REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj : Gž-503/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dubravke Šimić, kao predsjednice vijeća, te mr. sc. Zlatka Pirca kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Draženke Ilak, kao članice vijeća, pravnoj stvari tužitelja BF, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Nenadu Potkonjaku, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženog Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, zastupanog po punomoćniku Filipu Gereci, odvjetniku u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, od 12. studenog 2024. poslovni broj: Pn- 2543/2020-48, u sjednici vijeća održanoj 7. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika Grad Zagreb kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 12. studenog 2024. poslovni broj Pn- 2543/2020-48 u pobijanim točkama I. i III. Izreke.

II. Odbija se zahtjev tužene za naknadu troškova podnesene žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je :

I Nalaže se tuženom Gradu Zagrebu, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, da isplati tužitelju BF iz [adresa] iznos od 7.963,37 eura (sedamtisućadevetstošezdesettrieuraitridesetsedamcenti) sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznos od 7.432,48 eura od 8. svibnja 2020. do 31. prosinca 2022.

određuju po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a na iznos od 530,89 eura od 12. studenog 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

I U preostalom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom zakonskih zateznih kamata na dosuđeni iznos od 7.432,48 eura od 4. ožujka 2020. do 7. svibnja 2020. te na iznos od 530,89 eura od 4. ožujka 2020. do 11. studenog 2024., odbija se kao neosnovan.

II Nalaže se tuženom Gradu Zagrebu, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, da isplati tužitelju BF iz [adresa] prouzročeni parnični trošak u iznosu od 3.877,57 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 12. studenog 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III U preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za nadoknadom prouzročenog parničnog troška u iznosu od 500,00 eura odbija se kao neosnovan.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu točkama I. i III. izreke pobija tuženik zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1-3 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-

Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14- Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP).

2.1. Navodi kako je prvostupanjski sud u točkama I. i III. nepravilno i nezakonito naveo stopu zateznih kamata smatrajući da je u suprotnosti sa Zakonom o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05. 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23.- dalje: ZOO).

2.2. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da se odredbe Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada („Narodne novine“ 105/2020- dalje Pravilnik) primjenjuju na poslodavca a da tuženik u konkretnom slučaju nije poslodavac tužitelju već mu je poslodavac Ministarstvo unutarnjih poslova-MUP koji je i pasivno legitimiran.

2.3.Smatra da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati te da je tužitelj isključivo odgovoran za nastanak štete pozivajući se na iskaz tužitelja iz kojeg da proizlazi kako je bio svjestan postojanja spornih stepenica i da nije primijenio dovoljnu pažnju prilikom hodanja po podu s obzirom na postojanje svijesti o činjenici da je pod izmijenjen u odnosu na ranije stanje.

2.4.Predlaže da se prvostupanjska presuda u pobijanim točkama preinači i tužitelj odbije s tužbenim zahtjevom uz obvezu da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka podredno, da se u pobijanim točkama presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Traži troškove podnesene žalbe.

3.Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Neosnovano tuženik u žalbi ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), budući presuda nema takvih nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka je razumljiva i ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, a u obrazloženju su navedeni svi razlozi o odlučnim činjenicama, te o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika.

5.1. Drugostupanjski sud također nije utvrdio postojanje niti jedne od ostalih bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

6. Neosnovan je i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na koji se u žalbi također poziva tuženik. Činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti osnove tužbenog zahtjeva kao i osnovanost visine tužbenog zahtjeva potpuno je i pravilno utvrđeno i ono se navodima žalbe ne dovodi u sumnju tim više što žalitelj u žalbi ne ističe određene dokaze i činjenice koji bi upućivali na drugačije činjenično stanje od onoga kojeg je utvrdio prvostupanjski sud i na temelju kojega je donio pobijane točke prvostupanjske presude

7. Tužbenim zahtjevom tužitelj potražuje naknadu neimovinske štete u iznosu od 7.432,48 eura te imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege u iznosu od 530,89 eura sa zakonskim zateznim kamatama uslijed teških tjelesnih povreda koje je zadobio na način da je prilikom izlaska iz hodnika u prizemlju VI Policijske postaje zapeo nogom za povišenu stepenicu te pao na lijevu ruku.

