K-827/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu Gordanu Tonkoviću kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Helene Škomrlj, u kaznenom predmetu protiv okrivljene JĆ, zbog dva protupravna djela u stjecaju zakonskih obilježja prisile prema službenoj osobi u pokušaju iz članka 314. stavak 2. u svezi stavka 1. i članka 34. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15., 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj: KO-DO-448/2025 od 6. svibnja 2025., nakon javno provedene rasprave održane u prisutnosti okrivljene JĆ, braniteljice Leone Balić i zamjenice Općinske državne odvjetnice u Splitu RĆ, **.**.2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Temeljem članka 554. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 i 72/25 dalje u tekstu: ZKP/08)

u t v r đ u j e s e

da je

Okrivljena JĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći J i BĆ, djevojački R, rođena **.**.1968. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], na adresi [adresa], državljanka Republike Hrvatske, viša medicinska sestra, zaposlena u Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, pismena, sa završenom višom medicinskom školom, udana, majka dvoje punoljetne djece, bez čina, neodlikovana, srednjeg imovnog stanja, kazneno neosuđivana,

28. veljače 2024. oko 21,45 sati u [adresa], na adresi [adresa], u stanju u kojem zbog težih duševnih smetnji nije mogla shvatiti značenje svog postupanja niti vladati svojom voljom, nakon što su policijski službenici Policijske postaje Sinj LĆ i KĆ došli na tu adresu u povodu dojave o narušavanju javnog reda i mira, u nakani da policijske službenike onemogući u poduzimanju mjera i radnji radi sprječavanja prekršaja i prikupljanja podataka o tom djelu sukladno ovlastima iz članka 3. stavka 1. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (Narodne novine broj 76/09, 92/14, 70/19), oglušila se o zapovijed policijske službenice KĆ da prestane s narušavanjem javnog reda i mira i službenika LĆ udarila dlanom po licu, a ŠĆ udarila je štakom za hodanje po prstima lijeve ruke, i zatim je s vozila istrgnula brisač kojim je udarila LĆ u predjelu desne strane donje čeljusti, pri čemu je LĆ zadobio oguljotinu kože desne strane donje čeljusti, koja predstavlja laku tjelesnu ozljedu, s tim da su policijski službenici nad njome primijenili sredstva prisile i odveli je na Kliniku za psihijatriju KBC Split,

dakle, u neubrojivom stanju, s namjerom da silom spriječi službene osobe u obavljanju službenih radnji koje su u okviru njihovih ovlasti, poduzela radnje koje prostorno i vremenski neposredno prethode ostvarenju bića kaznenog djela prisile prema službenoj osobi, a djelom je službenoj osobi nanesena tjelesna ozljeda,

čime je u stjecaju počinila dva protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela protiv javnog reda, i to prisilom prema službenoj osobi u pokušaju – djelo opisano po članku 314. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. i člankom 34. KZ/11 i prisilom prema službenoj osobi u pokušaju – djelo opisano po članku 314. stavku 1. u vezi s člankom 34. KZ/11, sve u vezi s člankom 24. stavkom 2. i člankom 51. KZ/11.

II. Temeljem članka 554. stavak 1. ZKP/08 u vezi s člankom 51. stavak 2. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama (Narodne novine broj: 76/14) okrivljenoj JĆ

o d r e đ u j e s e

psihijatrijsko liječenje na slobodi, u trajanju od 6 (šest) mjeseci.

III. Temeljem članka 554. stavak 1. ZKP/08 u svezi s člankom 51. stavak 2. i člankom 53. stavak 4. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, upozorava se okrivljena da će biti prisilno smještena u psihijatrijsku ustanovu, ako do dana koji će biti određen rješenjem o upućivanju u psihijatrijsku ustanovu ne započne liječenje na slobodi.

