je prvi primijetio susjed NK te je odmah pozvao vatrogasce Dobrovoljnog vatrogasnog društva Dragonožec (u daljnjem tekstu: DVD Dragonožec). Tužiteljica je, nadalje, navela da su vatrogasci na mjesto štetnog događaja pristupili u roku 5 minuta s vozilom DVD-a Dragonožec i priključili su se na hidrant te su im se priključili i vatrogasci Dobrovoljnog vatrogasnog društva Lipnice i Trpuca (u daljnjem tekstu: DVD Lipnice i DVD Trpuci), međutim s obzirom na to da je kuća bila pod naponom električne energije, odnosno priključni kabel s krova kuće ja iskrio, nisu mogli započeti s gašenjem požara. Tužiteljica je isto tako navela da vatrogasci zbog električnog napona nisu mogli gasiti požarište vodom te je upućeno nekoliko poziva prema Elektri Velika Gorica da isključe trafostanicu kako bi se moglo započeti s gašenjem. Kako do isključenja trafostanice od strane tuženika nije došlo, nepoznata osoba je prerezala žice te je počelo gašenje požara, međutim, vatrogasci su bili nemoćni jer se zbog proteka vremena više ništa nije moglo učiniti kako bi se kuća spasila, a kuća je bila montažna i izgorjela je za 30-tak minuta. Tužiteljica je u tužbi nastavno navela da su radnici Elektre Velika Gorica stigli na mjesto događaja nakon 40 minuta od upućenog poziva te da su u cijelosti odgovorni za nastalu štetu tužiteljici. Tužiteljica je, nadalje, navela da živi u kućanstvu sa suprugom ČK, te dvije kćeri GK i CK. Još je navela da je imala i kućne ljubimce pse mopsa i shih tzua, mačku, te veliku papigu koji su predmetnom štetnom događaju izgorjeli, a što za tužiteljicu predstavlja neprocjenjiv gubitak te joj je nastala imovinska šteta na ime gubitaka ljubimaca. Tužiteljica je tužbi, također, navela da joj je u predmetnom štetnom događaju nastala imovinska šteta na cjelokupnoj imovini koja se nalazi unutar kuće, odnosno na stvarima pobliže opisanima u tužbi i u podnesku od 13. svibnja 2015., jer su joj u cijelosti izgorjele spavaće sobe, kupaonica i wc, garaža i spremište, ostava, kuhinja, dnevna soba, terasa i vrt, podovi, kućni ljubimci, te sve osobne stvari tužiteljice, njezinog supruga te kćeri. Tužiteljica je, također, navela da je njezina kuća bila montažna "Krivaja" Zavidovići, površine 107 m2, te da je konstrukcija kuće u cijelosti izgorjela. Stoga je tužiteljica tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi i u podnesku od 13. svibnja 2015. od tuženika potraživala isplatu iznosa od 772.570,00 kn (102.537,66 EUR) za sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 8. kolovoza 2012. do isplate, uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

2. Tužiteljica je u podnesku od 28. listopada 2020. revidirala popis stvari za koje traži naknadu, te je u istom podnesku postavila tužbeni zahtjev kojim od tuženika za stvari navedene u tom podnesku i za montažnu kuću potražuje isplatu ukupnog iznosa od 686.590,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 8. kolovoza 2012. do isplate, uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

3. U podnesku od 12. rujna 2024. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev sukladno odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/2022. i 88/2022.) te istim od tuženika potražuje isplatu iznosa od 91.126,15 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 8. kolovoza 2012. do isplate, uz naknadu troškova parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate. Ovdje valja reći da je tužiteljica u navedenim podnescima od 28. listopada 2020. i 12. rujna 2024. smanjila tužbeni zahtjev, što se u smislu odredbe čl. 191. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011., 25/2013., 28/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje: ZPP) ne smatra preinakom tužbe.

4. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio pasivnu legitimaciju, odgovornost, osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Nadalje je naveo da iz priloga tužbi proizlazi da je štetni događaj izazvala sama tužiteljica, a što je i utvrđeno kao uzrok požara od strane MUP-a, VI. Policijska postaja Zagreb. Isto tako je naveo da je reakcija tuženika na dojavu o požaru i zahtjev za isključenjem trafostanice bila pravodobna, te da su djelatnici tuženika izašli na teren u roku 25 minuta od dojave. Također je naveo da nije jasno na čemu tužiteljica temelji svoj zahtjev imajući u vidu da je sama tužiteljica poduzela štetnu radnju uslijed čega je i došlo do požara koji se proširio na cijelu kuću, što potvrđuje da je nastanak štetnog događaja uzrokovala sama tužiteljica odnosno njezini ukućani. Naveo je i da iz tužbe nije razvidno u čemu se sastoji protupravnost u postupanju tuženika povodom dojave o predmetnom požaru s obzirom na to da nije propisano u kojem bi roku tuženik morao reagirati na dojavu i isključiti trafostanicu, odnosno odspojiti kabel koji spaja trafostanicu i kuću tužiteljice. Tuženik smatra kako je isto učinjeno u primjerenom roku jer su ovlašteni radnici pristupili na mjesto događaja u roku od 25 minuta od dojave kada su predmetni kabel zatekli odspojenim. Uslijed činjenice da je predmetni kabel bio odspojen već 25 minuta nakon događaja tuženik smatra da iskrenje kabla ne može biti uzrokom požara jer je i po navodu tužiteljice vidljivo da je unatoč odspojenom kablu kuća u cijelosti izgorjela. Nadalje je naveo da tužiteljica nije pružila nikakve materijalne dokaze kojima bi dokazala nastalu imovinsku štetu, a posljedično ni visinu iste. Slijedom navedenog, tuženik je predložio odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti uz naknadu troškova parničnog postupka tuženiku, a tijekom postupka je na troškove parničnog postupka potraživao i pripadajuće zakonske zatezne kamate.

5. Umješač je tijekom postupka naveo da je 8. kolovoza 2012. s tuženikom imao zaključenu policu osiguranja od javne (izvanugovorne) odgovornosti za štetu po trećima prema kojoj umješač odgovora za štetu po štetnom događaju do iznosa od 186.478,79 kn u koji iznos je uključena glavnica, kamate i troškovi. Umješač se, nadalje, u cijelosti pridružio navodima tuženika te je istaknuo prigovor isključive odgovornosti tužiteljice za nastanak štetnog događaja. Naveo je da se činjenica jesu li djelatnici tuženika pravovremeno došli na mjesto štetnog događaja ne može tumačiti na način kako to navodi tužiteljica jer su djelatnici tuženika bili su pozvani već kada je požar zahvatio kuću. Osim toga, umješač je naveo da tužiteljica nije dokazala visinu štete koju potražuje, niti je dokazala da su se navedene stvari nalazile u kući, koliko su iste bile stare, koje su marke i vrijednosti. Umješač je, također, naveo da tužiteljica nije uzela u obzir da bi određene stvari izgorjele jer je do požara došlo isključivom krivnjom tužiteljice koji je već zahvatio kuću u trenutku kada je pozvan tuženik. Stoga je umješač predložio odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice uz naknadu troškova parničnog postupka umješaču, a tijekom postupka je na troškove parničnog postupka potraživao i zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja do isplate.

6. Sud je u ovom predmetu 28. ožujka 2022. donio presudu i rješenje poslovni broj Pn-627/2014-76 kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice (t. I. izreke presude) i naloženo je tužiteljici naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 92.125,00 kn (12.227,09 EUR) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 28. ožujka 2022. do isplate (t. II. izreke presude), dok je rješenjem prihvaćeno sudjelovanje CROATIA osiguranje d.d., kao umješača na strani tuženika u ovom predmetu (t. I. izreke rješenja), te je odbijen zahtjev umješača za naknadom troškova parničnog postupka (t. II. izreke rješenja).

7. Županijski sud u Karlovcu je rješenjem poslovni broj Gž-640/2022-2 od 19. lipnja 2024. prihvatio žalbu tužiteljice i ukinuo je presudu ovoga suda poslovni broj Pn- 627/2014-76 od 28. ožujka 2022. i predmet vratio ovom sudu na ponovni postupak u stadij glavne rasprave (t. I. izreke), te je riješio da će se o troškovima žalbe odlučiti konačnom odlukom (t. II. izreke).

8. Tijekom postupka sud je proveo sljedeće dokaze: izvršen je uvid u izvadak iz zemljišne knjige ovoga suda od 28. svibnja 2013. (str. 9 spisa), popise štete (str. 10- 28 spisa), presliku potvrde MUP-1, PU Zagrebačka, VI. Policijska postaja br. 511- 19-32/8-30/152-12 od 29. kolovoza 2012. (str. 29 spisa), presliku dopisa Vijeća Gradske četvrti Brezovica klasa: 026-01/12-01/181, Urbroj: 251-06-02/8-12-1 od 13. kolovoza 2012. (str.30 spisa), presliku dopisa tuženika od 4. rujna 2012. (stranica 31 spisa), preslike fotografija (str. 32-55 spisa), preslike rodnih listova Gradskog ureda za opću upravu, Matični ured Medveščak od 25. listopada 2012. (str. 56-59 spisa), presliku izvješća o intervenciji DVD Trpuci (str. 76-77 spisa), dopis Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba od 19. ožujka 2015. (str. 79 spisa), presliku izvješća o intervenciji DVD Dragonožec (str. 83-84 spisa), saslušani su svjedoci IKZ (str. 139 spisa), ZK (str. 139-140 spisa), ĐK (str. 140 spisa), KK (str. 141 spisa), DK (str. 166-167 spisa), BK (str. 167-168 spisa), OK (str. 168 spisa), PK (str. 178-179 spisa), AK (str. 179 spisa), TK (str. 179-180 spisa), ČK (str. 204-205 spisa), CK (str. 205 spisa), GK (str. 205-206 spisa), saslušana je tužiteljica (str. 205 spisa), te je izvršen uvid i u drugu dokumentaciju koja prileži spisu.