8.Prvostupanjski sud je utvrđenja

-da je 17. prosinca 2019. tužitelj prijavio kazneno djelo/događaj koji se dogodio 17. prosinca 2019. oko 12:32 sata na adresi u [adresa], u prostorijama VI. Policijske postaje Zagreb, kada je za vrijeme službe zadobio tjelesnu ozljedu na način da se po izlasku iz hodnika u prizemlju zgrade spotaknuo na stepenicu te pao na lijevu ruku i zadobio ozljede u vidu dislokacije lakta, zbog kojih ozljeda je prevezen u KBC Zagreb gdje je zadržan na liječenju

- da su na mjesto događaja izišli djelatnici Hitne medicinske pomoći koji su istog prevezli u KBC Zagreb gdje je podvrgnut medicinskoj obradi

-da je nekretnina u kojoj se zbio štetni događaj uknjižena kao vlasništvo Grada Zagreba, ta da iz posjedovnog lista br. 3996, k. o. [katastarska općina] proizlazi da se nekretnina na k. č. br. [katastarska čestica],u naravi zgrada u [adresa] nalazi u posjedu Grada Zagreba

-da se štetni događaj dogodio zbog dvije stepenice do kojih se dolazi hodnikom dužine cca 14,50 m gledajući u smjeru kretanja tužitelja

- da je pod hodnika betonski i premazan sivom uljanom bojom, a istom bojom premazan je dio prve stepenice odnosno prednje strane (lica stepenice) do visine od 1/3 lica stepenice

- da je preostali dio lica stepenice i gazište stepenice je od brušenog „kulira"

- da na stepenicama nema nikakve oznake upozorenja u smislu crno žute boje ili nečeg sličnog

- da se na gazištu nalazi istrošena protuklizna traka

- da se u trenutku očevida na zidu desno, neposredno iznad stepenica nalazi se upozorenje: "OPREZ! Različita gazišta stepenica" pisano na osobnom računalu otisnuto na listu papira A4 formata

- da u trenutku štetnog događaja nikakvog upozorenja nije bilo

- da je prva (donja) stepenica viša je od druge stepenice, a na udaljenosti od cca 1,3 m nalaze se vrata.

- da se radi o samostojećoj zgradi sagrađenoj na kč. Br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi

Policijska postaja Zagreb

- da se u prizemlju, hodnik lijevo, iza vrata nalaze stepenice s dvije visine

- Da je prva stepenica, gledano od strane vrata, visine je 12,50 cm, a druga stepenica visine je 19,00 cm

- da nagazna ploha donje stepenice iznosi 37,00 cm, a gornja nagazna ploha, označena samo različitom bojom podne obloge u odnosu na pod podesta iznosi 19,00 cm

- da je podna obloga je brušeni teraco, a na stepenicama se nalaze istrošene protuklizne trake

- da predmetne stepenice nisu izvedene u skladu s tehničkim propisima i pravilima sruke te nisu izvedene skladu s čl. 18. st. 9., 10., 13. i 14. Pravilnikom o zaštiti na radu („Narodne novine“ br. 71/14., 118/14., 94/18., 96/18. - dalje: Pravilnik) kojim je za unutarnja i vanjska stepeništa propisano da je stepenišni krak dio stepeništa koji ima najmanje 3, a najviše 18 stepenica (st. 9), kada je izvedena jedna ili dvije stepenice, iste se moraju jasno označiti upozoravajućom oznakom i natpisom koji se na to odnosi (st. 10), visina stepenica mora iznositi od 13 do 19 cm, a širina gazišta od 25 do 37 cm (st. 13) te da sve stepenice na istom stepeništu moraju biti jednake po visini i širini gazišta, a odstupanja u širini gazišta i u visinama pojedinih stepenica ne smiju biti veća od 0,5 cm.

