REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž 515/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, po sutkinji toga suda Renati Marić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja PK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Bojan Doneski i drugi, odvjetnicima iz Garešnice, protiv protustranke JK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Sandri Mandić Jurić, odvjetnici iz Kutine, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, rješavajući žalbu protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Grubišnom Polju poslovni broj R1- 30/2025-108 od 27. ožujka 2025., dana 7. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba protustranke JK iz [adresa] kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Grubišnom Polju poslovni broj R1-30/2025-108 od 27. ožujka 2025.

II. Zahtjev protustranke za naknadu troškova žalbenog postupka odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Grubišnom Polju poslovni broj R1-30/2025-108 od 27. ožujka 2025. odlučeno je:

"I Odbija se prigovor prava na dom istaknut po protustranci, kao neosnovan. II Suvlasnička zajednica nekretnina upisanih u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] kod kuće, dvorište, zgrada sa 378m2, koje su u suvlasništvu predlagatelja PK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u ½ dijela i protustranke JK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u ½ dijela, razvrgnut će se civilnom diobom."

2. Protiv rješenja žalbu je pravovremeno uložila protustranka zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353.st.1.ZPP-a, te zbog povrede iz čl. 354.st.2.točka 11. ZPP-a. Do mirnog rješenja spora nije došlo jer protustranka zbog zdravstvenih komplikacija-hitno presađivanje bubrega, a potom komplikacije zbog odbacivanja bubrega, a o čemu je protustranka dostavila medicinsku dokumentaciju i zamolila produljenje roka za mirno rješenje spora, no sud tome nije udovoljio, čime je počinio novu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2.toč.11 ZPP-a. Sud je samovoljno i to bez mogućnosti očitovanja stranaka izvršio uvid u JRO, te donio odluku isključivo na pretpostavci da protustranka ne živi na predmetnoj adresi. Razlog prijave na adresu kod roditelja je bio samo formalan. Otac protustranke teško pokretan, a majka nepokretna, te kod njih niti nema uvjeta za stanovanje protustranke. Sud nije pravilno proveo test razmjernosti. Sud je propustio ocijeniti i imovinsko stanje predlagatelja, kao i činjenicu da provođenje razvrgnuća nije nužno za predlagatelja u smislu da nema sredstava za život obzirom da se radi o dobrostojećoj osobi. Žalitelj predlaže da žalbeni sud ovu žalbu prihvati, i sam donese odluku kojom odbija prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom te kojom prihvaća prigovor protustranke na pravo na dom, ili da pobijanu odluku ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Traži troškove žalbenog postupka.

3. Na žalbu nije podnesen odgovor.

4. Ovaj sud je ispitivanjem pobijanog rješenja u okviru ovlasti iz odredbe čl. 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) koji svoju primjenu u izvanparničnim postupcima nalazi osnovom odredbe čl. 21. bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku, utvrdio da je prvostupanjski sud donošenjem pobijanog rješenja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.2. točaka 1.,4.,8.,9.,13. i 14. ZPP-a. Prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP-a na koju upućuje žalitelj jer pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati te sadrži jasne i neproturječne razloge.

5. U ponovljenom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te usmeno saslušao geodetskog vještaka Voju Lukića na očevidu koji je izvršio identifikaciju predmetnih nekretnina, te izvršio uvid u nalaz i mišljenje građevinskog vještaka OK, te u dopune nalaza i mišljenja građevinskog vještaka.

6. U odnosu na prigovor prava na dom sud je saslušao protustranku te je izvršio uvid u MUP podatke JRO te utvrdio da protustranka nije prijavljena na adresi [adresa] već je prijavljen na adresi [adresa] od 10. lipnja 2022. godine a da je ranije od 19. veljače 2014. godine pa do 10. lipnja 2022. godine bio prijavljen na adresi nekretnine koja je predmet razvrgnuća suvlasničke zajednice. Sud nije prihvatio kao vjerodostojan iskaz protustranke kada iskazuje da ne živi u kući koja je predmetom diobe kada posve suprotno proizlazi iz materijalnog dokaza i to uvidom u podatke JRO kao i iz osobne iskaznice protustranke koji sam iskazuje da ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] gdje mu stanuju roditelji, a posebno da je ta promjena prebivališta uslijedila 10. lipnja 2022. godine.

6.1. Nadalje sud je u skladu s čl. 8. st. 2. Konvencije proveo test razmjernosti, te utvrdio da je miješanje utemeljeno na zakonu, da je legitiman cilj predlagatelja je ostvarivanje razvrgnuća suvlasničke zajednice utemeljen na zakonu, te da je miješanje nužno jer predlagatelj ne može raspolagati sa nekretninom koja je u njegovom suvlasništvu, tako da su ispunjene pravne pretpostavke zbog kojih miješanje ne predstavlja povredu čl. 8. Konvencije.

6.2. Navedena utvrđenja suda proizašla su i iz iskaza protustranke koji ima prijavljeno prebivalište na kući njegovih roditelja, iskaza da ima namjeru iznajmiti kuću koja je predmet diobe, te činjenici da je tijekom postupka isticala da želi diobu sporazumno isplatom zbog čega je sud zastao sa postupkom, ali nije došlo do dogovora, pa je sud pravilno imajući u vidu da je postupak krenuo 2018. zaključio da je protustranka, bez obzira na objektivne zapreke kao što je bolest, imala dovoljno vremena da sporazumno riješi diobu isplatom.

6.3. U konačnici nakon provedenog postupka sud je pravilno s obzirom na činjenicu da među strankama nema valjanog sporazuma o načinu razvrgnuća, a iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka proizlazi da geometrijska dioba suvlasničke zajednice nekretnina nije moguća, u smislu članka 50. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima odlučio da će se predmetne nekretnine prodati na javnoj dražbi a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima.

7. Svojim žalbenim navodima protustranka nije dovela u pitanje pravilnost i zakonitost osporene odluke. Nedvojbeno jest da je pravo na dom konvencijsko i ustavno pravo. Ono u svom izvornom značenju primarno ima javnopravno značenje, odnosno prvenstveno se odnosi na postupanje javnopravnog tijela i gubitak prava na dom. U konkretnom slučaju ne postoji konkurencija javnopravnog tijela i mogućeg prava na dom, već konkurencija dvaju privatnopravnih interesa koji izviru iz suvlasništva nekretnine u jednakim dijelovima. U takvoj konkurenciji pravo na dom valja sagledavati i sa stajališta protustranke, ali i sa stajališta predlagatelja. Isto tako valja ga sagledavati i sa stajališta činjenice da stranke civilnom diobom za svoj suvlasnički omjer dobivaju iznos koji će se postići u postupku razvrgnuća prodajom. Dakle, oni neće biti ostavljeni bez naknade za svoj suvlasnički omjer i neće biti lišeni svoga prava da koriste vrijednost svoje imovine. Iz tih razloga pravilan je zaključak suda prvog stupnja da je miješanje u pravo na dom protustranke bilo opravdano u demokratskom društvu, zbog čega prigovor prava na dom nije osnovan.

8. Iz obrazloženih razloga žalbu protustranke trebalo je odbiti kao neosnovanu, a rješenje suda prvog stupnja potvrditi primjenom odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a.

9. Kako je odbijena žalba protustranke valjalo je odbiti i zahtjev za naknadom troškova žalbenog dijela postupka (čl. 154. st. 1. u vezi sa čl. 166. st. 1. ZPP-a).

U Požegi, 7. siječnja 2026.

Sutkinja

Renata Marić