9. Ovdje valja reći da je sud proveo sve dokaze predložene od parničnih stranaka i umješača jer su isti na ročištu održanom 10. studenoga 2025. naveli da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga, te su odustali od svih predloženih, a neprovedenih dokaza i predložile su zaključenje glavne rasprave temeljem stanja spisa.

10. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, ovaj sud je u ponovnom postupku utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan.

11. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige ovoga suda od 28. svibnja 2013. (str. 9 spisa) utvrđeno je da je kao vlasnik nekretnina označene kao zk. tijelo AI, zk.č.br. 109/1, livada površine 404 hvati, te kao zk. tijelo AII, zk.č.br. 109/2, kuća br. 8 u [adresa], dvorište i pašnjak površine 249 hvati, odnosno 896 m2, a koje su upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 19. listopada 2007. (poslovni broj Z-66425/07) na temelju Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 10. siječnja 2006. bila upisana ovdje tužiteljica i to kao IK, rođ. I, [adresa] u ½ dijela (Rbr. 2.), te IK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u ½ dijela (Rbr. 3.) Uvidom u isti zemljišnoknjižni izvadak utvrđeno je da je i na zk. tijelu AI i na zk. tijelu AII pod Rbr. 3 (1/2 dijela) dana 19. listopada 2007. pod poslovnim brojem Z-66425/07 na temelju Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 10. siječnja 2006. zabilježeno pravo dosmrtnog uzdržavanja za korist ČK.

12. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige javno dostupan putem Zajedničkog informacijskog sustava zemljišne knjige i katastra na internetskoj stranici Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Državna geodetska uprava, utvrđeno je da su kao vlasnice nekretnina označene kao zk. tijelo AI, zk.č.br. 109/1, livada, površine 404 čhv, te kao zk. tijelo AII, zk.č.br. 109/2, kuća br. 8 u [adresa], dvorište i pašnjak površine 249 čhv, odnosno 896 m2, a koje su upisane kod Zemljišnoknjižnog odjela Novi Zagreb Općinskog suda u Novom Zagrebu, u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (dalje: predmetna nekretnina) od 29. rujna 2025. pod poslovnim brojem Z-28599/2025 na temelju Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju broj OV-5782/25 od 29. rujna 2025., upisane CK i GK svaka u ½ dijela. Uvidom u isti zemljišnoknjižni izvadak utvrđeno je da je i na zk. tijelu AI i na zk. tijelu AII, na ½ dijela 19. listopada 2007. pod poslovnim brojem Z-66425/07 na temelju Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 10. siječnja 2006. zabilježeno pravo dosmrtnog uzdržavanja za korist ČK. Još je utvrđeno da je na zk. tijelu AI i na zk. tijelu AII 29. rujna 2025. pod poslovnim brojem Z-28599/2025 uknjižena osobna služnost - pravo plodouživanja na temelju Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju broj OV-5782/25 u korist ovdje tužiteljice.

13. Ovdje valja istaknuti kako činjenica da su kao suvlasnice predmetne nekretnine sada upisane CK i GK ne utječe na aktivnu legitimaciju tužiteljice s obzirom na to da je utvrđeno da je tužiteljica u vrijeme nastanka štetnog događaja bila vlasnice predmetne nekretnine, te da je uslijed požara istoj nastala šteta na kući i stvarima u kući.

14. Uvidom u presliku potvrde MUP-a, PU Zagrebačka, VI. Policijska postaja broj 511-19-32/8-30/152-12 od 29. kolovoza 2012. (str. 29 spisa) utvrđeno je da je u istoj navedeno da je **.**.2012. ČK prijavio požar na obiteljskoj kući te je naveo da je istog dana oko 14.30 sati na adresi u [adresa], došlo do požara kuće u njegovom vlasništvu kojom prilikom je u potpunosti izgorio stambeni objekt veličine 6x18 m. Isto tako je navedeno da je na mjesto požara izašla ekipa za očevide PU Zagrebačke te da je utvrđeno da je uzrok požara pregrijavanje produžnog kabla u koji je bilo spojeno više potrošača i da je došlo do zagrijavanja i zapaljenja, a vatra se proširila na drvenu konstrukciju montažne kuće koja je u potpunosti izgorjela.

15. Uvidom u presliku dopisa Vijeća Gradske četvrti Brezovica, klasa: 026-01/12- 01/181, Urbroj: 251-06-02/8-12-1 od 13. kolovoza 2012. (str. 30 spisa) utvrđeno je da je isti upućen ovdje tuženiku. Nadalje je u istom navedeno da je 8. kolovoza 2012. izbio požar u kući u [adresa], te da su u gašenju požara sudjelovali Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: JVP Zagreb) i 3 dobrovoljna vatrogasna društva. U istom dopisu je isto tako navedeno da trafostanica nije izbacila napon, te da je priključni kabl iskrio i otežavao gašenje te da je djelatnicima HEP-a od trenutka dojave požara (14.50 sati) trebalo 40 minuta da stignu na požarište kako bi isključili struju, pa da je unatoč velikom naporu vatrogasaca kuća nažalost izgorjela. U dopisu je još navedeno da se radi o velikom propustu djelatnika tuženika te je tuženik zamoljen da poduzme odgovarajuće radnje u cilju sprečavanja takvih propusta koji ugrožavaju sigurnost i živote ljudi, te velike materijalne štete.

16. Uvidom u presliku dopisa tuženika od 4. rujna 2012. (str. 31 spisa) utvrđeno je da je isti upućen Gradskoj četvrti Brezovica te da je u istom navedeno da su prikupili sve dostupne podatke koji se odnose na intervenciju ekipe stalne pogonske službe pogona Velika Gorica. Nadalje su naveli da je navedena pogonska služba 8. kolovoza 2012. u periodu od 14.56 do 15.01 zaprimila 3 telefonska poziva u kojima su obaviješteni o požaru kuće u [adresa]. Isto tako su naveli da je prvi telefonski poziv zaprimljen u 14.56 sati od strane voditelja stalne pogonske službe, a uputila ga je lokalna vatrogasna postrojba, dok je drugi poziv bio minutu ili dvije kasnije od anonimne osobe koja se nije predstavila. Prilikom drugog telefonskog poziva razmatrana je mogućnost iskapčanja cijelog dalekovoda. Treći poziv je registriran u 15.01, a uputila ga je JVP Zagreb kada je Elektrina ekipa već bila na putu prema mjestu požara, a s njihove strane se nije inzistiralo na iskapčanju cijelog dalekovoda. Nastavno je u istom dopisu navedeno da je temeljem prvog telefonskog poziva u 14.56 sati u 15.00 sati poslana na teren ekipa stalne pogonske službe koja je krenula prema [adresa]. Ekipa je najbrže što je mogla (u roku od cca 25 minuta) stigla do transformatorske stanice TS 51 Donji Dragonožec i izvršila iskapčanje NN strujnog kruga koje je napajao kuću zahvaćenu požarom, a zatim je otišla na mjesto požara. Na mjestu požara su zatekli stanje prema kojem je priključni kabel već bio odspojen od stupa (odspojio ga je lokalni električar uz pomoć ljestava). U dopisu je još navedeno da su sva tri zaprimljena poziva snimljena, te je temeljem navedenih snimki utvrđeno točno vrijeme svih poziva, a izvršena je i provjera u evidencijama nadležnih vatrogasnih postrojbi i Centra za obavješćivanje 112 koji se poklapaju. U tom dopisu je još navedeno da je ekipa Elektre Zagreb, Pogona Velika Gorica, svoj zadatak izvršila u najkraćem mogućem roku te da je prigovor Gradske četvrti Brezovica neosnovan.

17. Uvidom u preslike rodnih listova tužiteljice te ČK, GK i CK, izdanih od strane Gradskog ureda za opću upravu, Matični ured Medveščak, od 25. listopada 2012. (str. 56-59 spisa) utvrđeno je da se tužiteljica ranije prezivala I te da je prezime CK preuzela nakon sklapanja braka 22. lipnja 1985. koji je sklopila s ČK. Uvidom u iste rodne listove utvrđeno je i da su GK i CK djeca tužiteljice i ČK.

18. Uvidom u presliku izvješća o intervenciji DVD Trpuci broj 2/12 od 8. kolovoza 2012. (str. 76-77 spisa) utvrđeno je da je u istom navedeno kako je 8. kolovoza 2012. izvršena intervencija radi požara stambenog objekta na adresi [adresa], te je navedeno da je uzrok požara neutvrđen. Nadalje je u izvješću navedeno da je intervenciju zatražila sirena DVD-a Dragonožec u 14.47 te da su vatrogasci navedenog vatrogasnog društva na mjesto intervencije došli u 15.00 sati dok je intervencija završena u 17.57.

19. Uvidom u presliku izvješća o intervenciji DVD Dragonožec broj 2088/1016 od 8. kolovoza 2012. (str. 83-84 spisa) utvrđeno je da je u istom navedeno kako je tog dana na traženje HK izvršena intervencija radi požara stambenog objekta na štetu oštećenog ČK. U istom izvješću je navedeno da nije utvrđen uzrok požara, te da je intervencija izvršena na adresi [adresa]. Isto tako je navedeno da je intervencija zatražena u 14.40 sati, da je DVD Dragonožec u 14.45 sati poslao vatrogasce na intervenciju koji su na mjesto intervencije došli u 14.47 sati, a istu su završili u 18.55 sati. Nadalje je utvrđeno da je u istom izvješću naznačeno kako je uslijed dolaska na požarište koje je bilo cijelo obuhvaćeno požarom dimenzije kuće 8m x 16m pristupljeno gašenju te da je tražena pomoć JVP Zagreb, kao i da je nakon 2 sata požar stavljen pod nadzor.