IV. Temeljem članka 554. stavak 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci, kao i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava. Temeljem članka 148. stavak 6. ZKP/08 oslobađa se okrivljena obveze nadoknade paušalnog troška postupka iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu je optužnicom broj: KO-DO-448/2025 od 6. svibnja 2026., optužilo okrivljenu JĆ da je u neubrojivom stanju počinila dva protupravna djela i to jedno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela prisile prema službenoj osobi u pokušaju iz članka 314. stavak 2. u vezi sa stavkom 1. i člankom 34. KZ/11 i jedno kazneno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela prisile prema službenoj osobi u pokušaju iz članka 314. stavak 1. u vezi s člankom 34. KZ/11, sve u vezi s člankom 24. stavak 2. i člankom 51. KZ/11. U optužnici je temeljem odredbe članka 550. stavak 1. ZKP/08 postavljen zahtjev da sud utvrdi da je okrivljena JĆ počinila protupravna djela u stanju neubrojivosti i da joj se odredi psihijatrijsko liječenje na slobodi sukladno članku 51. stavak 2. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.

2. Prije početka rasprave 25. studenog 2025., u smislu članka 552. stavak 2. ZKP/08, okrivljena JĆ je ispitana u prisutnosti braniteljice, predstavnika optužbe i vještaka psihijatra, Sanje Batine radi ocjene njene raspravne sposobnosti. Nakon saslušanja vještaka psihijatra Sanje Batine, utvrđeno je kako je okrivljena JĆ sposobna shvatiti prirodu i svrhu kaznenog postupka, razumjeti pojedine procesne radnje i njihove posljedice, sporazumijevati se sa svojom odvjetnicom i davati joj upute, odnosno da je okrivljena JĆ raspravno sposobna.

3. Pozvana da se očituje o osnovanosti optužnice, okrivljena JĆ je izjavila kako se ne smatra krivom za protupravna djela koja joj se stavljaju na teret.

4. Tijekom dokaznog postupka na raspravi 25. studenog 2025. ispitan je vještak psihijatar Sanja Batina (list 116-117). Suglasnošću stranaka temeljem članka 431. stavak 1. točka 6. ZKP/08 pročitani su i pregledani sljedeći dokazi: liječnički nalaz Ispostave hitne medicine Sinj za žrtvu LĆ od 29. veljače 2024. (list 3 spisa), liječnički nalaz Ispostave hitne medicine Sinj za žrtvu JĆJ (sada ŠĆ) od 29. veljače 2024. (list 4 spisa), liječnički nalaz Ispostave hitne medicine Sinj za okrivljenu JĆ od 28. veljače 2024. (list 5 spisa), fotografije koje prikazuju ozljedu kod žrtve LĆ, osobno vozilo i štaku za hodanje (listovi 6-8 spisa), službena zabilješka Policijske postaje Sinj od 29. veljače 2024. u dijelu u kojem su sadržana neposredna opažanja policijskih službenika KĆ i LĆ (list 9 spisa), nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za psihijatriju dr. Sanje Batine o provedenom vještačenju psihijatrijskim pregledom okrivljenice od 20. veljače 2025. (listovi 32-39 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje žrtve KĆ **.**.2025. (listovi 68-70 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka žrtve LĆ od 8. travnja 2025. (listovi 72-74 spisa), nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za sudsku medicinu prof. Marije Definis od 24. travnja 2025. (listovi 77-79 spisa). Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenu JĆ (list 120).

5. Iznoseći obranu na raspravi 25. studenog 2025. okrivljena JĆ kazala je kako će iskoristiti svoje zakonsko pravo i braniti se šutnjom, osim što bi kazala da ne priznaje kao istinite navode svjedoka KĆ i LĆ iz razloga što se događaj nije dogodio na takav način.

S obzirom na takvu obranu okrivljene JĆ, reproducirana je snimka njezinog ispitivanja od 7. travnja 2025. (list 64-66).

Prilikom ispitivanja pred Općinskim državnim odvjetništvom u Splitu, okrivljena JĆ u bitnome je osporila počinjenje kaznenih djela. Kazala je da je tog dana majka nećakinje pozvala policiju iz razloga što je ona samo pitala nećakinju što kasno baca smeće, pa je iz tog razloga i ona pozvala policiju. U jednom trenutku kada se nalazila pokraj automobila da je policajac počeo ju potezati, a ona da se branila i zbog toga joj je pala štaka, a drugom rukom je slučajno zaparala policajca, zbog čega mu se odmah ispričala. Tog dana ona da nije kršila javni red i mir. Ništa nije govorila niti radila, a policajka joj se tog dana nije niti obratila. Nije istrgla brisač sa automobila, već je u jednom trenutku kada je izgubila ravnotežu pokušala se uhvatiti i tako je dohvatila brisač. Ona se tog dana od policajca branila samo iz razloga da je ne sruši na pod jer ona ima operirane kukove.

