Broj: Ppž-11367/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Nediljka Bobana kao predsjednika vijeća, te Karmen Novak-Hrgović i Davorka Kučana, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marcele Soljačić-Prester, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika KA, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10 , 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19 i 42/20) odlučujući o žalbi okrivljenika KA, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 20. listopada 2025., poslovni broj: Pp-1717/2024-8, na sjednici vijeća održanoj 7. siječnja 2026.,

p r e s u d i o j e:

I. Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika KA i potvrđuje prvostupanjska presuda.

II. Temeljem članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenik KA je obvezan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom, okrivljenik je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji mu je primjenom članka 37. Prekršajnog zakona izrečena novčana kazna u iznosu od 400,00 eura.

2. Istom presudom okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura.

3. Protiv navedene presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te povrede materijalnog prekršajnog prava, kako to proizlazi iz sadržaja žalbe, a samim time i zbog odluke o kazni.

4. Predlaže da se, iz žalbenih razloga, žalba prihvati.

5. Žalba nije osnovana.

6. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

7. Naime, prvostupanjski je sud na temelju provedenog postupka osnovano zaključio da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila sva bitna obilježja bića djela prekršaja iz članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

8. Neosnovani su navodi žalbe okrivljenika da nije pozvan tadašnji načelnik policije Postaje prometne policije Split PA kojeg je predložio za svjedoka, a što da je suprotno zakonu, jer iz zapisnika o glavnim raspravama, a koje je okrivljenik potpisao bez primjedbi, isto ne proizlazi.

9. Nadalje nije osnovan žalbeni navod da je primijenjen Zakon o sigurnosti prometa na cestama, koji nije bio na snazi u vrijeme počinjenja djela budući je u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama „Narodne novine“, broj: 70/2019) koji je stupio na snagu 24. srpnja 2019. u članku 40. bilo propisano:

„U članku 229. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Vlasnik vozila odnosno osoba kojoj je vozilo povjereno ne smije dati vozilo na upravljanje osobi za koju je mogao ili morao znati da nema pravo upravljati vozilom (upravlja vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, za vrijeme dok joj je izrečena sigurnosna mjera zabrane upravljanja vozilom ili zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom ili mjera opreza privremenog oduzimanja vozačke dozvole ili je isključena iz prometa, nema upisanu odgovarajuću kategoriju, upravlja vozilom bez pomagala ili ne postupa po uvjetima i ograničenjima navedenim u vozačkoj dozvoli, kojoj je vozačka dozvola oduzeta ili ukinuta), osobi za koju se na temelju njezina ponašanja može zaključiti da je pod utjecajem droga ili lijekova ili koja u krvi ima nedozvoljenu količinu alkohola ili je pod vidnim utjecajem alkohola ili je u tolikoj mjeri umorna ili bolesna da nije u stanju na siguran način upravljati vozilom.«.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Vlasnik vozila dužan je, na zahtjev policijskog službenika ili službene osobe jedinice lokalne samouprave koja obavlja poslove iz članka 5. stavka 4. ovoga Zakona, dati vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja, a pritom se dostava podataka o više osoba koje su upravljale vozilom u vrijeme počinjenja prekršaja ne smatra dostavom vjerodostojnih podataka o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje.«.

10. Dakle, suprotno navodima žalbe primijenjen je propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, a kako je to valjano obrazloženo u prvostupanjskoj presudi.

11. Nadalje, sam obrazac Postaje prometne policije je upravo formuliran tako da se na njega može napisati samo podatak jedne osobe, a što je u skladu sa kažnjivom odredbom članka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, u vezi sa stavkom 3. cit. članka.

12. Nije sporno da okrivljenik nadležnom tijelu nije dostavio na propisanom obrascu podatak o osobi koja je kritične zgode upravljala predmetnim vozilom, čime su se u ponašanju okrivljenika u potpunosti ostvarila obilježja bića djela prekršaja za koje je proglašen krivim, a kako je to valjano u pobijanoj presudi obrazložio prvostupanjski sud dajući za to razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

13. Suprotno žalbenim tvrdnjama, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo te nije propustio ni o jednoj odlučnoj činjenici u obrazloženju presude iznijeti razloge, jer je, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, jasno i bez proturječja iznio koje odlučne činjenice i iz kojih razloga je uzeo dokazanima, pri čemu je dao ocjenu vjerodostojnosti dokaza na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, tako da nisu osnovani navodi žalbe okrivljenika da nije počinio prekršaj za koji ga se tereti.

14. Pobijajući pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, suprotno tvrdnjama žalbe, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio sve odlučne činjenice, nakon što je proveo sve potrebne dokaze, svestrano ih razmotrio i ocijenio i za to je u presudi dao valjane i dostatne razloge, koje u potpunosti prihvaća i ovaj sud.

15. Prvostupanjski sud je shodno ovlaštenju da dokaze ocjenjuje po slobodnom uvjerenju (članak 88. stavak 2. Prekršajnog zakona) svoje saznanje o djelu zasnovao na ocjeni svih u postupku provedenih dokaza, a što je u pobijanoj presudi i valjano obrazložio.

16. Ispitujući potom odluku o kazni vijeće ovog suda je utvrdilo da izrečena kazna nije prestroga, s obzirom da je prvostupanjski sud istu izrekao primjenom članka 37. Prekršajnog zakona ispod propisanog minimuma te izrečenu kaznu u iznosu od 400,00 eura i ovaj Sud smatra primjerenom svrsi kažnjavanja.

17. S obzirom da je ovaj sud, odlučujući o žalbi okrivljenika, donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, sukladno odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezana na naknadu paušalne svote troškova žalbenog postupka. Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj: 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna / 13,27 eura do 663,61 eura, visina paušalnog iznosa troškova žalbenog postupka određena u iznosu od 30,00 eura, po mišljenju ovog suda, primjerena je složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenika.

18. Slijedom navedenog, nije bilo osnove za prihvaćanje okrivljenikove žalbe, pa je, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 7. siječnja 2026.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Marcela Soljačić-Prester v.r.

Nediljko Boban, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.