20. Iz audio snimke koja se nalazi na CD-u (str. 102 spisa) proizlazi da je pripadnik JVP Grada Zagreba u ime Operativnog dežurnog centra nazvao radnika tuženika te ga je pitao jesu li u Dragonožec poslali ekipu na što je radnik tuženika odgovorio da je ekipa otišla. Potom je pripadnik JVP Zagreb zamolio da požure jer će kuća izgorjeti, te da vatrogasci trebaju pomoć i da Elektra, ako može, što prije dođe. U nastavku razgovora radnik tuženika je naveo da ne može ništa, a malo kasnije da može iskopčati daljinski, ali da je to previše potrošača. Nakon toga je pripadanik JVP Zagreb naveo "ne, ne, ne, budu dečki to riješili". Iz navedene audio snimke ne proizlazi tko su točno osobe koje su razgovarale, niti proizlazi vrijeme razgovora.

21. Svjedokinja LKZ je iskazala da je član DVD Dragonožec, te da u istom sudjeluje kao vozač i vatrogasac. Kada su joj dojavili da je došlo do požara, odmah je krenula u vatrogasni dom gdje je zatekla druge vatrogasce i to ZK i ĆK. Oni su tada već uključili sirenu i dizali su vrata na garaži, a ona je tada izvezla autocisternu, dok je ZK obavijestio centar veze o požaru. Nadalje je navela da su potom otišli na požarište te je od trenutka od kada joj je dojavljeno za požar do dolaska na požarište prošlo nekih 5 minuta, s obzirom da živi u blizini vatrogasnog društva. Kada su došli na požarište razvukli su cijev za gašenje požara te su se spojili na hidrant, a iz kuće se vidio gusti dim. Na požarištu su zatekli još neke ljude, između ostalih i susjeda DK, koji su pokušali od kuće odvojiti plovilo koje se nalazilo uz kuću, te su to uspjeli učiniti. Kada su razvukli cijev i imali namjeru započeti gasiti požar uočili su da na krovu garaže jako iskri na dijelu gdje je struja spojena na kuću. Zbog toga su, jer je kuća bila pod naponom, shvatili da ne mogu početi glasiti požar, te je vladala opća panika i ljudi su govorili da paze jer je kuća pod naponom. Nakon toga su maknuli ljude iz dvorišta te su raščistili prostor, ali automobil koji se nalazio u dvorištu nisu uspjeli maknuti jer je bio blokiran volan, te su počeli hladiti prostor oko kuće da se požar ne bi proširio. Tada im je u pomoć došao DVD Lipnica i Trpuci koji su također razvukli svoje cijevi i spojili se na hidrant te su se raširili posvuda oko kuće. U jednom trenutku su im javili da mogu započeti gasiti požar jer je došlo do isključenja električne energije te su oni tada započeli gasiti svim raspoloživim sredstvima, a ona se prije završetka gašenja povukla jer je bila iscrpljena, ali zna da gašenje nije bilo uspješno, odnosno požar se uspio ugasiti, ali je većina objekta već bila urušena te je ostalo jedino krovište od garaže, te jedan dio kuće pored garaže koji nije izgorio. Također je navela da je objekt, odnosno kuća bila montažne gradnje, a misli da je garaža bila zidana. Isto tako je navela da je u jednom trenutku došla i javna vatrogasna postrojba koja je također počela gasiti požar s njima, te je isto tako u jednom trenutku primijetila vozilo Elektre na cesti, ali oni su već i prije toga započeli gasiti požar. Iskazala je da je cijelo vrijeme ZK koji je bio na vezi s Centrom u Savskoj tražio da se isključi napon kako bi mogli gasiti požar, no ne zna tko je točno rekao da mogu početi gasiti jer su jedva čekali taj trenutak, ali su započeli gasiti prije nego što je došlo vozilo Elektre. Navodi da joj se teško očitovati o tome koliko je vremena prošlo od trenutka kada su došli na požarište do trenutka kada su počeli s gašenjem jer je bila pod stresom i pazila da se nikome ništa ne dogodi, a misli da je prošlo nekih 20- tak minuta, iako u to nije sigurna. Dodala je da se radi o kući tužiteljice koju ona i osobno poznaje jer živi u susjedstvu, odnosno žive u istoj ulici. Navela je da je njoj osobno bilo prvi puta da je prva došla na požarište stambenog objekta, ali obično počinju gasiti požar odmah nakon što dođu. Još je navela da misli da bi uvelike pomoglo da su počeli gasiti odmah jer su stvarno brzo došli na požarište te objekt u trenutku njihovog dolaska nije bio izgoren, tj. još uvijek je bio cijeli. U trenutku kada je započeto gašenje krovište još nije bilo zahvaćeno požarom, odnosno cijela kuća je bila u dimu, te je dim izlazilo iznad krovišta, ali objekt još nije bio urušen.

22. Svjedok ZK je iskazao da je član DVD Dragonožec te ga je u poslijepodnevnim satima, negdje oko 14.30 sati kontaktirala gđa FK te je navela da je požar kod tužiteljice, a on je odmah krenuo prema vatrogasnom spremištu. Nakon toga su zvali ostale članove društva i palili su vozila te su za 2-3 minute došli na požarište. Nadalje je naveo da prilikom bilo kakvog požara imaju obvezu odmah obavijestiti centar veze u Savskoj, te je on to i učinio. Kada su došli na požarište opet je zvao Centar veze i tražio da pošalju javnu vatrogasnu postrojbu i susjedna društva, te je tražio da kontaktiraju Elektru da isključe struju. Pojasnio je da nije on osobno zvao Elektru nego je zvao centar veze te od njih tražio da obavijeste Elektru i isključe struju. Kada su došli na požarište uočili su da iskri kabel koji je povezivao stup i kuću tužiteljice, te su oni zbog toga počeli gasiti sjeverozapadni dio jer su procijenili da to mogu gasiti bez obzira na iskrenje kabla, ali sjeverni i sjeveroistočni dio se nisu usudili gasiti zbog električnog napona. On je u međuvremenu još jednom zvao u centar veze i tražio da se vidi zbog čega nije isključena struja. U jednom trenutku netko od ljudi koji su se nalazili na cesti je povikao da mogu gasiti jer je isključena struja, a on je pogledao i vidio da je isključena, no ne zna tko je isključio struju, ali Elektra je došla kasnije. Nakon toga su započeli gašenje i dijela koji do tada nisu mogli, te je požar ugašen, međutim, objekt je tada bio izgorio, odnosno to je bilo "zgarište". Iskazao je i da je od trenutka kada su došli na požarište, do trenutka kada im je bilo omogućeno gašenje onog dijela koji do tada nisu mogli gasiti, odnosno do isključivanja struje, prošlo nekih pola sata do 40 minuta. Iskazao je da nije razgovarao s djelatnicima Elektre nego je samo uočio njihovo vozilo, a tužiteljicu poznaje jer su susjedi.

23. Svjedok ĐK je iskazao da je zaposlen kod tuženika na radnom mjestu PKV elektromonter. U svezi predmetnog štetnog događaja je naveo da je njega i kolegu OK, koji je sada u mirovini, KK poslao na dan štetnog događaja na teren da iskopčaju struju, odnosno strujni krug na trafostanici za mjesto požarišta. Napomenuo je da ih je KK na prvi poziv vatrogasaca poslao na teren, a to je bilo oko 15.00 sati. Oni su se zaputili na mjesto požarišta te su uzeli i košaru kao bi bili u mogućnosti isključiti struju sa stupa. Prvo su se uputili na trafostanicu koja se nalazi udaljena nekih 500 m od požarišta te su isključili struju za područje na kojem se nalazio požar. Zatim su se uputili na požarište te kada su došli uočili su da je netko već presjekao dovodni kabel koji povezuje kuću sa stupom. Pretpostavlja da je to učinio neki električar, odnosno on je bio tamo ali ne zna kako se zove. Iskazao je i da je tada požar već bio jako razbuktan te su vatrogasci gasili požar i nisu im dozvolili pristup jer je požar bio razbuktan. Nadalje je naveo da je od trenutka kada ih je KK uputio na teren do trenutka kada su došli na trafostanicu gdje smo iskopčali struju prošlo oko pola sata. Također je naveo da je najbitnije isključiti struju na trafostanici te je to bitnije nego na samom objektu, jer kada se isključio trafostanica nema struje niti na objektu, a kasnije moraju odspojiti i kabl na kući da ne ostane pod naponom kada se ponovno ukopča električna energija. Isto tako je naveo da ne zna postupaju li po nekom pravilniku, ali uvijek odlaze na poziv. Također je naveo da on osobno ne sastavlja zapisnik nakon intervencije već to radi dežurni smjene, a u trenutku štetnog događaja je vođa smjene bio KK kojem su prenijeli što su napravili. Nadalje je naveo da su se u trenutku kada su dobili nalog za izlaz na teren nalazili u pogonu u Velikoj Gorici koji je od trafostanice udaljen nekih 18 km. Iskazao je i da je čuo kada je VK zaprimio poziv za intervenciju te je od tog trenutka do trenutka njihovog polaska pošlo 5 minuta tj. koliko je trebalo da uzmu ključeve trafostanice. Konačno je naveo da se iz centra pogona ne može isključiti samo trafostanica nego cijeli dalekovod što obuhvaća područje cijele Velike Gorice sve do Kupe.