6. Cijeneći obranu okrivljene JĆ, nije sporno da su policijski službenici postupali predmetnog dana na adresi u [adresa], međutim sporno je, da je okrivljena JĆ toga dana remetila javni red i mir, da se oglušila na zapovijed policijske službenice KĆ i da je policijskog službenika LĆ udarila dlanom po licu, a ŠĆ udarila štakom za hodanje po prstima lijeve ruke, a zatim s vozila istrgnula brisač kojim je udarila LĆ u predjelu desne strane donje čeljusti.

7. Iz liječničkog nalaza Ispostave hitne medicine Sinj za žrtvu LĆ od 29. veljače 2024. (list 3 spisa) proizlazi da je dana 29. veljače 2024. u 01:23 sata LĆ pregledan u Zavodu za hitnu medicinu SDŽ i da mu je kao glavna dijagnoza postavljena dijagnoza otvorene rane ostalih dijelova glave.

7.1 Iz liječničkog nalaz Ispostave hitne medicine Sinj za žrtvu JĆJ (sada ŠĆ) od 29. veljače 2024. (list 4 spisa), proizlazi da je JĆJ dana 29. veljače 2024. u 01:26 sati pregledana u Zavodu za hitnu medicinu SDŽ i da joj je kao glavna dijagnoza postavljena kontuzija prsta bez oštećenja nokta.

7.2 Iz fotografija (list 6-8) proizlazi ozljeda koju je predmetnog dana zadobio LĆ, osobno vozilo s kojeg je strgan stražnji brisač te na zadnjoj fotografiji su vidljivi strgani brisač sa automobila i štaka za hodanje.

7.3 Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje za psihijatriju dr. Sanje Batine o provedenom vještačenju psihijatrijskim pregledom okrivljenice od 20. veljače 2025. (listovi 32-39 spisa) proizlazi kako je JĆ osoba kod koje se aktualno dijagnosticiraju teže duševne smetnje, a koje prema aktualno važećim stručnim međunarodnim, dijagnostičkim psihijatrijskim kriterijima odgovaraju dijagnozi akutnog psihotičnog poremećaja nespecificiranog. Intelektualno funkcioniranje je u granicama normale, ista nije ovisnica o alkoholu niti o psihoaktivnim tvarima. Nadalje, proizlazi da je okrivljena JĆ u vrijeme počinjenja protupravnih djela za koja se tereti nije bila u mogućnosti shvatiti značenje svog postupanja i da nije mogla vladati svojom voljom, to jest da je bila neubrojiva. Vještak je mišljenja kako je okrivljena opasna za okolinu i da postoji vjerojatnost da bi okrivljena zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njena neubrojivost mogla počiniti teže kazneno djelo, a za otklanjanje te opasnosti da je dovoljno njeno liječenje na slobodi koje ona i uredno provodi. Također, proizlazi da je okrivljena sposobna shvatiti prirodu i svrhu kaznenog postupka, razumjeti pojedine procesne radnje i njihove posljedice, sporazumijevati se s braniteljem i davati mu upute, odnosno da je ista aktualno raspravno sposobna.

7.4 Prilikom ispitivanja na raspravi 25. studenog 2025. vještak je kazao da ostaje u cijelosti pri svom pisanom nalazu i mišljenju. Nakon pisanog nalaza i mišljenja okrivljena da je obavljala kontrolne preglede kod kliničke psihijatrije koja je postavila još dodatnu sumnju na kognitivnu spoznaju "deficit" i da je preporučila organsku obradu, to jest magnet mozga. Upravo iz tog razloga, vještak da nadalje ustraje u svojim zaključcima iz pisanog nalaza i mišljenja.

