Poslovni broj: UsI-1992/2024-10

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Sandri Ćoraš Gega, te Katiji Stermšek, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja: BR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika: Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Samostalna služba za drugostupanjski upravni postupak i upravne sporove, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV br. 1, OIB: 66486182714, kojeg zastupa opunomoćenica OR, diplomirana pravnica i zaposlenica, temeljem generalne punomoći položene kod Upravnog suda u Splitu, radi priznavanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, nakon javne rasprave zaključene dana 26. rujna 2025. u prisutnosti tužitelja i opunomoćenice tuženika, dana 5. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Poništava se rješenje tuženika Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak i upravne sporove KLASA: UP/II 560-01/24-01/243, URBROJ: 512-2501-24-2 od dana 8. srpnja 2024. II Poništava se rješenje Uprave za ljudske potencijale, Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim za poslove obrane potencijalima, Službe, Područnog odjela za poslove obrane Split, KLASA: UP/I 560-01/23-01/227, URBROJ: 512M2-6510-24-5 od dana 20. svibnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom upravnom tijelu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. U tužbi, podnesenoj protiv rješenja tuženika Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak i upravne sporove KLASA: UP/II 560-01/24-01/243, URBROJ: 512-2501-24-2 od dana 8. srpnja 2024., tužitelj je, u bitnom, naveo da sve opisane zadaće i aktivnosti koje su u tom periodu izvršavali jasno ispunjavaju zakonske pretpostavke za utvrđivanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata kao dragovoljca. Naime, da odgovorno tvrdi da su dana 20. rujna 1991. išli za zauzimanjem vojarne Dračevac. U samoj akciji da je dana 21. rujna 1991. nažalost poginuo HR te da su se u tom trenutku povukli. Budući da ima status branitelja Domovinskog rata, a da ga zanima status dragovoljca Domovinskog rata. Možda da ga upravna tijela nisu najbolje razumjela. Navedeno da dokazuje i priloženi dokument obzirom da se dva puta prijavio dragovoljno, krajem sedmoga mjeseca 1991. i 16. listopada 1991., a bez prekida da je bio 100 dana po pravima hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Zbog svega gore navedenog, da se predlaže da se osporeno rješenje tuženika stavi van pravne snage.

2. Na ročištu održanom kod ovog Suda dana 26. rujna 2025. tužitelj je naveo da ostaje kod svih navoda iznesenih u tužbi. U odnosu na izjavu koju je dao pred prvostupanjskim upravnim tijelom navodi kako su tijekom blokade vojarne Dračevac neprijatelji djelovali prema njemu i njegovim suborcima, a pri čemu da su suborci koji su imali oružje uzvratili na neprijateljsku vatru, dok on sam nije mogao uzvratiti iz razloga što nije imao oružje. Jedino što je imao da su bili "molotovljevi kokteli". Tom prigodom da je poginuo i njegov suborac HR. U spis predmeta da je priložen popis pripadnika odreda Narodne zaštite u MZ Mejaši, na kojem da se nalazi i njegovo ime. Naglašava da ima status branitelja, a da ovim putem traži da mu se prizna status dragovoljca obzirom da smatra da ispunjava zakonske uvjete za priznavanje obzirom da se prijavio dana 16. listopada 1991. jer da su tada na radio Splitu objavili da se traže topnici. Prijavio da se iz razloga što je u bivšoj JNA bio zapovjednik desetine na topu 20/3 mm. Pored toga, da moram istaći da su naoružanje dobili tek krajem rujna, odnosno početkom listopada 1991. kada je osvojena vojarna Ploče pa da je tek tada zadužio oružje. Predlaže da se tužbeni zahtjev usvoji i poništi osporeno rješenje tuženika.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu u cijelosti iznio sve navode iz obrazloženja osporenog rješenja predloživši da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

4. Na ročištu održanom kod ovog Suda dana 26. rujna 2025. opunomoćenica tuženika navela je kako ustraje kod svih navoda iz odgovora na tužbu i obrazloženja osporenog rješenja te da predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

5. Osporenim rješenjem tuženika Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak i upravne sporove KLASA: UP/II 560-01/24-01/243, URBROJ: 512-2501-24-2 od dana 8. srpnja 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Uprave za ljudske potencijale, Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim za poslove obrane potencijalima, Službe, Područnog odjela za poslove obrane Split, KLASA: UP/I 560-01/23-01/227, URBROJ: 512M2- 6510-24-5 od dana 20. svibnja 2024., a kojim je odbijen zahtjev BR, ovdje tužitelja, za utvrđivanjem statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, temeljem pripadnosti ONZ MZ Mejaši, Split, u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 15. listopada 1991. kao neosnovan.

6. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem cjelokupne dokumentacije koja se nalazi u spisu kojeg je dostavilo upravno tijelo, u kojem je doneseno osporeno rješenje, te u spisu upravnog spora.

7. U sporu je održana rasprava koja je bila zakazana da bi se strankama dala mogućnost, sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24, dalje: ZUS-a), očitovanja o činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješenje ove upravne stvari.