24. Svjedok KK je iskazao da je zaposlen kod tuženika na radnom mjestu dispečera. Na dan štetnog događaja oko 15.00 sati zaprimio je poziv nekog od članova DVD koji su bili na mjestu događaja i koji su tražili da isključe struju i on je dao nalog OK i ĐK da krenu na mjesto događaja i isključe struju. Napomenuo je da se u takvim situacijama struja isključuje ili na trafostanici ili na objektu, ovisno što je bliže djelatnicima tuženika u dolasku. Nakon par minuta su ponovno zvali iz javne vatrogasne postrojbe Novi Zagreb te su ih obavijestili o požaru i tražili da isključe struju, te ih je on obavijestio da je ekipa već krenula to učiniti. Nadalje je naveo da su OK i ĐK krenuli iz pogona par minuta nakon što su zaprimili dojavu o požaru. Nakon par minuta su ponovno zaprimili poziv nekog od članova DVD koji su bili na požarištu i koji su govorili da se požure jer je "frka", a sva tri poziva su bila u periodu od nekih desetak minuta. Također je naveo da su ga njegovi djelatnici kada su došli na požarište obavijestili da su isključili strujni krug na trafostanici, ali da je netko već prije prerezao kabel koji povezuje objekt sa stupom, tj. da je to učinio neki električar. Još je naveo da oni i inače postupaju na ovakav način u sličnim situacijama. Iskazao je i da postoji način da se struja iskopča daljinski, tj. u tom slučaju bi bio isključen cijeli dalekovod, odnosno tisuće potrošača, a osim toga ne radi se o sigurnom načinu jer tada nisu sigurni da je točno na mjestu štetnog događaja isključena struja. Također je naveo da se prvo iskapča trafostanica jer je stup često nedostupan, a nakon toga se kabl na objektu odsječe kako bi se drugim potrošačima mogla uključiti struja. Isto tako je naveo da je od trenutka od kada je uputio djelatnike na teren do trenutka kada su mu se javili, proteklo nekih pola sata s time da mu se nisu javili iz trafostanice nego s požarišta. Svjedok je naveo da je on mogao isključiti dalekovod ali to se ne prakticira jer može doći do toga da netko bez veze traži iskapčanje dalekovoda, te se to se radi isključivo u slučaju kada je životno ugrožena osoba. Nadalje je naveo da nije pitao postoje li životno ugrožene osobe prilikom telefonskih razgovora, jer misli da bi mu to naveli prilikom poziva. Nadalje je naveo da mu nije poznato postoji li pravilnik tuženika koji regulira postupanje u navedenoj situaciji, ali pretpostavlja da pravilnik postoji no on ga nije pročitao. Iskazao je i da je on napisao izvješće o postupanju u šetnom događaju u kojem je napisao da je bio požar, da je ekipa išla na teren, da nisu utvrdili razlog požara obzirom da ih policija nije pustila na požarište, kao i da je brojilo izgorjelo. Konačno je naveo da oni u izvješću ne konstatiraju točno vrijeme nego samo opis koji se dogodilo, a nije siguran da li se evidentira vrijeme zaprimanje poziva, ali zna da se neki pozivi snimaju.

25. Svjedokinja DK je iskazala da tužiteljicu poznaje jer su susjede i žive u istoj ulici. Nadalje je navela da je na dan štetnog događaja došla s posla doma oko 13.00 sati, a negdje oko 14.30 sati je izašla iz kuće i uočila da se iz kuće tužiteljice širi dim, te se vratila u kuću i rekla svom suprugu za to. Nakon toga je njezin suprug automobilom i otišao u DVD Dragonožec, te je o požaru obavijestio vatrogasce i to gđu ŠK, i vatrogasci su odmah nakon toga, nakon nekih 5 minuta, došli do kuće tužiteljice. Ona je, nakon što je njezin muž otišao obavijestiti vatrogasce otišla do kuće tužiteljice da bi vidjela što se događa. Kuća tužiteljice je montažna prizemnica a iza nje se nalazi zidana garaža. Navela je da se dim širio kroz prozor kuće tužiteljice, a u trenutku štetnog događaja se ispred kuće tužiteljice nalazio čamac koji su ona i njezin suprug, te još neki vatrogasci maknuli. Isto tako je navela da su vatrogasci došli i bili su spremni za gašenje požara, te su imali pripremljenu vodu i crijeva, jer je hidrant bio odmah preko puta, međutim, obzirom da je bila uključena struja na kući nisu smjeli početi gasiti požar. Također je navela da je vladala panika te je bilo puno ljudi na mjestu štetnog događaja i ona je odjednom uočila da se netko popeo na stup te da isključuje struju i nakon toga su vatrogasci počeli gasiti požar. Isto tako je navela da su vatrogasci na mjesto događaja došli nakon nekih 5 minuta, ali su zbog toga što je bila uključena struja počeli gasiti tek nakon nekih 20 minuta. Iskazala je i da su djelatnici Elektre došli nakon što su vatrogasci već počeli gasiti požar jer je netko već prije bio isključio struju. Još je navela da nije sudjelovala u gašenju požara te ne zna koliko dugo su ga vatrogasci gasili jer se vratila u kuću, ali zna da je plamen bio veliki i nisu uspjeli spasiti kuću već je bilo zgarište. Iskazala je i da je prilikom požara u kući tužiteljice sve pucketalo te su se vidjele iskre pogotovo dok je kuća bila prikopčana na struju. Pojasnila je da je na dan štetnog događaja radila do 13.00, imala je autobus u 13.45, te je doma došla oko 14.30 sati. Iskazala je i da je kuća tužiteljica bila montažna, ali ne zna koji je to materijal, te je bila jako lijepo uređena. Pojasnila je da požar nije primijetila prilikom uzlaska u kuću, nego kada je došla doma izašla je ponovno van da unese cipele te je onda vidjela požar. Isto tako je navela da od prije zna da vatrogasci nisu smjeli gasiti požar do isključenja struje, te misli da svaki čovjek takve stvari treba znati. Navela je i da je struja u kući tužiteljice bila uključena te je vidjela da su vatrogasci počeli gasiti požar kad je struja isključena. Konačno je navela da njezin suprug nije zvao Elektru nego je samo obavijestio vatrogasce te misli da su vatrogasci zvali Elektru, a misli da njihovo područje spada pod Veliku Goricu, ali nije sigurna.

26. Svjedok BK je iskazao da je predsjednik DVD Dragonožec od 1997., a tužiteljicu poznaje jer je njegova susjeda te žive u istoj ulici. U svezi predmetnog štetnog događaja je naveo da ga je supruga nazvala toga dana negdje oko 14.30 jer je on tada bio na poslu u Remetincu i rekla mu je da tužiteljici gori kuća. Nakon toga je on nazvao zapovjednika DVD Ivana Meštrovića i zamolio ga da nazove supruga tužiteljice ČK i da ga obavijesti o požaru. On je odmah krenuo prema [adresa] te kada je došao na mjesto štetnog događaja, nešto prije 3 sata, zatekao je veći broj ljudi, te su na mjestu štetnog događaja tada bili vatrogasci iz njihovog vatrogasnog društva, kao i društva Trpuci i Lipnica, no nisu gasili požar jer je još uvijek bio priključen kabel s električnog stupa do kuće tužiteljice. Vatrogasci su bili spremni za gašenje te su povukli cijevne mlazeve, ali nisu gasili jer je kuća bila priključena na električnu energiju. Nadalje je naveo da je bilo puno ljudi koji su se naguravali na mjestu štetnog događaja te je on pokušavao regulirati situaciju i u jednom trenutku su došla neka 2 dečka koja su se aluminijskim ljestvama popeli na stup električne energije, te su presjekli kabel. Također je naveo da ne zna tko su bila ta 2 dečka i ne poznaje ih, ali misli da su oni kod jednog susjeda u selu radili nešto na kući, ali to nisu bili djelatnici Elektre. Isto tako je naveo da su nakon njegovog dolaska došli još djelatnici vatrogasne službe iz Novog Zagreba, a Elektra je došla barem 20 minuta nakon njega, te su tada vatrogasci već gasili požar. Iskazao je i da on nije zvao Elektru te je uobičajena procedura da DVD obavijesti centar veze koji obavještava Elektru, policiju, hitnu pomoć i ostale potrebne službe, ali zna, jer mu je rekao EK, da je, nakon što je on nazvao njega, zvao Elektru te su mu rekli da je već bilo poziva vezano za predmetni požar. Nadalje je naveo da on nije sudjelovao u gašenju požara već su to radili vatrogasci ali nisu uspjeli spasiti kuću tužiteljice, koja je bila prizemni objekt, misli da je bila zidna, ali se nije mogao očitovati o sastavu građe. Iskazao je da ne zna koji je uzrok požara, te ne zna kada je točno EK zvao HEP, a ne zna niti je li centar veze zvao HEP i kada. Konačno je naveo da je, kada je došao na požarište, kuća bila u plamenu, no ne može se očitovati kojom brzinom se širio požar, a radilo se o požaru gdje je cijela kuća bila u plamenu.