- da je pod hodnika kojim se tužitelj kretao u smjeru stepenica premazan sivom uljanom bojom koja se nastavlja do visine 1/3 lica donje stepenice, dok su preostali dio lica stepenice, gazište kao i druga stepenica presvučeni podnom oblogom brušeni teraco (tamnije boje), što je objektivno vizualno dodatno moglo zbuniti tužitelja pri ocjeni visine donje stepenice što je i bio razlog pada

- da je tužitelj u vrijeme izvođenja radova u predmetnoj zgradi VI. Policijske postaje Zagreb dobio prekomandu u Operativnu grupu, zbog čega nije bio prisutan u zgradi za vrijeme radova i nije znao za nastale promjene

- da je u trenutku štetnog događaja bio je obuven u obuću sličnu tenisici ili gojzerici, stepenicu je uočio, ali upravo zbog vizualnog privida da je donja stepenica jednake visine kao i gornja, koji privid stvara razlika u boji lica donje stepenice koja je do jedne trećine obojena u istu boju kao i pod hodnika, nije mogao ispravno procijeniti visinu te stepenice što je rezultiralo padom pa sud zaključuje da tužitelj ničim nije doprinio nastanku štetnog događaja

- da predmetne stepenice nisu jasno označene upozoravajućom oznakom.

9. Prvostupanjski sud je zaključka da predmetne stepenice zbog načina njihove izvedbe suprotno tehničkim propisima i pravilima struke, pri čemu je donja stepenica viša u odnosu na gornju za 6,5 cm, a lice donje stepenice do 1/3 obojano u boju poda, što je objektivno moglo kod tužitelja stvoriti privid da su stepenice iste visine i dovesti do pogrešne procjene koliko visoko treba podići nogu da bi zakoračio na gazište prve stepenice, predstavljaju opasnu stvar.

9.1. Poziva se na odredbu članaka 1063. i 1064. ZOO-a i navodi da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik po načelu uzročnosti te da je tuženik kao vlasnik zgrade u kojoj se štetni događaj dogodio odgovora za nastalu štetu po načelu uzročnosti te je pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvar, da je na njemu je i teret dokaza da postoje okolnosti koje ga oslobađaju od odgovornosti za nastalu štetu, no da tuženik nije dokazao niti da je upozorenje u smislu odredbe čl. 18. st. 10. Pravilnika postojalo u trenutku štetnog događaja kao niti bilo koju drugu okolnost zbog koje bi bio oslobođen od odgovornosti u cijelosti ili djelomično u smislu odredbe čl. 1067. ZOO-a, pa odgovara tužitelju za nastalu štetu temeljem odredbe čl.1063 i 1064. ZOO-a.

10. U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud je utvrdio:

- da je tužitelj u štetnom događaju zadobio ozljedu u vidu potpunog iščašenja lijevog lakta, natučenje i oguljotine kože lijevog koljena te puknuće sveza i zglobne čahure lijevog lakta

-da je nakon nezgode tužitelju inicijalna medicinska pomoć ukazana na Klinici za kirurgiju KBC Rebro gdje je zadržan na bolničkom liječenju od 17. do 23. prosinca 2019.

-da je ozljeda sveza, zglobne čahure i naknadno utvrđene dizrupcije tetiva mišića zbrinuta je operativno, rekonstrukcijom i šivanjem

-da je tužitelj uz imobilizaciju otpušten na kućno liječenje, nosio je ortozu uz postepeno otključavanje i motilitet do 6. veljače 2020., nakon čega je provodio intenzivnu fizikalnu terapiju

-da je liječenje trajalo do 8. svibnja 202

-da je ostala smanjena pokretljivost u predjelu lijevog lakatnog zgloba što je dovelo do manjenja životne aktivnosti tužitelja od 10%

- da postoji znatna razlika u kutu između podlaktice i nadlaktice na način da je desno 20 a lijevo 5 stupnjeva, što predstavlja vidljiv deformitet

- da postoji s obje strane lijevog lakta po jedan postoperativni ožiljak duljine 10 i 7 cm u razini kože i nešto tamniji od okolnog tkiva

-da je naruženje srednjega stupnja.

- da je tužitelj zbog zadobivenih ozljeda trpio fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 4 dana, srednjeg intenziteta 10 dana i manjeg intenziteta kumulativne naravi kroz 2 mjeseca

-da se povremeni bolovi slabijeg intenziteta javljaju i danas i ulaze u pojačane napore.

- da je tužitelj kao posljedicu predmetnog događaja pretrpio primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta u trajanju do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje

-da je u tijeku daljnjeg liječenja bio prisutan tzv. sekundarni strah jačeg intenziteta u trajanju od 4 dana, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta 6 dana a da je tužitelj kasni strah slabijeg intenziteta kumulativne naravi radi brige za stanje zdravlja i ishod liječenja te strah od doživljenog neugodnog iskustva i mogućih novih ozljeđivanja trpio je kroz naredna 4 tjedna.

