REPUBLIKA HRVATSKA

P-2360/2025

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Starom Gradu

21 460 Stari Grad

Novo Riva 3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I P R E S U D A Z B O G O G L U H E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, po sucu Ivanu Striniću, u pravnoj stvari tužitelja pod 1) RG rođ. TG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], te pod 2) TG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punmoćnica Darijana Godinović, odvjetnica u Hvaru, protiv tuženika pod 1) PG iz [adresa] (kao pravni slijednik matijašević polić viktor pok.stipana), pod 2) HG, [adresa] (kao pravni slijednik matijašević polić antun pok. stipana), pod 3) ZG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] (kao pravni slijednik RGŽ), pod 4) TGŽ pok. TGŽ, kao odsutan i nepoznata boravišta, kojega zastupa privremeni zastupnik Vinko Peronja, odvjetnik u Jelsi, pod 5) DG iz [adresa], pod 6) BG iz [adresa], pod 7) CG iz [adresa], (tuženici 5, 6, 7 kao nasljednici pok. PGŽ), pod 8) HGŽ, kao odsutan i nepoznata boravišta, kojega zastupa privremeni zastupnik Vinko Peronja, odvjetnik u Jelsi, pod 9) ZGŽ, kao odsutna i nepoznata boravišta, koju zastupa privremeni zastupnik Vinko Peronja, odvjetnik u Jelsi, pod 10) DGŽ, kao odsutan i nepoznata boravišta, kojega zastupa privremeni zastupnik Vinko Peronja, odvjetnik u Jelsi, pod 11) BGŽ, kao odsutan i nepoznata boravišta, kojega zastupa privremeni zastupnik Vinko Peronja, odvjetnik u Jelsi, pod 12) CGŽ, kao odsutna i nepoznata boravišta, koju zastupa privremeni zastupnik Vinko Peronja, odvjetnik u Jelsi, pod 13) AGŽ mldb., kao odsutan i nepoznata boravišta, kojega zastupa privremeni zastupnik Vinko Peronja, odvjetnik u Jelsi, pod 14) EGŽ mldb., kao odsutan i nepoznata boravišta, kojega zastupa privremeni zastupnik Vinko Peronja, odvjetnik u Jelsi, pod 15) AG R iz [adresa] (ili Bogomolje, Uvala stara 5), OIB [osobni identifikacijski broj], pod 16) AG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], (tuženici 15, 16 kao nasljednici EG), pod 17) KG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] (upisana i kao Barbarić Ujka pok. T i OG pok. Ivana), pod 18) ŠG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] (i kao pravni sljednik JG. P), pod 19) KGŽ iz [adresa], 98 [adresa], Novi Zeland, OIB [osobni identifikacijski broj], pod 20) OGŽ iz [adresa], 68 [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pod 21) ŠGŽ iz [adresa], 11 [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pod 22) JGŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], (tuženici 17-22, i 24-28, 32. kao pravni slijednici pok. ĆG i pok. ŽG pok. T), pod 23) IG iz [adresa], pod 24) H Z iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pod 25) NG iz [adresa], 283 Rosetta village, 1-27 Maude st. Victor harbor 5211, pod 26) GG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pod 27) MG iz [adresa], Tizianova 36, OIB [osobni identifikacijski broj], pod 28) ĆGŽ iz [adresa], Bujska 18, OIB [osobni identifikacijski broj], pod 29) LG pok. D, kao odsutan i nepoznata boravišta, kojega zastupa privremeni zastupnik Vinko Peronja, odvjetnik u Jesi, pod 30) SG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pod 31) UG pok. SG iz [adresa], (tuženici 30 i 31 kao nasljednici pok. SG pok. VG, tuženik 31 upisan kao UG pok. SG), pod 32) ĐG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], pod 33) ČG RGŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] (kao pravna sljednica ĐG ud. FG i FG pok. Ivana), pod 34) Hrvatska starokatolička crkva, Zagreb, Ulica kneza Branimira 11, OIB 40998876180 (kao pravni slijednik FG. Ivana), pod 35) RB, kao odsutna i nepoznata boravišta, koju zastupa privremeni zastupnik Vinko Peronja, odvjetnik u Jelsi, radi utvrđenja prava vlasništva, 7. siječnja 2026.