27. Svjedok OK je iskazao da je na dan štetnog događaja bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu elektromonter te je radio na terenu. Toga dana ga je KK obavijestio da je požar u Dragonošcu, te su on i ĐK krenuli vozilom na mjesto štetnog događaja, a zadatak im je bio da iskopčaju struju na trafostanici. Nadalje je naveo da se ne može točno očitovati kada su dobili obavijest niti kada su krenuli, ali on je taj dan radio popodne. Predmetna trafostanica gdje su trebali iskopčati struju se nalazila u centru Donjeg Drgonošca, te su negdje oko pola sata nakon što su krenuli došli na trafostanicu te su tamo iskopčali struju, a ne može točno reći koliko je sati bilo kada su iskopčali struju. Nakon toga su došli na samo mjesto štetnog događaja i tada mu je jedan dečko rekao da je već iskopčao struju na način da je presjekao kablove na stupu. Kada su došli požar je već bio skoro gotov, samo se dimilo, bili je prisutno puno ljudi i vatrogasci su već bili završili s gašenjem požara. Isto tako je naveo da je, koliko je vidio, cijela kuća bila izgorjela. Naveo je i da su oni krenuli odmah kada im je šef rekao za požar. Iskazao je i da je kasnije, nakon što mu je policija dozvolila, ponovno prikopčao struju, a kabel koji je bio presječen je zadržala policija kao dokaz. Nadalje je naveo da je s terena, nakon što je ponovno ukopčao struju, nazvao svog šefa ĐK, a prije toga ga nije zvao. Naveo je i da se ne može očitovati nakon koliko vremena od dolaska na mjesto štetnog događaja je uključio struju, a radilo se oko pola sata do sat vremena. Također je naveo da mu je poznato da se u centrali može iskopčati struja, ali je to veliki problem jer se treba tražiti dozvola od dispečerske službe i on se tim dijelom ne bavi jer je on elektromonter. Isto tako je naveo da to naređuje upravitelj koji mora tražiti dozvolu od dispečerskog centra, a upravitelj je bio Zlatko Maretić. Iskazao je i da je njemu potreban samo radni nalog koji je tada imao, a radni nalog mu je u konkretnom slučaju izdao KK kada je došao u smjenu. Dodao je da nakon intervencije nije sastavljao bilo kakav zapisnik nego je išao na druge intervencije. Naveo je da ne zna koliko kilometara je njegovo radno mjestu udaljeno do trafostanice na kojoj je trebao isključiti struju, a uobičajeno se struja isključuje prvo na trafostanici, a nakon toga se ide na stup jer se pod naponom ne smije isključivati struja na stupu. Iskazao je i da su nakon što su krenuli došli najbrže što su mogli, ali je napomenuo da idu velikim kamionom kroz naseljena mjesta. Isto tako je naveo da se inače u ovakvim slučajevima kod požara ne iskapča dalekovod jer je to velika procedura, ali ne zna koliko dugo traje proces za iskapčanje dalekovoda.

28. Svjedok PK je iskazao da je kao vatrogasac zaposlen u JVP Zagreb, te je na taj način upoznat sa štetnim događajem jer je 8. kolovoza 2012. bio na intervenciji u [adresa]. Za predmetni požar dojava u Centar veze u Savskoj je bila u 14.55 što je provjerio uvidom u dokumentaciju, te su im oni dojavili da izađu na teren. Na mjesto štetnog događaja došli su za 20-tak minuta od tada. Kada su došli na mjesto štetnog događaja tamo su se već nalazili vatrogasci DVD Dragonožec i Trpuci, a Lipnica je dolazio, te su vatrogasci iz dva DVD-a već gasili izvana požar. Čim smo došli preuzeli su intervenciju s obzirom na to da su oni javna vatrogasna postrojba. Kada su došli objekt tužiteljice je cijeli bio u plamenu te je krovište bilo urušeno, s time da je napomenuo da se radi o drvenom objektu koji je imao jednu stranu zidanu, a isto tako su u plamenu bili i zidovi. Oni su požar pod kontrolu stavili u roku 5-6 minuta, a gasili su ga ukupno još neka 2 sata s time da je intervencija ostala do oko 18.00 sati. Kada su ugasili požar objekt je bio skoro cijeli urušen, te su ostali samo zidani zidovi i još malo drugih zidova, a krovište je bilo potpuno urušeno. Nadalje je naveo da se ne može točno sjetiti ali misli da su djelatnici HEP-a došli nakon njih, te misli da su djelatnici HEP-a isključili objekt iz napona za vrijeme dok su oni bili tamo, ali to svjedok nije mogao sa 100% sigurnošću tvrditi. Još je naveo da mu se urezalo u sjećanje s ovog požara da je dojava bila dosta kasno jer je objekt već bio u plamenu. Iskazao je i da djelatnici DVD-a imaju obvezu prije izlaska na teren obavijestiti centar veze i svoju intervenciju te je naveo da ovakvi objekti dosta brzo izgore premda je svaki objekt od drugačije građe, s time da je napomenuo da se u ovom objektu kao izolacija nalazila staklena vuna te se radilo o građi koja dosta brzo gori. Isto tako je naveo da njihov centar veze zove HEP čim dobije dojavu, a u situaciji kada DVD prvi sazna za požar on obavještava centar veze, a centar veze obavještava HEP, a ako DVD ne uoči požar onda centar veze obavještava i njih.

29. Svjedok AK je iskazao da je zaposlen kao vozač u JVP Zagreb, te je u vrijeme štetnog događaja bio zaposlen na istom radnom mjestu. Nadalje je naveo da se ne sjeća predmetnog štetnog događaja iako je kroz papire koje je provjeravao kada je dobio poziv utvrdio da je bio na toj intervenciji. Također je naveo da on obično doveze vatrogasce na mjesto požara te ostaje kod kamiona i ne sudjeluje u gašenju požara. Napomenuo je da često kao vozač sudjeluje na intervencijama te zapamti one koje su po nečem specifične, a ove se ne sjeća.

30. Svjedok TK je iskazao da je zaposlen kao vozač u JVP Zagreb i to 24 godine. Također je naveo da se ne sjeća predmetnog štetnog događaja iako je prema podacima iz dokumentacije JVP sudjelovao na toj intervenciji. Nadalje je naveo da je njegov radni zadatak da vatrogasce doveze na mjesto događaja, te im donosi vodu, a ne sudjeluje u intervencijama, ali ovog događaja se ne sjeća. Konačno je naveo da na intervenciji nekada budu 2, a nekada i 3 vozača, odnosno vozila.

31. Svjedok ČK je iskazao da je suprug tužiteljice te da nije bio prisutan kada se sam štetni događaj odvijao, s obzirom da se nalazio u Zagrebu, te mu je kum javio da mu kuća gori. Odmah je sjeo u auto i uputio se prema Dragonošcu, a po putu je susreo i vozila vatrogasaca koji su išli gasiti požar na njihovoj kući. Također je naveo da je, kada je došao na mjesto štetnog događaja, požar već bio ugašen, odnosno dimilo se, ali više nije bilo vatre, a kuća je bila izgorjela i ostala su samo 3 zida garaže. Nadalje je naveo da je kuća u vlasništvu njegove supruge, ovdje tužiteljice, a stvari koje su nabrojane u tužbi su u vlasništvu njega, njegove supruge i dvije kćeri. Svjedok je naveo i da su stvari koje su nabrojane u tužbi kao stvari koje se nalaze u spavaćim sobama njihovih kćerki CK i GK, kupili supruga i on, a kćeri su sebi od svoje zarade kupovale odjeću i obuću, dok su sav namještaj kupili tužiteljica i on. Nadalje je naveo da su sve stvari koje su utužene u ovom postupku u suvlasništvu njega i tužiteljice. Dodao je da je, kada je došao na mjesto štetnog događaja, s obzirom da su se oko kuće nalazila 4 vatrogasna vozila i puno vatrogasaca, pitao kako to da je kuća izgorjela, na što mu je netko, a ne zna tko, rekao da Elektra nije isključila struju iz trafostanice, te da vatrogasci nisu počeli gasiti požar sve dok netko od radnika koji su se nalazili na drugoj kući u blizini, nije presjekao kabel koji vodi struju.

32. Svjedokinja CK je iskazala da nije bila prisutna samom štetnom događaju već su joj roditelji telefonski javili da se dogodio požar, međutim, kada je došla na mjesto štetnog događaja, požar je već bio ugašen, te je kuća već bila izgorjela, a samo je ostao jedan zidani dio garaže. Nadalje je navela da je tužiteljica njezina majka, te je ona neposredno prije nastanka štetnog događaja živjela s roditeljima u kući koja je izgorjela. Također je navela da je predmetna kuća bila njihova obiteljska kuća koja je bila u vlasništvu njezine mame, te su stvari u kući bile obiteljske, odnosno njihove stvari, Pojasnila je da su se sve stvari bile zajedničke. Isto tako je navela da je jedan pas, mops, bio u njezinom vlasništvu, tj. ona ga kupila, dok su drugi pas shih tzu i mačka bili u zajedničkom vlasništvu. Dodala je da su njezini roditelji kupovali, tj. bili vlasnici namještaja u kući, pa tako i u njezinoj sobi, a bili su i vlasnici posteljina, plahti, jastučnica, popluna, jastuka, deka, dok je ona osobno kompletno sebi kupovala odjeću, obuću, kozmetiku. Nakit je bio u njezinom vlasništvu jer je nešto kupila, a nešto dobila na poklon. Dodala je i da su njezinom vlasništvu bili lapotop marke Toshiba te mobitel Samsung Corbi i Expiria jer je ona iste kupila. Konačno je navela da su u predmetnom požaru u jednom trenutku izgorjele sve njezine stvari.

33. Svjedokinja GK je iskazala da nije bila nazočna samom štetnom događaju jer se nalazila na poslu, a kada je došla doma požar je već ugašen i njihova kuća je potpuno izgorjela. Nadalje je navela da je kuća bila u vlasništvu njezine majke, ovdje tužiteljice, te da sve stvari koje su bile u kući izgorjele. Također je navela da su stvari bile njihovo obiteljsko vlasništvo s time da su većinu stvari kupovali njezini roditelji i to najviše majka, a neke stvari je kupovala i ona s obzirom da se zaposlila, te su se te stvari uglavnom nalazile u njezinoj sobi. Svjedokinja je navela i da su namještaj i pokućstvo u njezinoj sobi kupili roditelji, dok si je ona kupovala odjeću, obuću, knjige, kozmetiku, te elektroničke uređaje. Tako su u njenom vlasništvu bili računalo i monitor marke HP, kao i mobitel LG Cookie, figaro i pegla za kosu, kao i torbe i torbice te parfemi, kreme za lice i tijelo, kao i nakit i role. Navela je i da su računalo i monitor bili u njezinom vlasništvu, međutim, kupili su joj ih roditelji, dok je druge stvari koje je nabrojala kupila ona osobno. Nadalje je navela da je u sobi u jednoj kutiji u gotovini držala ušteđevinu u iznosu od 4.000,00 kn, što je također izgorjelo u požaru. Isto tako je navela da je pas mops bio u vlasništvu njezine sestre CK dok su ostali ljubimci bili zajednički. Konačno je navela da se ne može sjetiti koliko je bicikala bilo u garaži, te koji su od njih bili u njezinom vlasništvu.

