Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Gž Ovr-284/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Sisku, po sucu pojedincu Renati Košir Skarčić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja REGULUS IMMOBILIS d.o.o., OIB: 28677860307, Trpanjska 47, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Strčiću, odvjetniku iz Rijeke, protiv ovršenika Grada Senja, OIB: 61106276570, Obala dr. Franje Tuđmana 2, 53270 Senj, zastupanog po punomoćnici Petri Vuksanović, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Vuksanović i partneri d.o.o., Rijeka, radi ovrhe na nekretnini ovršenika, odlučujući o žalbi ovršenika izjavljenoj protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj Ovr-171/2022 od 30. lipnja 2025., 5. siječnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba ovršenika Grada Senja i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Crikvenici, poslovni broj Ovr-171/2022 od 30. lipnja 2025.
II. Odbacuje se zahtjev ovršenika Grada Senja za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem o ovrsi u točki I. izreke na temelju pravomoćne i ovršne presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-709/2019-2 od 6. studenog 2019., a radi naplate novčane tražbine u iznosu od 132.722,80 eura/1.000.000,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 2. listopada 2003. kao i radi naplate troškova ovršnog postupka u iznosu od 1.990,85 eura zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 30. lipnja 2025. do isplate, određena je ovrha na nekretninama Katastarska čestica [katastarska čestica] pašnjak Ulica Svetog Jurja površine 1753 m2, Katastarska čestica [katastarska čestica] pašnjak Ulica Svetog Jurja površine 1381 m2, Katastarska čestica [katastarska čestica] pašnjak Ulica Svetog Jurja površine 976 m2, Katastarska čestica [katastarska čestica] pašnjak Ulica Svetog Jurja površine 984 m2, sve upisane u zemljišnoknjižnom ulošku [broj ZK uloška] katastarska općina [katastarska općina] na ime i pravo vlasništva ovršenika u cijelosti (ovršenik upisan s podacima GRAD SENJ, SENJ, STARA CESTA 2B u cijelosti), zabilježbom ovrhe na navedenim nekretninama u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem njihove vrijednosti, njihovom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom. Pod točkom II. izreke rješenja o ovrsi je naloženo Zemljišnoknjižnom odjelu Senj izvršiti zabilježbu ovrhe na nekretninama pobliže opisanima u točki I. izreke rješenja o ovrsi.
2. Navedeno rješenje o ovrsi pravovremenom žalbom pobija ovršenik zbog bitnih povreda odredaba ovršnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže drugostupanjskom sudu ukinuti pobijano rješenje o ovrsi, odbiti prijedlog za ovrhu i naložiti ovrhovoditelju naknaditi ovršeniku prouzročeni trošak koji će biti specificiran naknadno.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući pobijanu odluku u smislu članka 50. stavka 5. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - odluka US RH., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje: OZ) i članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 287/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., dalje: ZPP), a u vezi sa člankom 21. stavak 1. OZ, utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, a niti je pogrešno primijenio materijalno pravo.
6. Sukladno odredbi članka 21. stavka 1. OZ u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ZPP, ako tim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.
7. Obrazlažući pobijano rješenje o ovrsi prvostupanjski sud navodi sadržaj prijedloga za ovrhu koji je utemeljen na pravomoćnoj i ovršnoj presudi Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-709/2019-2 od 6. studenog 2019., kojom je naloženo ovdje ovršeniku da ovdje ovrhovoditelju isplati iznos od 1.091.827,00 eura (8.226.370,43 kuna) sa zateznim kamatama na pojedine iznose s početkom tijeka kroz razdoblje od 12. kolovoza 2002. do 12. studenog 2003. te s osnova naknade štete iznos od 54.101,58 eura (407.628,36 kuna) kao i trošak parničnog postupka u iznosu od 143.829,92 eura (1.083.686,50 kuna) s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 25. ožujka 2019. do isplate te još i trošak sastava žalbe u iznosu od 11.153,49 eura (84.036,00 kuna).