7.5 Svjedok KĆ prilikom ispitivanja 8. travnja 2025. (list 68-70) u bitnome je kazala da je ona policijska službenica u Policijskoj postaji Sinji i da je predmetnog dana šefica smjene ĐĆ obavijestila nju i kolegu LĆ da je zaprimljena dojava VĆ o tome da JĆ remeti javni red i mir. Isto tako, ĐĆ da je priopćila da je nakon toga i JĆ dojavila policiji da su je UĆ i B verbalno napale. Šefica smjene uputila je nju i kolegu da interveniraju zbog sumnje da je došlo do remećenja javnog reda i mira. Oko 22,00 sata ona i kolega da su došli do kuće u kojoj žive JĆ i UĆ. Kada su došli ispred kuće, na stepenicama u razini prvog ili drugog kata zatekli su JĆ koja je stajala na nogama, oslanjala se na štaku za hodanje i čim ih je ugledala da se počela spuštati niz stepenice prema dvorištu kuće. JĆ neprestano je vikala na sav glas. Nakon što se JĆ spustila u dvorište ispred kuće da je sjela na jedan zidić pored vozila i nastavila je s vikom i mahala je rukama ispred sebe. Kolega LĆ i ona da su joj prišli na način da su bili udaljeni od nje oko 1 metra. JĆ da je i dalje vikala, pa joj je ona zapovjedila da prestane s vikom i narušavanjem javnog reda i mira. Na tu zapovijed, JĆ se naglo ustala i otvorenim dlanom desne ruke udarila LĆ u glavu, a odmah zatim zamahnula je štakom za hodanje prema njoj i pritom je udarila po prstima lijeve ruke. Kasnije je osjećala bol i trnjenje samo u području lijevog kažiprsta. Nakon što ju je udarila štakom, JĆ je povukla stražnji brisač na osobnom automobilu te ga je odlomila i tim brisačem je udarila LĆ u području lijeve čeljusti od čega je zadobio ogrebotinu. S obzirom na takvo ponašanje njih dvoje da su nad JĆ primijenili sredstva prisile na način da ju je LĆ s leđa obujmio rukama u području prsiju i položio potrbuške na tlo, gdje joj je postavio ruke na leđa, a onda joj je ona zatim stavila sredstva za vezivanje. Budući da je JĆ bila u rastrojenom stanju da je kolega nazvao šeficu smjene ŽĆ i ukratko je upoznao sa situacijom te je šefica smjene pozvala hitnu pomoć u [adresa]. Iste noći ona i kolega LĆ da su otišli u Ispostavu hitne medicine u Sinju na liječnički pregled i da je utvrđeno da je ona zadobila kontuziju lijevog kažiprsta, a kolega LĆ ogrebotinu u području čeljusti.

7.6 Svjedok LĆ prilikom ispitivanja 8. travnja 2025. (list 72-74) u bitnome je kazao da je on policijski službenik u Policijskoj postaji Sinj i da je šefica smjene ĐĆ njega i kolegicu ŠĆ uputila na intervenciju u kući obitelji JĆ u [adresa]. Službenim vozilom da su došli do kuće i parkirali se i da su najprije obavili razgovor sa B i UĆ, a zatim da su izašli u dvorište i uputili se prema stepenicama koje vode na prvi kat kuće gdje živi JĆ. JĆ su zatekli na stepenicama, a kada ih je ona uočila da se spustila u dvorište i sjela na zidić i počela vikati. Kolegica ŠĆ i on da su prišli na sigurnu udaljenost od oko 1,5 do 2 metra i da je KĆ zapovjedila JĆ da prestane narušavati javni red i mir jer će u protivnom biti privedena. JĆ je i dalje neprestano vikala na sav glas i zamahivala rukama ispred sebe i ponašala se potpuno nekontrolirano, vidjeli su da je u teškom psihičkom stanju. Neposredno nakon što je KĆ izdala zapovijed da se JĆ digla sa zidića i njega udarila otvorenim dlanom po licu, a zatim je ŠĆ udarila štakom za hodanje po ruci. Taj udarac koji mu je zadala nije bio osobito snažan. Njih dvoje nisu očekivali da će ih JĆ fizički napasti. Potom je JĆ iščupala stražnji brisač na vozilu koji je bio parkiran u dvorištu i njime ga je udarila po desnoj strani brade uslijed čega je zadobio jednu ogrebotinu. Tada su nad JĆ morali primijeniti sredstva prisile jer su procijenili da je njezino ponašanje opasno i za njih i za nju samu, pa joj je on prišao s leđa i obuhvatio je rukama oko leđa i prsiju i položio je na tlo. Nakon toga stavio joj je ruke na leđa, a ČĆ joj je stavila sredstva za vezivanje. O svemu je izvijestio šeficu smjene i predložio da se osigura intervencija hitne pomoći. Nakon liječničkog pregleda utvrđeno je da je JĆ potrebna daljnja liječnička pomoć i da su je stavili na nosila i pomogli djelatnicima hitne pomoći uvesti je u kola. On da je bio u njezinoj pratnji u kolima za vrijeme transporta do KBC Split, a kolegica ŠĆ ih je pratila u službenom vozilu. Nakon toga, on i ČĆ su otišli na liječnički pregled na hitnu pomoć u [adresa] i liječnik je utvrdio da su dobili lakše tjelesne ozljede i ispisao je medicinske nalaze koji su priloženi u spis. Dok su bili na mjestu događaja kolegica KĆ je fotografirala njegovo lice te su fotografirali i vozilo s kojeg je JĆ iščupala stražnji brisač i štaku za hodanje i brisač koji su se nalazili na tlu u dvorištu kuće.