34. Saslušana u svrhu dokazivanja tužiteljica je iskazala da nije bila nazočna samom štetnom događaju jer se nalazila na poslu, te ju je prijateljica i susjeda telefonski obavijestila o požaru, a kada je došla na mjesto štetnog događaja požar je već bio ugašen i kuća je bila u potpunosti izgorjela. Nadalje je navela da je, kada je došla na mjesto štetnog događaja, susrela susjeda BK koji joj je rekao da mu je žao što kuća nije spašena jer je bila pod naponom te da je ljut na Elektru koja nije isključila struju zbog čega vatrogasci nisu mogli gasiti požar iako su bili tamo. Isto tako je navela da je predmetna kuća bila u njezinom vlasništvu, odnosno tu montažnu kuću je kupila osobno ona, te je većina stvari koje su nabrojane u tužbi bile u njezinom vlasništvu, pri čemu je napomenula da je ona izrađivala popis,. Također je navela da je sve veće stvari kupila ona, dok su neke od stvari u suvlasništvu njezine obitelji. Nadalje je navela da su neke od stvari bile u vlasništvu njezinih kćeri koje su o tome iskazivale, te je ona suglasna s njihovim iskazima kao i u dijelu u kojem su iskazivale o vlasništvu kućnih ljubimaca, s time da se jedino ne slaže s iskazom kćeri GK koja je rekla da je televizor marke Quadro i muzičku liniju kupila ona, te misli da je ona iskazivala da je u njezinom vlasništvu jer se nalazilo u njezinoj sobi, ali ih je kupila tužiteljica. Iskazala je i da su sve veće stvari, pa tako i sav namještaj i svi električni aparati, u njezinom vlasništvu s time da se nije mogla očitovati o svakoj stvari pojedinačno. Konačno je navela da je čamac bio u vlasništvu njezinog supruga, ali sva oprema za čamac koja se kupovala naknadno je u njezinom vlasništvu jer ju je ona kupila.

35. Sud je u bitnom prihvatio iskaze svjedoka ĐK, KK i OK jer su isti životni, logični i uvjerljivi te su sukladni, kako međusobno, tako i s gore navedenim dopisom tuženika od 4. rujna 2012. Sud je, nadalje, kao uvjerljiv prihvatio i iskaz svjedokinje LKZ osim u dijelu u kojem je navela da je objekt u trenutku njihovog dolaska bio cijeli te da bi uvelike pomoglo da su požar počeli gasiti odmah, s obzirom na to da je njezin iskaz u tom dijelu suprotan izvješću o intervenciji DVD Dragonožec broj 2088/1016 od 8. kolovoza 2012., čiji je svjedokinja član, a u kojem je navedeno da su na intervenciju došli u 14.47 sati, te da je cijelo požarište bilo obuhvaćeno požarom. Nadalje, sud njezin iskaz nije ocjenjivao u dijelu u kojem je iskazivala o vremenu koje je prošlo od trenutka kad su došli na požarište do trenutka kad su počeli s gašenjem i to iz razloga što se svjedokinja nije mogla sa sigurnošću o tome očitovati. Sud nije prihvatio iskaz svjedoka ZK u dijelu iz kojeg bi proizlazilo da su na požarište došli oko 14.32 sati jer je u tom dijelu njegov iskaz suprotan izvješću o intervenciji DVD Dragonožec broj 2088/1016 od 8. kolovoza 2012., čiji je svjedok član, a u kojem je navedeno da su na intervenciju došli u 14.47 sati. Osim toga njegov iskaz nije prihvaćen ni u dijelu iz kojeg proizlazi da su po dolasku na požarište odmah počeli gasiti sjeverozapadni dio jer je njegov iskaz u tom dijelu suprotan iskazu svjedoka LKZ, DK i BK iz kojih proizlazi da vatrogasci nisu započeli s gašenjem požara sve dok nije isključen napon, odnosno prerezan kabel na stupu. Sud njegov iskaz, također, nije prihvatio ni u dijelu u kojem je naveo da je od trenutka kada su došli na požarište, do trenutka kada im je bilo omogućeno gašenje, odnosno do isključivanja struje, prošlo nekih pola sata do 40 minuta iz razloga što se isti nije o navedenom mogao preciznije očitovati. U ostalim dijelovima u kojima je sukladan drugim prihvaćenim dokazima sud je i njegov iskaz prihvatio. Nadalje, sud je prihvatio iskaz svjedokinje DK osim u dijelu iz kojeg bi proizlazilo da su vatrogasci DVD Dragonožec na požarište došli oko 14.35. Naime, svjedokinja je navela da je oko 14.30 sati uočila da se iz kuće tužiteljice širi dim, te da je njezin suprug otišao obavijestiti DVD-a Dragonožec i da su vatrogasci nakon nekih 5 minuta, došli do kuće tužiteljice. U tom dijelu njezin iskaz nije prihvaćen jer je isti, također, suprotan izvješću o intervenciji DVD Dragonožec broj 2088/1016 od 8. kolovoza 2012., a u kojem je navedeno da su vatrogasci na intervenciju došli u 14.47 sati. Sud je, nadalje, prihvatio iskaz svjedoka BK osim u dijelu u kojem je naveo da ga je na dan štetnog događaja supruga nazvala negdje oko 14.30 i rekla mu je da tužiteljici gori kuća. U navedenom dijelu njegov iskaz nije prihvaćen iz istog razloga, odnosno iz razloga što je u pogledu vremena dolaska vatrogasaca, pa tako i supruge svjedoka, na požarište, njegov iskaz proturječan izvješću o intervenciji DVD Dragonožec broj 2088/1016 od 8. kolovoza 2012. Sud je još prihvatio i iskaz svjedoka PK osim u dijelu u kojem je naveo da su djelatnici HEP-a isključili objekt iz napona za vrijeme dok su vatrogasci bili tamo. U tom dijelu njegov iskaz nije prihvaćen jer je suprotan iskazima svjedoka ĐK, OK, LKZ, DK i BK koji su iskazali da je prije dolaska radnika tuženika na požarište nepoznata osoba prerezala kabel koji je dovodio struju do kuće tužiteljice, a i sam svjedok je naveo da to ne može tvrditi sa 100% sigurnošću. Sud nije ocjenjivao iskaze svjedoka AK i TK s obzirom na to da se ne radi o vatrogascima, već o vozačima JVP Zagreb koji su naveli da se ne sjećaju predmetnog štetnog događaja. Konačno, sud je u bitnim dijelovima u kojima su međusobno sukladni prihvatio iskaz tužiteljice, te svjedoka ČK, CK i GK pri čemu valja napomenuti da isti nisu bili prisutni u trenutku nastanka štetnog događaja, te da o tome nemaju neposredna saznanja.

36. Ovdje prije svega valja reći kako je među strankama nesporno, a i utvrđeno je uvidom u potvrdu MUP-a, PU Zagrebačke, VI. Policijske postaje broj 511-19-32/8- 30/152-12 od 29. kolovoza 2012., da je predmetni požar do kojeg je došlo 8. kolovoza 2012. u [adresa], uzrokovalo pregrijavanje produžnog kabla u koji je bilo spojeno više potrošača uslijed čega je došlo do zagrijavanja i zapaljenja, te se vatra proširila na drvenu konstrukciju montažne kuće tužiteljice koja je u potpunosti izgorjela. Nadalje je iz izvedenih dokaza utvrđeno da je do požara došlo u najkasnije u 14.30 sati kada je požar uočila svjedokinja DK, kako to ona navodi u svom iskazu. Isto tako je utvrđeno, i to iz izvješća o intervenciji DVD Dragonožec broj 2088/1016 od 8. kolovoza 2012., da je navedeno društvo zahtjev za intervenciju zaprimilo u 14.40 sati, te da su vatrogasci na intervenciju, odnosno na požarište došli u 14.47, dakle 17 minuta nakon što je požar uočila svjedokinja DK. Iz izvješća o intervenciji DVD Dragonožec broj 2088/1016 od 8. kolovoza 2012. je utvrđeno i da je prilikom dolaska vatrogasaca na požarište cijelo požarište bilo obuhvaćeno požarom. Također je utvrđeno da je od tuženikovog pogona Velika Gorica zatraženo isključivanje napona električne energije na kući tužiteljice u svrhu gašenja požara u tri navrata telefonskim pozivima od kojih je prvi zaprimljen u 14.56 sati, a zadnji u 15.01 sati, kako to proizlazi iz dopisa tuženika od 4. rujna 2012. i iz iskaza svjedoka ĐK i KK. Osim toga isto je i logično, a s obzirom na to da iz izvedenih dokaza proizlazi da je ZK kao pripadnik DVD Drgonožec, prvo o požaru obavijestio centar veze JVP Zagreb, koji je onda o požaru obavijestio tuženika, a kako to proizlazi iz iskaza svjedoka ZK, ali i iz iskaza svjedoka PK, koji je naveo da je o požaru centar veze obaviješten u 14.55 sati, pri čemu gašenje požara zasigurno nije započelo prije dolaska vatrogasaca na požarište u 14.47. Nadalje je utvrđeno da je odmah po prvom pozivu, odnosno oko 15.00 sati, tuženik uputio ekipu radi iskapčanja strujnog kruga koji je napajao kući na trafostanici što su isti i učinili 25-30 minuta nakon polaska, a s obzirom na udaljenost pogona od trafostanice (oko 18 km). Također je utvrđeno da su po iskapčanju strujnog kruga na trafostanici radnici tuženika uputili na požarište radi isključivanja napona električne energije na električnom stupu, ali su po dolasku uočili da je napon već isključen jer je netko prerezao kabel na stupu. Konačno je utvrđeno da su se prilikom gašenja požara vatrogascima DVD Dragonožec priključili i vatrogasci drugih društava (DVD Trpuci, DVD Lipnica i JVP Zagreb), te da je požar pod kontrolu stavljen nakon dva sata, ali da je kuća u cijelosti izgorjela kako to iskazuju svi saslušani svjedoci, a što je vidljivo i na fotografijama (str. 32-51 spisa).