presudio je:

1. Utvrđuje se da su tužitelji ad.1., ad.2. vlasnici za cijelo:

- Dio kat. čest. br. [katastarska čestica] zgr u površini od 71 m2, Z. U. [broj ZK uloška], i to u dijelu označenom slovima A,B,C,D,

- Dio kat. čest. br. [katastarska čestica] u površini od 51 m2, Z. U. [broj ZK uloška], i to u dijelu označenom slovima B,C,D,E,F,G,H,I,J,K,

- Dio kat.čes.br. 2966/1 u površini 10 m2, Z. U. [broj ZK uloška], i to u dijelu označenom slovima S,V,W,T,

sve K. O. [katastarska općina], sve prikazano na Skici – S7/2025-Kat.plan preklopljen sa stanjem terena, TB, dipl.ing.geod., koja Skica – S7/2025- Kat.plan preklopljen sa stanjem terena, TB, dipl.ing.geod. je sastavni dio ove Presude, te su ovlašteni tužitelji ad.1., ad.2. temeljeno na ovoj pravomoćnoj presudi zatražiti i postići upis prava vlasništva na svoje ime i u svoje vlasništvo i to nakon što se od dijela kat. čest. br. [katastarska čestica] zgr, dijela kat. čest. br. [katastarska čestica], dijela kat. čest. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] formiraju Prijavnim listom – parcelacijom nove čestice, i to upisom vlasništva novonastalih čestica uz prethodno brisanje istog prava sa imena tuženika ad.1. – ad.28., kao i sa imena ŽGŽ pok.TGŽ kao pravnog prednika tuženika ad.1., IGŽ pok.TGŽ kao pravnog prednika tuženika ad.2., sa imena NGŽ ud.NG kao pravna prednica tuženika ad. 3., sa imena PGŽ kao pravnog prednika tuženika ad.5., ad.6., ad.7., sa imena EG ž. B kao pravna prednica tuženika ad.15. i ad.16., sa imena PB kao pravni prednici tuženika ad. 17.- ad.22, ad.24.-ad.28. , sa imena JG pok.P kao pravna prednica tuženika ad.18., koji upis provedbe parcelacije i upisa prava vlasništva su tuženici ad.1. – ad.28. dužni trpjeti, i suglasnosti radi parcelacije zamjenjuje ova Presuda, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude.

2. Utvrđuje se da su tužitelji ad.1., ad.2. vlasnici za cijelo:

- Dio kat. čest. br. [katastarska čestica] u površini od 36 m2, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], i to u dijelu označenom slovima H,I,J,L,M,N,