7.1. Nastavno prvostupanjski sud navodi da ovršenik tijekom postupka ističe da ovršna tražbina u ovom postupku iznosi 132.722,80 eura (1.000.000,00 kuna) dok je ovršnom ispravom ovršeniku naloženo isplatiti ovhovoditelju 1.300.000,00 eura s pripadajućim troškovima te da je ovrhovoditelj temeljem istog potraživanja protiv ovršenika istovremeno predložio nekoliko prijedloga za ovrhu koji se vode pred istim prvostupanjskim sudom pod poslovnim brojevima Ovr-279/2021, Ovr-280/2021, Ovr- 281/2021, Ovr-282/2021, Ovr- 283/2021, Ovr-284/2021, Ovr-285/2021 i Ovr- 506/2022, u kojima potražuje dio gore navedenog novčanog iznosa i predlaže ovrhu na povećem broju nekretnina ovršenika, čime se dovodi u pitanje svrhovitost tako vođenih postupaka i ekonomičnosti istih. Također da ovršenik navodi da je procjena vrijednosti predmetne nekretnine gotovo dva puta veća od inicijalnog potraživanja naznačenog u prijedlogu za ovrhu i predlaže sukladno članku 80.b. stavka 3. točke 1. OZ odbiti prijedlog za ovrhu s obzirom da je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.
8. Provodeći test razmjernosti u skladu sa člankom 80.b. stavkom 3. OZ, a nakon provedenog očevida i provedenog vještačenja po vještaku mjerniku te održane rasprave, prvostupanjski sud utvrđuje:
- da je između stranaka nesporno da je pravomoćnom i ovršnom presudom Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-709/2019-2 od 6. studenog 2019. (ovdje ovršna isprava) naloženo ovršeniku da ovrhovoditelju isplati iznos od 1.091.827,00 eura (8.226.370,43 kuna) sa zateznim kamatama koje teku na iznos od 26.544,43 eura (199.999,00 kuna) od 12. kolovoza 2002. do isplate, na iznos od 471.770,97 eura (3.554.558,41 kuna) od 21. listopada 2002. do isplate, na iznos od 150.819,66 eura (1.136.350,71 kuna) od 20. svibnja 2003. do isplate, na iznos od 100.665,25 eura (758.462,31 kuna) od 12. rujna 2003. do isplate, na iznos od 245.537,20 eura (1.850.000,00 kuna) od 12. studenog 2003. do isplate i na iznos od 92.905,97 eura (700.000,00 kuna) od 2. listopada 2003. do isplate, zatim na ime naknade materijalne štete ukupni iznos od 54.101,58 eura (407.628,36 kuna) s pripadajućom zateznom kamatom od dospijeća do isplate te da nakadi ovrhovoditelju troškove parničnog postupka u iznosu od 143.829,92 eura (1.083.686,50 kuna), s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 25. ožujka 2019. do isplate,
- da je ovrhovoditelj radi naplate tražbine iz naprijed navedene ovršne isprave pokrenuo više ovršnih postupaka na više nekretnina ovršenika,
- da je u ovom postupku ovrhovoditelj pokrenuo ovršni postupak radi namirenja dijela tražbine iz navedene ovršne isprave u iznosu od 132.722,80 eura (1.000.000,00 kuna) na koji način je ispunjen uvjet propisan člankom 80.b stavkom 1. OZ jer tražbina prelazi minimalni iznos od 5.300,00 eura,
- da ovršna tražbina iz navedene ovršne isprave u pogledu glavnice iznosi 1.300.911,99 eura te da zajedno s pripadajućim zateznim kamatama ni djelomično nije podmirena od strane ovršenika,
- da su navodi ovršenika da predmetna nekretnina ne može biti predmetom ovrhe jer se ista može gospodarski koristiti od strane ovršenika kao jedinice lokalne samouprave paušalni s obzirom da predmetna nekretnina u naravi predstavlja područje obraslo vegetacijom, a temeljem nalaza mjerničkog vještaka je utvrđeno da se navedene nekretnine ne nalaze unutar granica pomorskog dobra te zaključuje da je prijedlog ovrhovoditelja u cijelosti osnovan i prihvaća u cijelosti predloženi prijedlog za ovrhu.
9. U žalbi ovršenik smatra da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio postojanje posebnih uvjeta za određivanje ovrhe sukladno članku 80.b OZ odnosno pogrešno je utvrdio je li narušena ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Pri tome ukazuje da je ovrhovoditelj pokrenuo više ovršnih postupaka na brojnim njegovim nekretninama radi namirenja pojedinih dijelova tražbine iz iste ovršne isprave koje nekretnine su procijenjene u daleko većim iznosima nego što iznose pojedini dijelovi ovršne tražbine radi kojih je određena ovrha na tim nekretninama. Smatra da se prvostupanjski sud nerazumljivo i proturječno izreci, prilikom obrazlaganja provedenog testa razmjernosti i pravične ocjene radi utvrđenja je li narušena ravnoteža interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, fokusirao na ukupno potraživanje koje je imao ovrhovoditelj u iznosu od 1.300.911,99 eura, propustivši svoje odlučivanje temeljiti samo na tražbini koja je predmet postupka i čija vrijednost je manja od procijenjene vrijednosti nekretnine, na koji način je pogrešno primijenio članka 80.b stavak 3. OZ i što je dovelo do donošenja nezakonitog rješenja o ovrsi.