-da je tužitelju tuđa pomoć i njega druge osobe bila potrebna dok se nalazio na kućnom liječenju po 3 sata dnevno od 23. prosinca 2019. do 6. veljače 2020. koliko je nosio imobilizaciju i ortozu, a nakon toga još 14 dana po 2 sata dnevno radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te pomoći kod svih težih svakodnevnih aktivnosti.

11. S obzirom na utvrđenja prvostupanjski sud je primjenom odredbe članka 1100 stavak 2. ZOO-a te činjenicu da će tužitelj morati ulagati pojačane napore u svom daljnjem životu i radu kao i s obzirom na dob tužitelja s osnova pravične novčane naknade zbog umanjenja životnih i radnih aktivnosti odmjerio iznos od 2000,00 eura, da s obzirom na intenzitet i trajanje pretrpljenih fizičkih bolova, lokalitet povrede te način liječenja koje je bilo popraćeno brojnim neugodnostima u vidu hospitalizacije, podvrgavanja operativnom zahvatu, imobilizacije ortozom kroz 45 dana i provođenja intenzivne fizikalne terapije s te osnove tužitelju pripada pravična novčana naknada u iznosu od 2.000,00 eura, da mu s osnova pretrpljenog straha te njegovog trajanja u smislu okolnosti predmetnoga slučaja tužitelju s te osnove pripala pravična novčana naknada zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 1.300,00 eura., te naposljetku a s obzirom da kod tužitelja postoji znatna razlika u kutu između podlaktice i nadlaktice na način da je desno 20 a lijevo 5 stupnjeva, što predstavlja vidljiv deformitet, te da s obje strane lijevog lakta postoji po jedan postoperativni ožiljak duljine 10 i 7 cm u razini kože i nešto tamniji od okolnog tkiva što je ocijenjeno kao naruženje srednjega stupnja koji je trećima vidljiv samo ponekad, u situacijama razodjevenosti tog dijela tijela, tužitelju s te osnove pripada pravična novčana naknada u iznosu od 2.132,00 eura.

12. Na ime naknade imovinske štete prvostupanjski sud je na temelju odredbe 1095. stavak 1. ZOO-a uz primjenu članka 223. ZPP-a , a ocjenjujući da je cijena jednog sata pružanja tuđe pomoći i njege po nekvalificiranoj osobi, utvrđenoj prema slobodnoj ocjeni i usporedbom sa cijenom jednog sata neto zarade nekvalificirane osobe u mjestu stanovanja tužitelja u trenutku štetnog događaja od 3,20 eura, uz utvrđeno trajanje potrebe za tuđom pomoći i njegom tužitelja (166 sati) tužitelju za naknadom tog dijela štete dosudio iznos od 530,89 eura.

13. U odnosu na osnovanost osnove tužbe te osnovanost visine tužbenog zahtjeva ovaj sud prihvaća materijalno pravni pristup prvostupanjskog suda.

14. Pravilno prvostupanjski sud da su stepenice u objektu koji je u vlasništvu i posjedu tuženika( pa je stoga tuženik pasivno legitimiran) s obzirom da je utvrđeno da postoji razlika u visini dviju stepenica koja iznosi čak 6,5 cm, što je protivno standardima koji propisuju da sve stepenice na istom stepeništu moraju biti jednake i po visini i širini gazišta i da odstupanja ne smiju biti veća od 0,5 cm, te činjenicu kako su dok je tužitelj radio u VI Policijskoj postaji bile iste visine, no da su u međuvremenu izvršeni radovi te je maknuta glazura i parket kojim je bio prekriven pod i da je prva stepenica je dobila na visini te je u dijelu dokle je sezao parket obojana u istu sivu boju kao i betonski pod koji do nje vodi tako da se vizualno nije moglo ocijeniti koliko je ta stepenica visoka, što je i bio razlog zbog kojeg tužitelj nije dovoljno visoko podigao nogu kada je htio stati na tu stepenicu te je vrhovima prstiju udario u gornji rub stepenice i umjesto cijelim stopalom stao na rub vrhovima prstiju, izgubio ravnotežu i pao, da nije bilo u vrijeme štetnog događaja nikakvih upozorenja, opasna stvar za koju odgovara imalac stvari osim ako dokaže da postoji jedan od tri razloga eskulpacije a čime je jasno da je koncept objektivne odgovornosti sadržan u odredbama članka 1065. i članka 1067. i ne traži posebno postojanje protupravnosti kao elementa postojanja odštetne odgovornosti po kriteriju uzročnosti jer se protupravnost pretpostavlja na strani imaoca opasne stvari i ona se može isključiti samo i jedino ako imalac opasne stvari dokaže da je do štete došlo neovisno o svojstvima (opasne) stvari zbog više sile, radnje oštećenog ili radnje treće osobe.

