Poslovni broj: UsI-1335/2024-16

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Sandri Ćoraš Gega te Katiji Stermšek, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja: ŽO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, kojeg zastupa opunomoćenica GO, diplomirana pravnica i zaposlenica, temeljem generalne punomoći položene kod Upravnog suda u Splitu, radi invalidske mirovine, nakon održane usmene i javne rasprave zaključene dana 26. rujna 2025. u nazočnosti tužitelja i opunomoćenice tuženika, dana 5. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži da se poništi rješenje tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 141- 02/24-01/03090261935, URBROJ: 341-99-05/3-24-1129 od dana 23. travnja 2024.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj protiv rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 141-02/24-01/03090261935, URBROJ: 341-99-05/3-24-1129 od dana 23. travnja 2024. tužitelj je, u bitnom, naveo da je osoba sa statusom HRVI, X skupine sa 20% oštećenja organizma uslijed psihičke bolesti, patologija psihe pod dg. F 43.1 kronificirani oblik PTSPa. F 62.0, trajna promjena osobnosti, somatska dg. Osteoartrotske promjene zbog metalno stranog tijela u mekom tkivu lijeve šake kao posljedica ranjavanja, Ml 5 Poliartroza, osteoarthritis, hiperplazija prostate. Uz postojeće nepobitno utvrđene i dokazane dijagnoze kronificiranog PTSP-a, sekundarno trajne promjene osobnosti, težih depresivnih epizoda, kronične nesanice da je vještak mogao bez opasnosti da pogriješi, donijeti stručni sud o psihopatološkom statusu u dodatnom komorbiditetu somatskih bolesti. Konkretan slučaj vezanje za bezuvjetno mišljenje i ocjenu medicinskih vještaka, kako prvog tako i drugog stupnja. Naime, ovo prejudicijalno medicinsko pitanje da u cijelosti određuje i donošenje rješenja u upravnom postupku. Ovdje da se radi o jasnoj klinički medicinski utvrđenoj dijagnostici sa težim oblicima psihičkih patologija, osobito njihovog komorbiditeta. Naime, upravni sud da treba ocijeniti realni prikaz psihičkih bolesti i na temelju tako utvrđenih činjenica donijeti odluku. Donošenje prosudbe vještaka HZMO-a da je sporno u kvaliteti i načinu na koji se događa u postupcima. Naime, da se zanemaruje klinička medicinska slika medicinskih stručnjaka, da se donose ocjene proizvoljno i u skladu s presumiranim interesima HZMO-a, a na štetu tužitelja. Npr. drugostupanjski, žalbeni postupak da se vodi na način da se stranka uopće ne poziva, jer da viši vještak procjenjuje da može dati nalaz i mišljenje o invalidnosti samo na temelju medicinske dokumentacije. Time da je zadovoljena forma postupka kako je regulira članak 14. Uredbe. Konkretan slučaj, prema svojoj medicinskoj naravi, da je omogućavao, ali i obvezivao liječnika vještaka da obavi neposredni pregled i kontakt s pacijentom odnosno strankom, ali da se to u pravilu ne događa. Nakon navedenih konstatacija, a u povodu žalbe, uvidom u kompletnu medicinsku dokumentaciju i navode žalbe da vještak ne nalazi osnove za promjenu utvrđene ocjene. Neovisno sudsko medicinsko vještačenje da je jedino učinkovito sredstvo koje da tužitelju u ovakvom upravnom sporu stoji na raspolaganju. Slijedom navedenog da se Sudu predlaže da poništi osporeno rješenje tuženika.