sve prikazano na Skici – S7/2025-Kat.plan preklopljen sa stanjem terena, TB, dipl.ing.geod., koja Skica – S7/2025-Kat.plan preklopljen sa stanjem terena, TB, dipl.ing.geod. je sastavni dio ove Presude, te su ovlašteni tužitelji ad.1., ad.2. temeljeno na ovoj pravomoćnoj presudi zatražiti i postići upis prava vlasništva na svoje ime i u svoje vlasništva i to nakon što se od dijela kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] formiraju Prijavnim listom – parcelacijom nove čestice, i to upisom vlasništva novonastalih čestica uz prethodno brisanje istog prava sa imena tuženika ad.1. – ad.35., kao i sa imena ŽGŽ pok.TGŽ kao pravnog prednika tuženika ad.1., IGŽ pok.TGŽ kao pravnog prednika tuženika ad.2., sa imena NGŽ ud.NG kao pravna prednica tuženika ad. 3., sa imena PGŽ kao pravne prednice tuženika ad.5., ad.6., ad.7., sa imena ŽG pok.T kao pravnog prednika tuženika ad.17-ad.22., ad.24.-28., sa imena Barbarić Ujka pok.T i ŽG OG pok.Ivana i KG pok.P kao osoba istovjetna tuženoj ad.17., sa imena VG pok.Ivana kao pravnog prednika tuženika ad.17. -ad.22., ad.24.-ad.28., ad.33, ad.34., sa imena PB kao pravnog prednika tuženika ad.17.-ad.22., ad.24.-ad.28., sa imena ĐG ud.FG kao pravne prednica tužene ad.33., sa imena SG pok.FG kao pravnog prednika tuženika ad.30. i ad.31., sa imena SG UG pok.SG kao osoba istovjetna tuženiku ad.31., koji upis provedbe parcelacije i upisa prava vlasništva su tuženici ad.1. – ad.35. dužni trpjeti, i suglasnosti radi parcelacije zamjenjuje ova Presuda, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Predmetni parnični postupak pokrenut je zaprimanjem tužbe između gore navedenih parničnih stranaka, sve radi utvrđenja prava vlasništva nad česticama kako je pobliže navedeno u izreci ove presude.

2. Tužbom se navodi da je predmet spora u naravi stambeni objekt, dvorište i okućnica, koji stambeni objekt i dvorište/okućnica je izrađen prije više od 100 godina kao kuća s gustirnom, a koja je adaptirana i uređena te u današnjim gabaritima i izgrađenosti prije 15. veljače 1968. Djed tužitelja i to pok. HB je imao sina ZB i tri kćeri DB rođ.ZB, BB rođ.ZB, CB rođ. ZB. Temeljeno na Rješenju o nasljeđivanju O-65/04 iza smrti AB pok.C, rođenog 1885., preminulog 1965., predmet tužbe naslijedili su kćerka BB za 1/3 dijela, sin EB za 2/3 dijela. Pok. BB, po rješenju O-158/13 oporučno predmet spora naslijedila je tužiteljica ad.1. Djed tužitelja pok.HB (rođen 1885.) živio je u nekretnini predmet spora, i otac tužitelja ad.1., ad.2. EB rođen je i živio je u nekretnini koja je predmet spora. Dogovorom u obitelji – nasljednika pok.KB pok.C predmet spora je vlasništvo AB i danas njegovih nasljednika tužitelja ad.1., ad.2., i koji je nekretninu dogradio prije 15.02.1968.g., da bi njegovi nasljednici i to sin EB i njegovi slijednici ovdje tužitelji ad.1., ad.2. nekretninu adaptirali, promijenili krov, uredili.

3. U Posjedovnom listu br. 87, za kat. čest. br. [katastarska čestica] zgr, kat. čest. br. [katastarska čestica], za K. O. [katastarska općina] upisan je HB, otac tužitelja ad.1., ad.2. EG RGŽ ž. B je preminula i njeni pravni sljednici su tuženici ad.15./ EG R i tuženica ad.16. EG AG. VG pok.Ivana je preminuo i njegov nasljednik je ĐG.FG čiji pravni sljednik je tužena ad.33./ ČG i tužena ad.34./Hrvatska starokatolička crkva i brat PB koji je preminuo i njegovi pravni sljednici su tužena ad.17./ KG, tuženi ad.18./ ŠG, tužene ad.19.-ad.22., ad.24.-ad.28. ŽG pok.T, ispravnog imena OB čiji pravni slijednici su tuženi ad.17.-ad.22., ad.24.-ad.28. Tužena ad.17./ KG upisana je i kao OG pok.Ivana i Barbarić Ujka pok.T, pod djevojačkim prezimenom i nadimkom/Ujka. SG pok.FG je preminuo i pravni sljednici su tuženici ad.31./ SG i tuženik ad.32. SG UG. Tužitelji ad.1., ad.2. po pravu svojih prednika su u mirnom i neometanom, samostalnog posjedu po pravu svojih prednika više od 150 godina, nekretnina je izgrađena od pradjeda ŠB pok.Stjepana, dograđivala i uređena od strane djeda HB pok.ŠB, te oca tužitelja ad.1., ad.2. ZB, i tužitelja ad.1., ad.2. nikada nisu ometani od strane tuženika, njihovih prednika, niti trećih osoba jer je dogovorom u obitelji predmet tužbe pripao u vlasništvo AB po.ŠB, i neprekinutog je mirnom i neometanog posjeda i vlasništva. Preostali dio kat čest. br. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] je vlasništvo tuženika ad.2. JB.