7.7 Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje za sudsku medicinu prof. Marije Definis od 24. travnja 2025. (listovi 77-79 spisa) proizlazi da je KĆ kritične prigode zadobila zatvorenu ozljedu kontuziju 2. prsta lijeve ruke. Međutim, iz tako postavljene dijagnoze nije jasno o kakvoj se moguće tjelesnoj ozljedi radilo. Naime, ne postoje zatvorene ili otvorene ozljede, a naziv kontuzija ili nagnječenje odnosi se na ozljede unutarnjih organa (što ovdje nije bio slučaj). Sama eventualna ozljeda nije ni na koji način opisana. Drugim riječima iz postavljene dijagnoze ne razabire se je li dijagnoza postavljena na temelju bolnosti, a kada se u sudsko- medicinskom smislu ne radi o tjelesnoj ozljedi ili je dijagnoza postavljena na temelju nekog izvana vidljivog znaka ozljeđivanja, kao što je otok ili modrica, kada bi se radilo o lakoj tjelesnoj ozljedi. Stoga se isto s ovako postavljenom dijagnozom ne može prihvatiti kao objektivno utvrđena ozljeda u sudsko-medicinskom smislu.

Nadalje, LĆ da je zadobio oguljotinu (ogrebotinu) kože desne strane donje čeljusti. Ova ozljeda da predstavlja laku tjelesnu ozljedu. Oguljotine kože u pravilu da nastaju kosim povlačenjem nekog tupo tvrdog sredstva po koži ili kože o neko tupo tvrdo sredstvo pri čemu dolazi do odignuća površinskog sloja kože. Oguljotina kože donje čeljusti kod LĆ da je mogla nastati djelovanjem brisača kako je navedeno u prijavi. Prilikom zadobivanja ozljede isti se najvjerojatnije nalazio okrenut sučelice prema osobi koja mu je ozljedu nanijela, iako je preciznije određivanje položaja žrtve u odnosu na počinitelja nemoguće zbog velike pomičnosti glave.

8. Analizirajući provedene dokaze i dovodeći ih u međusobnu vezu sud je utvrdio da je okrivljena JĆ počinila dva protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela prisile prema službenoj osobi u pokušaju.

Okrivljena JĆ osporava počinjenje kaznenog djela navodeći da se događaj nije dogodio na opisani način, već da je slučajno zaparala policajca i da joj je pala štaka, te da ona nije istrgla brisač sa automobila već je izgubila ravnotežu i tako dohvatila brisač. Sud ne prihvaća takvu obranu okrivljene, već smatra da je ista iskonstruirana s ciljem izbjegavanja kaznenopravne odgovornosti.