2. Na ročištima održanim kod ovog Suda tužitelj je naveo da izlaže i predlaže kao u tužbi te da ustraje u provođenju medicinskog vještačenja po sudskom vještaku medicine rada te da ističe kako pored PTSP-a ima i trajne posljedice ranjavanja i to na način da mu je u lijevoj ruci ostao geler. O svemu tome da ima i rengenske snimke koje da je predao prvostupanjskom upravnom tijelu, a o kojima da nigdje nema niti jedne riječi u nalazima i mišljenjima donesenim po provedenim vještačenjima u upravnom postupku. Nakon zaprimanja nalaza i mišljenja sudske vještakinje za medicinu rada naveo je da ustraje u tome da njegov tužbeni zahtjev treba usvojiti i donijeti presudu kojom se poništava osporeno rješenje tuženika. U pisanom nalazu i mišljenju da se ponovno nigdje ne spominje da on ima geler u šaci lijeve ruke.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu, naveo da je osporavano rješenje doneseno u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u pravilno provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima. Navodi i razlozi izneseni u tužbi da nisu osnovani, odnosno da nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja, odnosno iz razloga navedenih u nalazu i mišljenju vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda, evidencijski broj vještačenja: 1045557 od dana 18. travnja 2024., a kojim je potvrđeno da kod tužitelja i nadalje postoji profesionalna nesposobnost za rad, uzrok invalidnosti - 40% bolest nastala u svezi sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 60% bolest nastala izvan tih okolnosti. Slijedom navedenog, da smatra da je osporavano rješenje na zakonu utemeljeno i da predlaže da se donese presuda kojom će sud odbiti tužbeni zahtjev.

4. Opunomoćenik tuženika je na ročištima održanim kod ovog Suda naveo da ostaje pri navodima iz odgovora na tužbu i obrazloženja osporenog rješenja te da ističe da tužitelj ima status HRVI-a po osnovi PTSP-a da bi po pozitivnim zakonskim propisima trebao tražiti utvrđenje statusa HRVI po osnovu ranjavanja, a što da, koliko mu je poznato, do sada nije učinjeno. Nadalje, što se tiče tvrdnje da ovlašteni vještaci nisu znali za ozljedu ruke da i ta činjenica ne stoji jer da u nalazu i mišljenju o radnoj sposobnosti osiguranika od dana 21. prosinca 2023. stoji na stranici 5 "ima jedan mali geler u lijevoj šaci, ali bez tegoba". Što se tiče provođenja dokaza po ovlaštenom sudskom vještaku medicine rada da odluku prepušta sudu.

5. Osporenim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe KLASA: UP/II 141-02/24-01/03090261935, URBROJ: 341-99-05/3- 24-1129 od dana 23. travnja 2024. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Zadru KLASA: UP/I 141-02/23-01/03090261935, URBROJ: 341-24-05/3-23-15909 od dana 24. siječnja 2024., a kojim rješenjem je ŽO, ovdje tužitelju, korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad nastale dijelom kao posljedica bolesti 40% zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom kao posljedica bolest 60% izvan tih okolnosti, priznato navedeno pravo i nadalje u istom opsegu.

6. Izvedeni su dokazi uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu kojeg je dostavilo upravno tijelo, u kojem je doneseno osporeno rješenje, te u spisu upravnog spora u kojem je izvedeno i vještačenje po sudskom vještaku medicine rada.

7. U sporu su održane rasprave koje su bile zakazane da bi se strankama dala mogućnost, sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24, dalje: ZUS-a), očitovanja o činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješenje ove upravne stvari.

8. Temeljem provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom ovog spora, nakon održane usmene i javne rasprave, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, kao i savjesnom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

9. Predmet spora je, u skladu s odredbom članka 3. ZUS-a, ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

10. Odredbom čl. 39. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje: ZOMO), mjerodavnog u konkretnom slučaju, propisano je da smanjenje radne sposobnosti prema ovome Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Stavkom 2. istog članka propisano je da preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima. Stavkom 3. istog članka propisano je da djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima. Stavkom 4. istog članka propisano je da potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