37. Imajući u vidu ovako utvrđeno činjenično stanje tužbeni zahtjev tužiteljice je valjalo odbiti kao neosnovan jer tužiteljica nije dokazala pretpostavke za naknadu štete iz odredbe čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005., 41/2008. i 125/2011.; dalje: ZOO), a koje moraju biti kumulativno ispunjene. Naime, u konkretnom slučaju odgovornost se utvrđuje po načelu presumirane (pretpostavljene) krivnje, a kada se odgovara po načelu pretpostavljene krivnje (čl. 1045. st. 1. ZOO-a) tužitelj je dužan dokazati pretpostavke odgovornosti za štetu i to štetnu radnju, štetu, uzročnu vezu, protupravnost, te postojanje subjekata obveznopravnog odnosa odgovornosti za štetu, a to su oštećenik i štetnik, dok krivnju nije dužan dokazati jer se ona presumira. Ovdje valja reći da tužiteljica neosnovano smatra da se u konkretnom slučaju odgovornost utvrđuje po načelu objektivne odgovornosti za štetu od opasne stvari, odnosno opasne djelatnosti (1063. i 1064. ZOO-a), a imajući u vidu da ni iz rješenja Županijskog suda u Karlovcu, poslovni broj Gž-640/2022-2 od 19. lipnja 2024., ne proizlazi da bi tuženik u korektnom slučaju odgovorio po načelu objektivne odgovornosti.

38. Budući da je u konkretnom slučaju utvrđeno, a i među strankama je nesporno, da je uzrok požara pregrijavanje produžnog kabla u koji je bilo spojeno više potrošača uslijed čega je došlo do zagrijavanja i zapaljenja, to je po ocjeni ovog suda tužiteljica isključivo odgovorna za nastanak štetnog događaja. Naime, u odredbi čl. 38. st. 2. Zakona o zaštiti od požara ("Narodne novine" broj 92/2010.) propisano je da su vlasnici, odnosno korisnici građevina, građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji zgrada dužni sukladno propisima, tehničkim normativima, normama i uputama proizvođača održavati u ispravnom stanju postrojenja, uređaje i instalacije električne, plinske, ventilacijske i druge namjene, dimnjake i ložišta, kao i druge uređaje i instalacije, koji mogu prouzročiti nastajanje i širenje požara te o održavanju moraju posjedovati dokumentaciju. Isto tako u odredbi čl. 62. Općih uvjeta za opskrbu električnom energijom ("Narodne novine" broj 14/2006.) određeno je da je kupac ili proizvođač mreže odgovoran za sigurnost, pogon i tehničku ispravnost svojih elektroenergetskih objekata i instalacija. Budući da je tužiteljica u trenutku nastanka štetnog događaja bila vlasnica predmetne kuće, to je ista, sukladno navedenim odredbama, odgovorna za štetu nastalu uslijed požara uzrokovanog pregrijavanjem produžnog kabla koji se nalazio u njezinoj kući, a na koji je bilo spojeno više potrošača.

39. Ovdje valja istaknuti da tužiteljica niti ne tvrdi da je postupanje tuženika uzrokovalo predmetni požar već njegovu odgovornost vidi u činjenici da tuženik nije na vrijeme isključio napon električne energije na trafostanici, kako je tvrdila u tužbi, te da nije odmah po dojavi požara daljinski isključio cijeli dalekovod, kako je to tvrdila tijekom postupka. Međutim, tužiteljica niti tijekom ovog ponovljenog postupka nije dokazala da bi tuženik doprinio nastanku štetnog događaja. Ovo posebno imajući u vidu da je prema utvrđenom činjeničnom stanju do požara došlo najkasnije u 14.30 sati, dok su vatrogasci na požarište došli u 14.47 sati, dakle najmanje 17 minuta nakon što je izbio požar, dok je tuženik o požaru prvi put obaviješten u 14.56 sati, dakle, 26 minuta nakon izbijanja požara, s time da je utvrđeno i da je u trenutku dolaska vatrogasaca DVD Dragonožec cijelo požarište bilo obuhvaćeno požarom, pri čemu valja napomenuti da se radilo o montažnoj kući drvene konstrukcije. Nadalje, iz izvedenih dokaza je utvrđeno da je tuženik odmah po dojavi poslao radnike da iskopčaju strujni krug u trafostanici, ali su isti zbog udaljenosti trafostanice od pogona tuženika to mogli učiniti i učinili su tek po proteku 25-30 minuta, pri čemu iz iskaza svjedoka OK proizlazi da su došli najbrže što su mogli, te da su išli velikim kamionom kroz naseljena mjesta. Pritom tužiteljica nije dokazala (npr. prometnim vještačenjem) da su radnici tuženika mogli do trafostanice pristupiti u kraćem roku. Što se pak tiče kasnijeg navoda tužiteljice da je tuženik daljinski mogao isključiti dalekovod, a na što ukazuje i Županijski sud u Karlovcu u rješenju poslovni broj Gž-640/2022-2 od 19. lipnja 2024., valja reći sljedeće. Točno je da je u odredbi čl. 112. st. 1. Općih uvjeta propisano da operator prijenosnog sustava ili operator distribucijskog sustava ima pravo obustaviti isporuku električne energije bez prethodne obavijesti, između ostalog, i u slučaju ako su izravno ugroženi životi ili zdravlje ljudi, u okolišu jedinica mreže koji zahtijevaju isključenje jedinica mreže i u slučaju pojave požara, poplave, potresa i drugih događaja u okolišu jedinica mreže koji zahtijevaju isključenje jedinica mreže. Dakle, navedenom odredbom je propisana mogućnost obustave isporuke električne energije, ali nije propisan način obustave električne energije, odnosno iz iste odredbe ne proizlazi da je tuženik bio dužan daljinski isključiti dalekovod, dok je u konkretnom slučaju tuženik isključio napon električne energije u trafostanici. Nadalje, valja reći da je sud po uputi iz rješenja Županijskog suda u Karlovcu, poslovni broj Gž-640/2022-2 od 19. lipnja 2024., od tuženika zatražio da se očituje kojim je aktom propisan protokol postupanja tuženika u hitnim situacijama, te u kojim slučajevima se isključuje dalekovod i kojim aktom je to propisano, te ga je pozvao da navedene akte dostavi u spis, ali je tuženik naveo da ne postoje protokoli postupanja u ovakvim slučajevima. Nadalje iz gore navedene audio snimke je razvidno da je radnik tuženika razmišljao o opciji isključivanja dalekovoda napominjući da se radi o velikom broju potrošača, međutim da je djelatnik JVP Zagreb na takvu mogućnost naveo "ne, ne, ne, budu dečki to riješili". Dakle, iz navedenog proizlazi da, iako su vatrogasci požurivali ekipu tuženika upućenu na mjesto događaja za isključivanje napona električne energije, isti nisu tražili isključivanje dalekovoda, već su na razmišljanje radnika tuženika o takvoj mogućnosti zapravo naveli kako isto nije potrebno. U odnosu na navede tužiteljice da je radnik tuženika KK iskazao da je moguće isključiti struju daljinski, ali da se tada isključuje i dalekovod te da se isto ne prakticira jer može doći do toga da netko bez veze traži iskapčanje dalekovoda, valja reći da tužiteljica pritom ispušta iz vida je navedeni svjedok iskazao i da osim što bi isključivanjem dalekovoda bilo isključeno tisuće potrošača, da se ne radi o sigurnom načinu jer da tada nisu sigurni da je točno na mjestu štetnog događaja isključena struja i da se to radi isključivo u slučaju kada je životno ugrožena osoba, što ovdje nije bio slučaj.

