REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb – Istok, Turinina 3

Poslovni broj: Ovr-2668/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu po Borisu Ljubiću, na temelju prijedloga sudskog savjetnika Luke Bućana, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, protiv CA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Martina Tončić-Bota, odvjetnica u Zagrebu, radi ovrhe, 7. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se kao nedopušten prijedlog ovršenika od 5. prosinca 2025. za proglašenjem nedopuštenim prijenosa i pljenidbe izravnom naplatom, izvan razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14 i 55/16; dalje: OZ).

II. Upućuje se ovršenik u roku 15 dana od dana primitka ovog rješenja pokrenuti parnicu radi proglašenja nedopuštenim ovrhe određene rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Mladena Matoša broj Ovrv- 2331/17 od 27. srpnja 2017., iz razloga iz propisanog 50. st. 1. toč. 7. OZ.

III. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe od 5. prosinca 2025.

Obrazloženje

1. Ovršenik je podneskom od 5. prosinca 2025. podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog za odgodu prijenosa, navodeći kako je zaprimio obavijest Financijske agencije o provedbi izravne naplate temeljem rješenja o ovrsi javnog bilježnika Mladena Matoša broj Ovrv-2331/17 od 27. srpnja 2017, kojim se traži naplata novčane tražbine u korist ovrhovoditelja. Ističe da protiv tog zahtjeva podnosi prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim jer smatra da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu protiv njega. Navodi da iz zahtjeva za naplatu proizlazi kako se radi o tražbini koja je izvorno pripadala PBZ d.d., ali da nije razvidno da je ta tražbina valjano ustupljena ovrhovoditelju. Ovršenik iznosi prigovor promašene aktivne legitimacije jer ovrhovoditelj nije dokazao da je stekao potraživanje. Posebno naglašava da uz zahtjev nije dostavljen ugovor o cesiji niti drugi dokument koji bi potvrđivao prijenos tražbine. Ističe da nikada nije zaprimio obavijest od PBZ d.d. o ustupu tražbine, iako je vjerovnik bio dužan takvu obavijest dostaviti. Nadalje navodi da je zbog navedenog zahtjev za izravnu naplatu nezakonit. Ovršenik predlaže i odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava jer bi mu provedbom ovrhe nastupila nenadoknadiva šteta. Obrazlaže da su njegova primanja, odnosno mirovina, minimalna te da bi provedba ovrhe ugrozila njegovu egzistenciju. Zaključno predlaže da sud usvoji njegove prijedloge i dosudi mu troškove postupka.

2. U ovoj pravnoj stvari ovrha se pred Financijskom agencijom provodi na temelju ovršne javnobilježničke isprave - pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, odnosno ovrha se ne provodi se na temelju isprava koje su taksativno navedene u odredbi čl. 209. st. 1. OZ, a za koje je čl. 210. OZ propisana mogućnost podnošenja pravnog lijeka u vidu prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

3. Naime, OZ sadrži posebne odredbe koje se odnose na postupak ovrhe izravnom naplatom kod agencije i odredbe o izvansudskoj ovrsi. Razlika između ovrhe izravnom naplatom i izvansudske ovrhe temelji se na različitosti ovršnih isprava na temelju kojih se može tražiti naplata na računima ovršenika .

4. Iz navedenog proizlazi da posebne pravne lijekove iz čl. 210. OZ nije moguće podnositi u postupku izvansudske ovrhe, s obzirom da bi se na taj način izjednačili postupak izravne naplate i izvansudske ovrhe, što zasigurno nije bila intencija zakonodavca kada je razdvojio normiranje tih instituta (U tom smislu Županijski sud u Bjelovaru u Gž Ovr-262/2021 od 28. travnja 2021., Županijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici u Gž Ovr -739/2021 od 10. prosinca 2021. i Županijski sud u Zadru u Gž Ovr-54/2023 od 28. ožujka 2023.).

5. Slijedom navedenog, valjalo je prijedlog za proglašenjem nedopuštenim prijenosa i pljenidbe izravnom naplatom odbaciti kao nedopušten, izvan razloga propisanog čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ (Nedostatak aktivne legitimacije).

6. Naime, ovršeniku su u konkretnom slučaju na raspolaganju pravna sredstva propisana čl. 284. st. 5. OZ, koji se u ovoj pravnoj stvari primjenjuje s obzirom na datum početka ovršnog postupka, podnošenjem prijedloga javnom bilježniku (Tako Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju posl. br. Rev-1188/21 od 12. travnja 2022.)

7. Sukladno čl. 284 st. 1. OZ, na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na novčanoj tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od Agencije da banci izda nalog da iznos za koji je ovrha određena prenese sa svih ovršenikovih računa koji se vode pod njegovim osobnim identifikacijskim brojem na račun koji je određen u rješenju o ovrsi, odnosno na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za provedbu ovrhe. Odredbom čl. 284. st. 5. OZpropisano je da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka (članak 49.), zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

8. Slijedom navedenog, ovaj je sud u dijelu kojim ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije prijedlog ovršenika tretirao kao žalbu nakon proteka roka te je s tim prijedlogom postupio sukladno čl. 54. OZ (U tom smislu Županijski sud u Splitu u rješenju posl. br. Gž Ovr-706/22 od 17. srpnja 2023.). Stoga je žalbu dostavio na očitovanje ovrhovoditelju.

9. Podneskom od 23. prosinca ovrhovoditelj se očitovao na prijedlog na način da je dostavio Ugovor o kupoprodaji plasmana br. 02-79/2016 od 10. lipnja 2016.

10. Slijedom navedenog, s obzirom da ovrhovoditelj nije priznao nedostatak aktivne legitimacije, a da ovršenik navedene žalbene razloge nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, valjalo je na temelju čl. 55. st. 1. OZ uputiti ovršenika na pokretanje parnice protiv ovrhovoditelja radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

11. Konačno, što se tiče prijedloga za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, treba reći da je sud taj prijedlog razmotrio kao prijedlog za odgodu ovrhe, sukladno čl. 284. st. 5. OZ. Međutim, ocjena suda da ovršenik ničim nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, kako to propisuje čl. 65. st. 1. OZ.

12. Naime, kada se ispituje vjerojatnost nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, težište ispitivanja treba u prvom redu usmjeriti na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku eventualne protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja (Tako Županijski sud u Splitu u Gž Ovr-1114/2018 od 18. rujna 2019.), a ovršenik ni na koji način nije učinio vjerojatnim da u slučaju proglašenja ovrhe nedopuštenom neće moći povratiti ono što je ovrhovoditelj eventualno neosnovano stekao ovrhom.

13. Kako je općepoznato da je ovrhovoditelj jedno od najvećih trgovačkih društava u Hrvatskoj, ocjena je suda da će ovršenik u slučaju proglašenja ovrhe nedopuštenom zasigurno biti u mogućnosti povratiti sva zaplijenjena sredstva.

14. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 7. siječnja 2026.

SUDAC:

Boris Ljubić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka, dok protiv zaključka nije dopušten pravni lijek. Žalba se podnosi pisanim putem u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Ovrhovoditelju

2. Ovršeniku po punomoćniku uz podnesak ovrhovoditelja od 23. prosinca 2025.