11. Iz spisa tuženog tijela KLASA: UP/II 141-02/24-01/03090261935 proizlazi: da je postupak pokrenut na zahtjev tužitelja od dana 11. svibnja 2023.; da je rješenjem Područnog ureda u Zadru, broj: 25629 od dana 20. travnja 2020. tužitelju određena invalidska mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad počevši od 24. rujna 2019., uzrokovana 40% bolešću zadobivenoj u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 60% bolešću izvan tih okolnosti; da je dana 18. prosinca 2023. obavljen ponovni pregled; da prema nalazu i mišljenju vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područni ured Split, Izdvojeno mjesto rada Zadar, KLASA: 561-01/23-09/979, URBROJ: 426-04-06/2-23- 3 od dana 21. prosinca 2023., evidencijski broj vještačenja: 992998, kod korisnika mirovine postoji ista invalidnost, tj. profesionalna nesposobnosti za rad dijelom kao posljedica bolesti 40% zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom kao posljedica bolesti 60% izvan tih okolnosti. U obrazloženju mišljenja da se navodi da je, temeljem anamneze, kliničkog statusa i dostupne medicinske dokumentacije, vijeće vještaka mišljenja da kod osiguranika nije nastupilo značajnije pogoršanje zdravstvenog stanja te ocjena ostaje nastavno ista. S obzirom na navedeno da korisniku mirovine i nadalje pripada pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, određene rješenjem Područnog ureda u Zadru, broj 25629, od dana 20. travnja 2020., a temeljem čega je doneseno prvostupanjsko upravno rješenje.

12. Povodom tužiteljeve žalbe pribavljen je Nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka u drugostupanjskom postupku Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda u Zagrebu, KLASA: 561- 01/23-09/979, URBROJ: 426-04-03/40-24-9, evidencijski broj vještačenja: 1045557 od dana 18. travnja 2024., u kojem je navedeno da je žalitelju od 12. veljače 2013. utvrđena profesionalna nesposobnost za rad s uzrokom: 20% bolest u svezi čl. 2. st. 2. toč. 1. ZOPHBDR-a i 80% bolest izvan okolnosti sudioništva. Uzrok da je od 24. rujna 2019. promijenjen u 40% bolest u svezi čl. 2. st. 2. toč. 1. ZOPHBDR-a i 60% bolest izvan tih okolnosti. Vijeće vještaka da je dana 21. prosinca 2023. utvrdilo da i nadalje postoji ista ocjena. Ostvario da je status HRVI 20% stalno s naslova PTSP-a. Rođen da je dana 2. travnja 1959., po zanimanju KV zidar, radio na poslovima zidara, ostvario oko 16 godina mirovinskog staža, u mirovini. Iz priložene medicinske dokumentacije da je vidljivo da je u višegodišnjem ambulantnom tretmanu psihijatra radi psihičkih tegoba iz kruga kronificiranog posttraumatskog stresnog poremećaja i trajnih promjena osobnosti. Od zadnje da se ocjene prati oscilirajuće psihičko stanje, bez produbljavanja psihopatologije i bez potreba za bolničkim liječenjem. Registrira se i dodatna opterećenost egzistencijalnom problematikom. U psihičkom da je statusu psihomotomo tenzioniran, sniženog frustrabilnog praga, hipervigilne pažnje. Mišljenje da je uredne forme, u sadržaju bez sumanutosti, očuvanog uvida i kritičnosti (psihijatar 11.05.2020., 22.01.2021., 13.02.2023.). U postupku po žalbi, nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i žalbene navode, da se ne nalazi osnove za promjenom utvrđene ocjene, budući da se ne evidentira takvog pogoršanja koje bi uzrokovalo potpuni gubitak radne sposobnosti. Stoga da i dalje ostaje ranija ocjena.

13. Sud je u predmetnom upravnom sporu prihvatio prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza vještačenjem te je izveden dokaz medicinskog vještačenja po mr. sc. Milani Varinac-Barač, dr. med., spec. medicine rada, stalnoj sudskoj vještakinji za medicinu rada, a sve na okolnost postoji li kod tužitelja na dan 18. prosinca 2023. (kad je obavljen ponovni pregled tužitelja) i nadalje profesionalna nesposobnost za rad nastala dijelom kao posljedica bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske- 40%, a dijelom bolešću izvan tih okolnosti-60% ili se radi o drugačijem omjeru navedenih bolesti, pri čemu vještačenje valja provesti pridržavajući se odredaba Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, br. 67/17, 56/18 i 16/22, u nastavku teksta: Uredba).