Da je okrivljena JĆ počinila dva protupravna djela zakonskih obilježja kaznenog djela prisile prema službenoj osobi u pokušaju sud je utvrdio iz iskaza LĆ i KĆ. Njihove iskaze sud je prihvatio kao vjerodostojne i istinite iz razloga što su dani jasno i određeno, a osim toga su i potvrđeni materijalnom dokumentacijom, liječničkim nalazima Ispostave hitne medicine Sinj (list 3,4), fotografijama (list 6-8) i provedenim medicinskim vještačenjem od strane TĆ. Vještak Marija Delfinis u svom pisanom nalazu i mišljenju potvrđuje kako je LĆ zadobio oguljotinu kože desne strane čeljusti i da je ta oguljotina mogla nastati djelovanjem brisača, što također ukazuje na neistinitost obrane okrivljene, kada osporava da bi brisačem udarila policajca.

Dakle, sud iz provedenih dokaza utvrđuje kako se okrivljena JĆ oglušila na zapovijed policijske službenice da prestane s narušavanjem javnog reda i mira i potom udarila policajca LĆ dlanom po licu, a ŠĆ štakom za hodanje po prstima lijeve ruke, a zatim i istrgnula brisač sa automobila kojim je udarila SĆ od čega je LĆ zadobio oguljotinu kože desne strane donje čeljusti. Kada se ima u vidu nalaz i mišljenje vještaka psihijatra Sanje Batine, kao i iskaz vještaka Sanje Batine sa rasprave od 25. studenog 2025., to je utvrđeno da je okrivljena JĆ svojim postupanjem počinila dva protupravna djela i to u odnosu prema LĆ jedno protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela prisile prema službenoj osobi u pokušaju iz članka 314. stavak 2. u vezi sa stavkom 1. i člankom 34. KZ/11 i to iz razloga što je provedenim medicinskim vještačenjem utvrđeno da je LĆ predmetnog dana zadobio tjelesnu ozljedu, a u odnosu na ŠĆ jedno protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela prisile prema službenoj osobi u pokušaju iz članka 314. stavak 1. u vezi s člankom 34. KZ/11, sve u vezi s člankom 24. stavak 2. i člankom 51. KZ/11.

9. Iz provedenog nalaza i mišljenja vještaka psihijatra Sanje Batine utvrđeno je da je okrivljena JĆ tempore criminis bilo neubrojiva, slijedom čega je isključena njezina krivnja za protupravno postupanje, zbog čega se okrivljenoj ne može izreći kazna (članak 24. stavak 1. KZ/11).

Provedenim psihijatrijskim vještačenjem utvrđeno je da je okrivljena opasna za okolinu i da postoji vjerojatnost da bi okrivljena zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njena neubrojivost mogla počiniti teže kazneno djelo, ali da je za otklanjanje te opasnosti dovoljno njezino liječenje na slobodi.

Nalaz i mišljenje vještaka psihijatra sud je prihvatio kao vjerodostojan jer je dan određeno, jasno i precizno, na temelju pravila struke. Niti jedna okolnost nije dovela u pitanje nalaz i mišljenje vještaka.

Slijedom navedenog, sud je okrivljenoj, a cijeneći provedeno psihijatrijsko vještačenje, na temelju članka 554. stavak 1. ZKP/08 u svezi s člankom 51. stavak 2. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama odredio mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja na slobodi u trajanju od šest mjeseci. Pritom je okrivljena upozorena da će biti prisilno smještena u psihijatrijsku ustanovu ako do dana određenog rješenjem o upućivanju u psihijatrijsku ustanovu ne započne liječenje na slobodi.

10. Budući da je odredbom članka 554. stavak 1. ZKP/08 određeno da troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci, kao i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava, to je okrivljenu trebalo osloboditi od istih. Također, budući da je okrivljena majka dvoje djece s određenim psihičkim poteškoćama to je sud temeljem članka 148. stavak 6. ZKP/08 okrivljenu oslobodio obveze nadoknade paušalnog troška postupka iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08, a sve kako ne bi bilo dovedeno u pitanje njezino uzdržavanje.

U Splitu 28. studenog 2025.

Sudac

Gordan Tonković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude, stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o njoj odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

- Općinsko državno odvjetništvo Split,

- Okrivljena JĆ,

- branitelj,

- u spis.