4. S obzirom da su određeni tuženici, kako je to označeno tužbom, nepoznata boravišta na području [adresa], to je izvršena provjera kroz evidencije Ministarstva unutanjih poslova Republike Hrvatske. Ova činjenica je potvrđena, odnosno, utvrđeno je kako isti nemaju aktivno prijavljenu adresu prebivališta ili boravišta na području [adresa].

5. Nakon ovih utvrđenja, sud je temeljem odredbe 84. Zakona o parničnom postupku (Službeni list SFRJ broj 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, Narodne novine broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022) istome postavio privremenog zastupnika u osobi Vinka Perojne, odvjetnika u Jelsi. O postavljaju privremenog zastupnika objavljen je oglas u Narodnim novinama.

6. Tuženicima je po privremenom zastupniku dostavljena tužba na davanje pisanog odgovora, uz sva zakonom propisana upozorenja. Privremeni zastupnik tuženika je dao odgovor na tužbu, te se usprotivio navodima iz tužbe u cijelosti i predložio donošenje presude kojom bi se odbio tužbeni zahtjev tužitelja.

7. Ostalim tuženicima je tužba dostavljena, uz propisna upozorenja.

8. Tuženici 1, 2, 3, 5, 6, 7, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 24, 25, 26, 27, 28, 30, 31, 32, 33, 34 nisu dali pisani odgovor na tužbu.

9. U postupku je održano pripremno ročište 10. prosinca 2025., na kojem je odlučeno o dokaznim prijedlozima stranaka. Određeno je u dokazne svrhe saslušati svjedoke. U postupku su tako u dokazne svrhe, na ročitšu za glavnu raspravu, održanom istog dana, pregledani zemljišno-knjižni izvatci, ostala dokumentacija u spisu, te su saslušani svjedoci.

10. Pregledom zemljišno-knjižnih uložaka proizlazi da je na utuženim nekretninama upisan upravo ovdje tuženik i to za udjele koji se navode.

11. Svjedoci su saslušani na ročištu za glavnu raspravu, te su isti potvrdili navode tužbe o kvalificiranom posjedu tužitelja i prednika. Prema svjedocima, ovakvo posjedovno stanje traje unatrag najmanje 70 godina, koliko oni neposredno imaju saznanja. Svjedoci su potvrdili u bitnome tužbene navode, te su detaljno opisali nekretnine i pokazali granice istih na snimci geoportala. Svjedocima nisu poznate informacije o bilo kakvim sporovima ili da bi netko prednike tužitelja ometao u posjedu. Nisu im poznati tuženici imenom i prezimenom, te tvrde kako nikada oni nisu bili na predmetnoj zemlji, niti su ikoga drugog viđali tamo, osim tužitelja, te njihovh prednika.

12. Nakon provedenog postupka, te ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, ovaj sud smatra tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim u cijelosti.

13. Odredba članka 6. Zakona o parničnom postupku obvezuje stranke iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, te predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Sud je u ovom pogledu ograničen, odnosno, iznimno je ovlašten utvrđivati činjenice koje stranke nisu iznijele i izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile samo u slučaju da sumnja kako stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

14. Ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključiti će primjenom pravila o teretu dokazivanja (članak 221.a Zakona o parničnom postupku).

15. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva.

16. U postupku među strankama nije bila prijeporna identifikacija predmeta spora, kao ni činjenica da su čestice upisane na ime tuženika.

17. U postupku je valjalo raspraviti duljinu i kakvoću posjeda predmetnih nekretnina od strane tužitelja, budući da se isti poziva na stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

18. Što se tiče stjecanja prava vlasništva, u Republici Hrvatskoj pravo vlasništva nekretnina može se steći na nekoliko načina, pa tako između ostalog, na temelju pravnog posla, odluke suda, nasljeđivanjem ili na temelju zakona.

19. Odredbom članka 388. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 ) propisano je kako se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu Zakona o vlasništvu, prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Prije Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji je na snazi od 1. siječnja 1997., do njegovog stupanja, na snazi je od 1. rujna 1980. bio Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ broj 6/80, 36/90, Narodne novine broj 53/91, 9/92, 77/92). No, kako je u predmetnom slučaju riječ o stjecanju prava vlasništva dosjelošću i to prije stupanja na snagu obaju zakona, za primjeniti su odredbe Austrijskog Općeg Građanskog Zakonika (koji je stupio na snagu na području Dalmacije 1. siječnja 1816.).

20. Prema Općem Građanskom zakoniku, čije odredbe o stjecanju prava vlasništva su sadržajno identične kasnijim odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pravo vlasništva se moglo steći, između ostalog, dosjelošću.

21. Člancima 1461. do 1471. Općeg Građanskog Zakonika uređeno je pitanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću, pa je tako bilo potrebno da je posjed zakonit (1461), pošten (1463), istinit (1464), te je potrebno i vrijeme dosjedanja, koje bi iznosilo, s obzirom da je riječ o privatnom vlasništvu, trideset godina prema Općem Građanskom Zakoniku. Sukladno mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960., rok je skraćen sa trideset na dvadeset godina.

22. Dosjelost kao način stjecanja prava vlasništva je izvorni način stjecanja, jer se vlasništvo stječe bez oslonca na volju i pravo dotadašnjega vlasnika, odnosno, prednika. Pravni učinci dosjelosti nastupaju po samom pravu čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti. Dakle, pravo vlasništva se stječe onog trenutka kada je nastupila dosjelost.

23. Rok dosjelosti počinje teći onog dana kada posjednik stekne stvar, a završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

24. Posjed, sa svim pozitivnim kvalitetama mora biti neprekidan kroz cijelo propisano vrijeme, međutim, prenošenje posjeda na novog posjednika ne prekida se posjedovanje, već se postojeći posjed nastavlja kod pravnog sljednika dotadašnjeg posjednika.

25. Za stjecanje prava vlasništva moraju biti ispunjene određene opće pretpostavke, a to su sposobnost stvari da bude objektom prava vlasništva, sposobnost stjecatelja da stekne pravo vlasništva, te valjani pravni temelj stjecanja. Ovisno o načinu i objektu stjecanja, potrebno je ispuniti i određene dodatne pretpostavke.

26. Kako oko općih pretpostavki nije bilo prijepora tijekom postupka, nema potrebe posebno obrazlagati iste.

27. Ono što valja utvrditi prilikom odlučivanja o stjecanju vlasništva dosjelošću je prvenstveno kakvoća posjeda. U kakvoću spadaju obilježja koja posjed mora zadovoljiti, pa se tako razlikuju objektivne i subjektivne značajke. Objektivne značajke daju posjedu postojanje ili nepostojanje pravnoga temelja za posjedovanje, odnosno, da li je posjed dopušteno ili nedopušteno steći, dok se subjektivne značajke odnose na stav koji posjednik ima glede svoga prava na posjedovanje. Dakle, u objektivne značajke posjeda spadaju zakonitost i istinitost, a u subjektivne značajke posjeda spadalo bi poštenje.