14. U Nalazu i mišljenju provedenog sudsko medicinskog vještačenja po mr. sc. Milani Varinac-Barač, dr. med., spec. medicine rada, stalnoj sudskoj vještakinji za medicinu rada od dana 28. kolovoza 2025., pored ocjene priložene medicinske dokumentacije te uvida u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu tuženog tijela, sadržano je i detaljno obrazloženje u kojem je navedeno da kod tužitelja ŽO na dan 18. prosinca 2023. (kada je pred nadležnim tijelom vještačenja HZMO-a obavljen ponovni pregled tužitelja) postoji i nadalje profesionalna nesposobnost za rad nastala dijelom kao posljedica bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske -40% (PTSP, Trajne promjene osobnosti i Depressio) i 60% bolesti nastale izvan tih okolnosti (Osteoarthritis mani utq, Sv thoracalae, Sv lumbosacralae, Hvpertrophio prostatae). Iz dokumentacije u spisu te spisu tuženog tijela da je razvidno da je tužitelj sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske pri čemu da je bio izložen nizu traumatičnih i za život ugrožavajućih situacija. Kao posljedica teškog stresa još za vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu da se kod tužitelja javljaju psihičke poteškoće sa kojima da se u početku borio sam, ali da je od 2005., nakon što je zatražio stručnu pomoć, u redovitom tretmanu psihijatra u ambulantnom tretmanu te u sustavu Dnevene psihijatrijske bolnice. Bolničko liječenje do sada da nije provedeno. Psihijatrijska simptomatika te provedena psihologijska dijagnostika, da su ukazale na postojanje kronificiranog PTSP-a posljedica kojeg da se vremenom javljaju trajne promjene osobnosti i depresija. Navedene psihičke promjene da su izražene na neurotskoj razini, a koji stupanj oštećenja psihičkih funkcija, sa motrišta specijaliste medicine rada uvjetuje profesionalnu nesposobnost za rad uključujući i druge bolesti koje nisu nastale u svezi sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu, a uzimajući u obzir poslove i radne zadatke koje je tužitelj obavljao kao zidar-građevinski radnik. Nakon 20. travnja 2020., kada su nadležna tijela vještačenja kod tužitelja ocijenila profesionalnu nesposobnost za rad, uzroka 40% bolesti u svezi njegovog sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 60% bolesti koje su nastale izvan tih okolnosti, u priloženoj psihijatrijskoj dokumentaciji (nalazi psihijatra od 11.05.2020., 22.01.2021. i posebno 13.02.2023.) da se prati oscilirajući tijek psihičkih bolesti tužitelja, ali da se ne bilježi produbljivanje psihopatologije, odnosno da ne postoji značajnije pogoršanje koje bi (uključujući i bolesti koje nisu nastale u svezi sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu) bilo izraženo u takvom stupnju oštećenja funkcija koje uvjetuje potpunu nesposobnost za rad tužitelja. Tužitelj da nije dostavio medicinsku dokumentaciju vezano za bolesti koje nisu u svezi njegovog sudjelovanja u Domovinskom ratu. Dio dokumentacije (RTG obiju šaka od 28.05.2020., nalaz ortopeda od 26.05.2020.) da datira iz vremena prije 18. prosinca 2023. kada da je obavljen ponovni pregled pred nadležnim tijelom HZMO-a i kao takvi da su bili dostupni pri vještačenju. Ostala priložena medicinska dokumentacija iz 2025. godine da pokazuje da je tužitelju u srpnju 2025., nakon provedene dijagnostičke obrade, dijagnosticirana intersticijska plućna bolest (sarkoidoza) te KOPB, a koje stanje da je u fazi liječenja i praćenja. Također da je iz nalaza ortopeda od dana 1. kolovoza 2025. razvidno da je kod tužitelja prisutan torakalni i lumbosakralni sindrom te deformirajuća spondilartroza torakalne i lumbosakralne kralježnice, a što da je zabilježeno i u ranijoj medicinskoj dokumentaciji. Navedena medicinska pulmološka dokumentacija iz 2025. godine da se ne može uzeti u obzir za davanje njezinog Nalaza i mišljenja jer da je rješenjem ovog suda od dana 24. lipnja 2025. određeno njezino očitovanje u odnosu na zdravstveno stanje kakvo je bilo na dan 23. prosinca 2023. kada je obavljen ponovni pregled tužitelja pred vještacima HZMO-a. Dakle, osobno kao vještak u ovom sudskom postupku, da je dužna pridržavati se zahtijeva suda iz navedenog rješenje, a ne davati ocjenu radne sposobnosti tužitelja na temelju današnjeg zdravstvenog stanja. Obzirom da sada kod tužitelja postoje i druge bolesti koje do 23. prosinca 2023. nisu bile dijagnosticirane, da tužitelj može zatražiti novo vještačenje ocjene radne sposobnosti pred vještacima HZMO-a. Sa motrišta specijaliste medicine rada, da su vještaci HZMO-a u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku pravilno donijeli ocjenu radne sposobnosti kao i omjer uzroka profesionalne nesposobnosti za rad tužitelja. Za potrebe davanja očitovanja na zatražene okolnosti da nije bilo potrebe da osobno izvrši klinički pregled tužitelja jer da je priložena specijalistička medicinska dokumentacija bila dostatna za njezino očitovanje na okolnosti iz rješenja ovog suda od dana 24. lipnja 2025.