8. Temeljem provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom ovog spora, nakon održane usmene i javne rasprave, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, kao i savjesnom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, Sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

9. Predmet spora je, sukladno odredbi čl. 3. ZUS-a, ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženika.

10. Člankom 3. st. 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (“Narodne novine”, br. 121/17, 98/19 i 84/21, dalje: ZHBDR) propisano je da je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske kao:a) pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (Zbora narodne garde, Hrvatske vojske, ministarstva nadležnog za obranu, Policije, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i Hrvatskih obrambenih snaga), b) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. ili manje ako je sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske nastavio bez prekida u borbenom sektoru Oružanih snaga Republike Hrvatske u kontinuiranom trajanju najmanje 100 dana, c) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991., d) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom umro, ranjen ili ozlijeđen u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991., e) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom nestao u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. i f) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom zatočen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.Stavkom 2. istog članka propisano je da se pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta Republike Hrvatske), u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. Stavkom 3. istog članka propisano je da hrvatski branitelji iz Domovinskog rata iz stavka 1. ovoga članka i članovi njihovih obitelji ostvaruju prava prema ovom Zakonu, dok je stavkom 4. istog članka propisano da se status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz ovoga članka dokazuje potvrdom ministarstva nadležnog za obranu odnosno ministarstva nadležnog za unutarnje poslove ili potvrdom iz Evidencije hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koju izdaje ministarstvo nadležno za hrvatske branitelje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

11. Sukladno odredbi čl. 5. st. 1. ZHBDR dragovoljac iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. Stavkom 2. istog članka propisano je da je dragovoljac iz Domovinskog rata i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora:a) najmanje 30 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. ilib) najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995. Stavkom 3. istog članka propisano je da je dragovoljac iz Domovinskog rata i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je nestao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i smrtno stradali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je poginuo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili je ubijen prilikom zatočenja u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, koji je umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, koji je umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i koji je izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske do 15. siječnja 1992., ako je njegovo sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske započelo najkasnije 8. listopada 1991. u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka odnosno ako je njegovo sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske započelo najkasnije 16. prosinca 1991. u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka. Stavkom 4. istog članka propisano je da se status dragovoljca iz Domovinskog rata iz ovoga članka dokazuje potvrdom ministarstva nadležnog za obranu odnosno ministarstva nadležnog za unutarnje poslove ili potvrdom iz Evidencije hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koju izdaje Ministarstvo.

12. Odredbom čl. 179. točke a) ZHBDR propisano je da status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje ministarstvo nadležno za obranu odnosno ministarstvo nadležno za unutarnje poslove po zahtjevu stranke nakon provedenoga upravnog postupka ili po službenoj dužnosti na temelju činjenica o kojima vodi službenu evidenciju.

13. Po pravnom shvaćanju ovog Suda, da bi se osobi priznao status hrvatskog branitelja (a potom i status hrvatskog branitelja-dragovoljca iz Domovinskog rata) moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta određena člankom 3. ZHBDR-a: pripadnost Oružanim snagama Republike Hrvatske te organizirano sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

14. Uvidom u spis tuženog tijela KLASA: UP/II 560-01/24-01/243 utvrđeno je: da je Područni odsjek za poslove obrane Split, dopisom, KLASA: 560-01/23-01/162, URBROJ: 512M2-66-23-2 od dana 16. veljače 2023., dostavio tužiteljev zahtjev za utvrđivanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata temeljem pripadnosti ONZ MZ Mejaši, Split, u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 15. listopada 1991.; da tužitelj ima status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata za razdoblje od 16. listopada 1991. do 21. prosinca 1995. (204. brigada PZO Split).

15. Nadalje, iz onog što proizlazi iz spisa upravnog tijela KLASA: UP/II 560-01/24- 01/243 vidljivo je da u tijeku upravnog postupka nisu ocijenjeni svi dokazi koji prileže spisu, a posebice iskazi svjedoka GR i ĆR kao niti priloženi materijalni dokazi.

16. Cijeneći naprijed navedeno, ovaj Sud je utvrdio da upravna tijela u postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu nisu, dajući ocjenu svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te dovodeći ih u vezi jedne s drugima, na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, utvrdili pravo stanje stvari, na koji način su povrijedili odredbe čl. 5., čl. 8., čl. 9. i čl. 47. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ br. 47/09 i 110/21, dalje: ZUP-a). Naime, prvostupanjsko upravno tijelo, a tako niti tuženik nisu na točan, jasan i nedvojben način utvrdili odlučne činjenice u upravnom postupku koji je prethodio ovom sporu, radi čega je na tako manjkavo činjenično stanje pogrešno primijenjena zakonska odredba čl. 3. ZHBDR, dok se gore citirana odredba čl. 5. ZHBDR u upravnim rješenjima nigdje niti ne spominje, a tužitelj je zatražio da se utvrdi da bi stekao status ne samo hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, već i status hrvatskog branitelja-dragovoljca.

17. Stoga, a budući da osporeno rješenje već iz navedenih razloga nije zakonito valjalo je, na temelju odredbe članka 117. stavka 1., u vezi s člankom 47. stavkom 1. ZUS-a, poništiti osporeno rješenje tuženika kao i prvostupanjsko upravno rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom upravnom tijelu na ponovni postupak, odnosno presuditi kao u izreci presude pod točkama I i II.

18. U ponovnom postupku prvostupanjsko upravno tijelo je dužno pravilno i potpuno utvrditi relevantno činjenično stanje na način da pravilno ocijeni sve materijalne dokaze kojima tužitelj raspolaže te da ocijeni iskaze svjedoka GR i ĆR te da nakon toga, pravilnom primjenom materijalnog prava (vodeći računa o tome da tužitelj ističe da je tražio i da mu se utvrdi status hrvatskog branitelja-dragovoljca), ponovno odluči o tužiteljevom zahtjevu, pridržavajući se pritom izloženih pravnih shvaćanja i primjedaba ovog Suda, u skladu s odredbom članka 151. stavka 2. ZUS-a.

U Splitu, 5. siječnja 2026.

S U D A C

Sandra Ćoraš Gega

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nije dopuštena žalba (čl. 127. st. 1. ZUS-a).

DN-a:

- tužitelju BR iz [adresa]

- tuženiku Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, Glavnom tajništvu,

Službi za drugostupanjski upravni postupak i upravne sporove, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV br. 1 uz spis tuženog tijela KLASA: UP/II 560-01/24-01/243

- u spis