28. Posjed je zakonit ako sam posjednik ima valjani pravni temelj za to posjedovanje. Posjed će se smatrati istinitim ako nije pribavljen silom, potajno ili prevarom, a niti zloupotrebom povjerenja. Posjednik je pošten ako prilikom stjecanja posjeda nije znao, niti je mogao posumnjati, s obzirom na okolnosti, da mu pravo na posjed ne pripada. Prema zakonskoj presumpciji, svaki se posjed ima smatrati poštenim, osim ako se ne bi dokazalo suprotno.

29. Što se tiče prijepora oko trajanja posjeda tužitelja, uzeti su obzir iskazi svjedoka kao uvjerljivi, logični i životni, posebice imajući u vidu godine života istih, te njihova neposredna saznanja o predmetu spora.

30. Kada se govori o poštenju posjednika, za istaknuti je kako je pretpostavka o savjesnosti posjeda radi stjecanja vlasništva dosjelošću ispunjena ako posjednik kroz svo vrijeme dosjelosti smatra da je pošten, odnosno, da je stvar koju posjeduje njegova, ili ako ne zna ili ne može znati da nije njegova.

31. Poštenje stjecatelja mora trajati cijelo vrijeme dosjelosti, a ono je subjektivno obilježje posjeda, pa ono nikad ne prelazi s prednika na sljednika u posjedovanju – poštenje se uvijek prosuđuje s obzirom na onoga tko je posjednik. Trenutkom kada je posjednik prestao biti pošten prekida se dosjelost. Ali naknadno nepoštenje posjednika nema povratno djelovanje na ono stanje prije toga u kojem je posjednik bio pošten. Prenošenje posjeda derivativnim načinom na novog posjednika ne prekida dosjedanje, nego se postojeći posjed nastavlja kod njegovog univerzalnog ili singularnog sukcesora (sudska praksa Županijskog suda u Splitu, Gžp-1149/10).

32. Iz izvedednih dokaza u postupku, po ocjeni ovog suda, nije dovedeno u pitanje poštenje posjednika. Ovaj sud smatra kako tužitelj, ni njegov prednik nisu imali razloga sumnjati da im ne pripadaju predmetne nekretnine, a predloženim i izvedenim dokazima nije dovedeno u sumnju poštenje posjednika.

33. Iz svega proizlazi ocjena suda o osnovanosti tužbenog zahtjeva, odnosno, sud smatra kako je neprijeporno utvrđeno da je posljednji neometani posjednik predmetnih nekretnina upravo ovdje tužitelj, odnosno, da i danas jedini posjeduje i koristi predmetne nekretnine.

34. Sud smatra utvrđenim kako su tužitelji stekli pravo vlasništva predmetnih nekretnina dosjelošću, na način kako to propisuju odredbe Općeg Građanskog Zakonika, budući da je u postupku neprijeporno utvrđeno da nesmetano osobno i putem prednika posjeduje kroz zakonom propisani period, što bi u konkretnom slučaju bio dvadeset godina. Kada se ovom pridoda i činjenica da tuženici (izuzev onih koje zastupa privremeni zastupnik) nisu osporili tužbene navode, dolazi se do zaključka o osnovanosti tužbe.

35. Za dodati je kako su se u odnosu na tuženiku koji nisu dali pisani odgovor i nisu se usprotivili tužbi, ispunili zakonski uvjeti za donošenje presude zbog ogluhe.

36. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u gornjoj izreci.

U Starom Gradu, 7. siječnja 2026.

Sudac

Ivan Strinić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe, u roku od petnaest dana, računajući od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu, za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.

DOSTAVTI:

- tužiteljima po punomoćnici, e-komunikacijom;

- tuženicima 4, 8-14, 29, 35 po privremenom zastupniku, e-komunikacijom;

- tuženicima 19, 20, 21, 22 po zastupniku za primanje pismena, e- komunikacijom;

- ostalim tuženicima;

- u spis.