15.Naime odredba čl. 1067. ZOO/05 regulira okolnosti u kojima se imalac opasne stvari može osloboditi odštetne odgovornosti koja glasi:

„(1) Vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti.

(2) Vlasnik stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti.

(3) Vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

(4) Ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba, ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje.

(5) Osoba kojom se vlasnik poslužio pri uporabi stvari ne smatra se trećom osobom.“.

15.1. Odredbom čl. 1067. ZOO/05 određuju se situacije kada se imaoc opasne stvari može iznimno osloboditi od objektivne odgovornosti za štetu. To je moguće samo u tri slučaja i to, ako je šteta nastala uslijed više sile, radnje oštećenog ili radnje treće osobe.

15.2. Pri tome teret dokaza da postoje razlozi za ekskulpaciju od odštetne odgovornosti na strani imaoca opasne stvari (tuženice) leži na imaocu opasne stvari.

16. Zbog iznesenog neosnovano se u žalbi tuženik poziva na pogrešno ocijenjen prigovor promašene pasivne legitimacije kao što se neosnovano poziva i na isključivu odgovornost tužitelja jer nije dokazao pretpostavke za isključenje odgovornosti pa žalba u odnosu na osnovanost osnove tužbe, ali i osnovanost visine tužbenog zahtjeva, nije osnovana.

17. Nadalje, uzimajući u obzir sve navedene činjenice, a posebice vrstu ozljeda, trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha koji je tužitelj trpio po predmetnom štetnom događaju kao i zaostale trajne posljedice, po ocjeni suda tužitelju pripada pravo na naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u vidu povrede na duševno i tjelesno zdravlje i to temeljem odredbe članka 1100. stavaka 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 dalje ZOO), a primjenom odredbe članka 223. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 dalje ZPP) u iznosima koje je prvostupanjski sud utvrdio.

18. Pravo na naknadu imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege sud je utvrdio sukladno odredbama članaka 223. i 10. ZPP-a, pri čemu je kao cijena sata njege i tuđe pomoći uzet iznos od 3,20 eura po satu, sukladno postavljenom tužbenom zahtjevu, a čemu tuženik nije prigovorio, dok je iz nalaza i mišljenja vještaka utvrđena potreba za tuđom njegom i pomoći u trajanju od ukupno 166 sati pa tako tužitelju pripada naknada štete s te osnove u iznosu od 530,89 eura.

19. Odredbom članka 1086. ZOO-a propisano je da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, dok sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga a prvostupanjski sud je s obzirom na navedene odredbe pravilno odredio tijek zatezne kamate na dosuđene iznose imovinske i neimovinske štete.

20. Također suprotno žalbenim navodima prvostupanjski sud je pravilno primijenio u pogledu tijeka i visine zatezne kamate odredbu članka 29. stavak 2. i 8. ZOO-a.

21. Zbog iznesenog žalba tuženika je neosnovana uslijed čega ju je valjalo odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanim točkama I. i III. izreke , dakle kako u odluci o pobijanom glavnom zahtjevu tako i u odluci o troškovima postupka koji su kako po osnovi tako i visini pravilno odmjereni.

22. U nepobijanim točkama II. i IV. Izreke prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.

23. Odluka o troškovima podnesene žalbe temelji se na odredbi članka 166. stavak 1. ZPP-a.

24. Na temelju članka 368. stavak 1. ZPP-a presuđeno je kao u izreci.

U Slavonskom Brodu, 7. siječnja 2026.

Predsjednica vijeća

Dubravka Šimić