9.1. Ovršenik u žalbi smatra da je prvostupanjski sud u nedovoljnoj mjeri obrazložio test razmjernosti te da je nejasno na kojem je temelju donio pravičnu ocjenu radi utvrđenja je li narušena ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.
10. Prema članku 50. stavku 5. OZ u povodu žalbe iz stavka 1. tog članka (žalba protiv rješenja o ovrsi na temelju ovršne isprave) sud pazi po službenoj dužnosti na razloge iz stavka 1. točaka 1., 3. i 5. toga članka te na okolnost da je u slučaju iz stavka 1. točke 6. članka 50. OZ ovrha određena na predmetima iz članka 4. stavaka 4. i 5. OZ. Sud pazi po službenoj dužnosti i na pogrešnu primjenu materijalnog prava te na bitne povrede odredbi ovršnog postupka, kada se na njih tako pazi prema odredbama ZPP.
11. Ispitivanjem pobijanog rješenja o ovrsi po službenoj dužnosti primjenom naprijed citirane zakonske odredbe utvrđeno je:
- da je presuda Županijskog suda u Velikog Gorici poslovni broj Gž-709/2019-2 od 6. studenog 2019. na temelju koje je određena predložena ovrha na nekretninama ovršenika ovršna isprava,
- da navedena ovršna isprava nije ukinuta, poništena preinačena niti je na drugi način stavljena izvan snage, nije na drugi način izgubila svoju djelotvornost niti je utvrđeno da je bez učinka,
- da se ne radi o tražbini koja bi se morala potraživati u roku propisanom zakonom i,
- da se ne radi o predmetu ovrhe iz članka 4. stavka 4. OZ (predmet izvan prometa, niti druga stvar za koju je to posebnim zakonom određeno) i stavka 5. (ne radi se o tražbini po osnovi poreza i drugih pristojbi).
12. Iznesenim žalbenim navodima ovršenik ne dovodi u sumnju činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda koja se odnose na namjenu ovršnih nekretnina, procijenjenu tržišnu vrijednost nekretnine 330.000,00 eura, visinu ovršne tražbine od 132.722,80 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 2. listopada 2003. do isplate i ovršni trošak u iznosu od 1.990,85 eura sa zateznom kamatom od 30. lipnja 2025. do isplate te da ovršenik ni djelomično nije namirio tražbinu ovrhovoditelja iz predmetne ovršne isprave donesene još 6. studenoga 2019.
13. Imajući u vidu naprijed iznesena činjenična utvrđenja te ograničenja ovrhe na novčanim sredstvima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisane člankom 244. stavkom 2. OZ, ovaj sud, bez obzira što je procijenjena tržišna vrijednost nekretnine veća od ovršne tražbine, prihvaća utvrđenje prvostupanjskog suda, da prodaja ovršne nekretnine ne bi narušila pravičnu neravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja da prisilno ostvari svoju tražbinu iz pravomoćne presude iz 2019., a koja tražbina je prema toj presudi dospjela još 2003.
14. U odnosu na činjenicu da je ovrhovoditelj podnio više prijedloga za ovrhu na više drugih nekretnina ovršenika radi namirenja pojedinih dijelova tražbine iz iste pravomoćne presude kao ovršne isprave, valja navesti da ni prvostupanjski sud, a ni ovaj sud nema zakonske ovlasti intervenirati u takvu dispoziciju ovrhovoditelja budući u tom smislu Ovršnim zakonom nisu propisana nikakva ograničenja ovrhovoditelja u raspolaganju pravom na prisilno ostvarenje tražbine na temelju ovršne isprave.
15. Iz navedenih razloga nije ostvaren žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava iz članka 80.b stavka 3. OZ, pa kako je prvostupanjski sud ovrhu na nekretnini odredio sukladno članku 80. OZ, valjalo je primjenom članka 380. točke 2. ZPP u vezi članka 21. stavka 1. OZ odbiti žalbu ovršenika i potvrditi pobijano rješenje o ovrsi.
16. Ovršenik nije određeno, u smislu članka 164. stavka 2. ZPP, zatražio trošak postupka pa je stoga njegov zahtjev valjalo odbiti kao pod točkom II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.
U Sisku 5. siječnja 2026.
Sutkinja
Renata Košir Skračić