40. U odnosu na navode tužiteljice da se u konkretnom slučaju radi o objektivnoj odgovornosti tuženika još valja reći da bi njezin tužbeni zahtjev i u tom slučaju bio neosnovan. Naime, odredbom čl. 1063. ZOO-a propisano je da se za štetu nastalu u vezi sa opasnom stvari odnosno opasnom djelatnošću smatra da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Iz navedenoga slijedi da je pretpostavka primjene načela objektivne odgovornosti ta da šteta potječe od opasne stvari odnosno opasne djelatnosti zbog čega bi u slučaju da se radi o opasnoj stvari/djelatnosti (distribucija električne energije), kako to tvrdi tužiteljica, bila odlučna činjenica postojanje uzročno posljedične veze između opasne stvari/djelatnosti i nastale štete tužiteljici, s time da je teret dokaza te pretpostavke odgovornosti po načelu uzročnosti na tužiteljici (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi poslovni broj Rev-5023/2019-2 od 25. listopada 2022.). Međutim, tužiteljica nije dokazala da bi postupanje tuženika sve da se i radilo o propustu (jer nije odmah po dojavi daljinski isključio napon električne energije) bilo u adekvatnoj uzročnoj vezi s predmetnom štetom nastaloj tužiteljici. Naime, uzročnost (kauzalni neksus) kao pretpostavka odgovornosti za štetu je veza između štetne radnje kao uzroka i nastanka štete kao posljedice. U nizu pojava i događaja među mnogobrojnim uzrocima i posljedicama treba pronaći onaj događaj koji je pravno odlučan (relevantan) i koji se u pravu uzima kao uzrok određene posljedice. Dakle, među različitim događajima koji se mogu smatrati uzrocima nastale posljedice kao uzrok se uzima se samo onaj koji je tipičan za nastanak određenog štetnog događaja. Tipičan je onaj uzrok koji redovito dovodi do određene štete. To je onaj događaj za koji životno iskustvo pokazuje da se redovito uz njegovu pojavu može očekivati nastup određene štetne posljedice. Prema toj teoriji treba isključiti sve one slučajne događaje koji se upliću u redovito zbivanje te su ušli u kompleks uzroka koji su prethodili šteti, ali ti uzroci nisu za nastanak štete tipični. U prvom redu među uzrocima koji su doveli do određene štetne posljedice mora biti ljudska radnja, ali ljudska radnja podrazumijeva uz aktivnost i propust. Ako pri nastupu nekog štetnog događaja koje indiciraju kao uzroci ljudska radnja i prirodni događaj, uzima se samo u obzir ljudska radnja. Ako djeluje više uzroka, a svi potječu od ljudske, kao uzrok se uzima ona koja je štetnom uspjehu najbliža i za određeni štetni događaj tipična. Uzročna veza koja treba postojati između štetne radnje i štete mora biti neprekinuta te dok ta veza postoji, štetnik je odgovoran za posljedice štetne radnje. Uzročna veza između štetne radnje i štete je nužna pretpostavka odgovornosti za štetu, ali je oštećenik mora dokazati, jer se ona ne predmnijeva (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju Revd-5075/2024-2 od 17. prosinca 2024., te u presudi i rješenju poslovni broj Rev-191/2014-3 od 8. siječnja 2019.).

41. Sukladno navedenom, kao uzrok valja uzeti onu okolnost koja je štetnoj posljedici najbliža i za određenu štetnu posljedicu tipična, a u konkretnom slučaju uzrok izgaranja kuće tužiteljice i predmetnih stvari je pregrijavanje produžnog kabla koji se nalazio u kući tužiteljice i u koji je bilo spojeno više potrošača uslijed čega je došlo do zagrijavanja i zapaljenja, te potom širenja požara. Pored toga valja istaknuti da sud nije proveo dokaz po vještaku zaštite od požara s obzirom na to da je tužiteljica isto vještačenje na okolnost uzročne veze, po prvi put predložila u podnesku od 13. lipnja 2019. i to pod uvjetom da tuženik odustane od tog dokaznog prijedloga, da bi tek, nakon što tuženik odustao od istog na ročištu 2. srpnja 2020., predložila provođenje navedenog vještačenja. Navedeno vještačenje sud nije proveo jer je tuženik, već u odgovoru na tužbu osporio odgovornost i uzročnu vezu pa je tužiteljica sukladno odredbi čl. 299. st. 1. ZPP-a bila dužna najkasnije na pripremnom ročištu održanom 9. ožujka 2016., na kojem je zaključen prethodni postupak, predložiti dokaze potrebne radi utvrđenja te sporne činjenice, međutim ista je tada propustila predložiti provođenje navedenog vještačenja. Pri tome valja reći da to što je tuženik predložio provođenje navedenog vještačenja koji prijedlog je kasnije povukao ne predstavlja zlouporabu procesnih ovlaštenja, kako to pogrešno smatra tužiteljica (tako i Županijski sud u Puli u presudi poslovni broj Gž-235/2017 od 24. siječnja 2019.). Ovo stoga što je svaka stranka može slobodno disponirati svojim dokaznim prijedlozima pa se ne može smatrati da tužiteljica navedeni dokaz nije mogla istaknuti bez svoje krivnje (čl. 299. st. 2. ZPP-a) samo zato što je očekivala da se isti dokaz provede po prijedlogu suprotne strane. Da je sud pravilno iz navedenog razloga odbio prijedlog tužiteljice proizlazi i iz rješenja Županijskog suda u Karlovcu, poslovni broj Gž-640/2022-2 od 19. lipnja 2024. pri čemu je isti sud predmet vratio ovom sudu na ponovni postupak u stadij glavne rasprave. Pritom posebno valja istaknuti da je u ponovljenom postupku tužiteljica na ročištu održanom 10. studenoga 2025. navela da nema daljnjih dokaznih prijedloga, te je odustala od svih predloženih a neprovedenih dokaza i predložila je zaključenje glavne rasprave temeljem stanja spisa.

42. Ovdje još valja reći da tužiteljica tijekom postupka nije adekvatnim dokazima (npr. vještačenjem po vještaku zaštite od požara) dokazala niti da su vatrogasci uslijed činjenice da je kuća bila pod uključenim naponom električne energije, bili onemogućeni gasiti požar vodenim mlazom, pri čemu tuženik takvu okolnost dovodi u sumnju pozivanjem na javno dostupni (internetska stranica Državnog vatrogasnog saveza, Državne vatrogasne škole) priručnik "Vatrogasna taktika s vježbama i topografija" u kojem se na str. 454. opisuje način gašenja elektroopreme koja se nalazi pod naponom vodenim mlazom, a osim toga nije dokazala niti jesu li vatrogasci mogli pristupiti gašenju požara na drugi način (npr. suhim prahom, pjenom).

43. Konačno, tužiteljica nije dokazala niti visinu štete. Naime, visina štete na kući tužiteljice i na predmetnim stvarima se ne može utvrditi bez provođenja odgovarajućeg vještačenja (npr. financijskog, gospodarskog, građevinskog). Međutim tužiteljica, iako je tijekom postupka predložila provođenje dokaza financijskim ili gospodarskim vještačenje na okolnost visine štete, je na ročištu održanom 10. studenoga 2025. odustala i od navedenog dokaznog prijedloga, navodeći da odustaje od svih predloženih a neprovedenih dokaza i predložila je da se glavna rasprava zaključi temeljem stanja spisa.

44. Slijedom navedenog, kako je utvrđeno da je uzrok požara pregrijavanje produžnog kabla koji se nalazio u kući tužiteljice i u koji je bilo spojeno više potrošača uslijed čega je došlo do zagrijavanja i zapaljenja, a zatim i širenja požara, te kako tužiteljica, na kojoj se sukladno odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a nalazi teret dokazivanja, nije dokazala postojanje uzročne vezu između postupanja tuženika, odnosno njegovog eventualnog propusta i imovinske štete nastale tužiteljici, odnosno nije dokazala tuženikovu odgovornost, niti je dokazala visinu štete, valjalo je odbiti kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice i to kako u pogledu glavnog potraživanja, tako i u pogledu potraživanja s osnove zakonskih zateznih kamata i troškova postupka.

45. Odluka o troškovima parničnog postupka tuženika i umješača se temelji na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a. Troškovi su odmjereni prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu (91.126,15 EUR) i troškovniku stranke, a sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023.; dalje: Tarifa) po kojoj vrijednost jednog boda iznosi 2,00 EUR.

46. Tuženiku su tako s osnove troška zastupanja po punomoćniku odvjetniku dosuđeni troškovi u ukupnom iznosu od 19.580,00 EUR sa zakonskim zateznima kamatama tekućim od presuđenja, odnosno od 7. siječnja 2026. do isplate po stopi određenoj u odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a. Isti troškovi se odnose na sastavljanje podnesaka od 20. lipnja 2014. (odgovor na tužbu), 24. veljače 2016., 28. lipnja 2016. i 11. studenoga 2020. u iznosu od 1.374,00 EUR za svaki (687 bodova- Tbr. 8/1 Tarife), zastupanje na ročištima 12. ožujka 2015., 9. ožujka 2016., 22. siječnja 2018., 8. lipnja 2018., 4. listopada 2018., 2. srpnja 2020. i 16. listopada 2020. u iznosu 1.374,00 EUR za svako (687 bodova-Tbr. 9/1 Tarife), pristup na ročište 18. travnja 2018. u iznosu od 100,00 EUR (50 bodova-Tbr. 9/5 Tarife), sastavljanje podneska od 29. travnja 2016., 26. listopada 2016., 1. veljače 2017., 25. svibnja 2017., 29. rujna 2017., 5. prosinca 2017., 1. veljače 2018., 26. travnja 2018. i 18. listopada 2021. u iznosu od 50,00 EUR za svaki (25 bodova-Tbr. 8/3 Tarife), te trošak PDV (25%) na navedene radnje u ukupnom iznosu od 3.916,00 EUR.

47. Tuženiku nije priznat niti trošak sastavljanja podnesaka od 30. ožujka 2018., 5. ožujka 2019., 5. srpnja 2019., 14. travnja 2020. i 14. prosinca 2020. jer isti nisu bili potrebni za vođenje ovog postupka, a imajući u vidu da je tuženik u njima uglavnom ponavljao već iznesene navode.

48. Isto tako na temelju gore navedenih odredaba umješaču su osnove troška zastupanja po punomoćniku odvjetniku dosuđeni troškovi u ukupnom iznosu od 1.778,01 EUR sa zakonskim zateznima kamatama tekućim od presuđenja, odnosno od 7. siječnja 2026. do isplate po stopi određenoj u odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a. Isti troškovi se odnose na sastavljanje podneska 3. listopada 2024. u iznosu od 50,00 EUR (25 bodova-Tbr. 8/3 Tarife), zastupanje na ročištu 10. studenoga 2025. u zatraženom iznosu 1.372,41 EUR (Tbr. 9/1 Tarife), te trošak PDV (25%) na navedene radnje u ukupnom iznosu od 355,60 EUR.

49. Slijedom izloženog odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 7. siječnja 2026.

Sutkinja

Brankica Bobšić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka, putem ovoga suda. O žalbi odlučuje Županijski sud .

DNA:

1. Tužiteljici po odvj.

2. Tuženiku

3. Umješaču po odvj.