15. Na temelju ocjene dokaza izvedenih u ovom predmetu, pregleda medicinske (i druge) dokumentacije koja se nalazi u spisu, kao i dostavljenom spisu tuženog tijela, nakon provedenog sudskog postupka i provedenog sudsko medicinskog vještačenja te održanih javnih rasprava, ovaj Sud je utvrdio da tužitelj svojim prigovorima iznesenim u tužbi i tijeku upravnog spora nije doveo u sumnju zakonitost i pravilnost osporenog rješenja tuženika.

16. Naime, ovaj Sud je u cijelosti poklonio vjeru te prihvatio izrađeni pisani Nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za medicinu rada mr. sc. Milane Varinac-Barač, dr. med. (od dana 28. kolovoza 2025.) u predmetnom upravnom sporu, budući da je isti izrađeni na temelju raspoložive medicinske (i druge) dokumentacije koja je priložena spisu tuženog tijela, radi čega je ovaj Sud ocijenio da je navedeno vještvo (na koje stranke nisu imale primjedbi) sačinjeno po pravilima medicinske struke te valjano, jasno i argumentirano obrazloženo.

17. Kako je u konkretnom slučaju Nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka u drugostupanjskom postupku Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda u Zagrebu, KLASA: 561- 01/23-09/979, URBROJ: 426-04-03/40-24-9, evidencijski broj vještačenja: 1045557 od dana 18. travnja 2024. (pribavljen u drugostupanjskom upravnom postupku) sukladan provedenom sudsko medicinskom vještačenju po vještaku medicine, a koji dokaz je Sud izveo na prijedlog tužitelja, po ocjeni ovog Suda, u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu, činjenično stanje je potpuno i pravilno utvrđeno, nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari, niti je pogrešno primijenjen pravni propis na štetu tužitelja te je jasno i nedvojbeno utvrđeno i u ovom upravnom sporu da kod tužitelja i nadalje postoji profesionalna nesposobnost za rad nastala dijelom kao posljedica bolesti 40% zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom kao posljedica bolest 60% izvan tih okolnosti.

18. U izloženim okolnostima, a uzimajući u obzir navedene zakonske odredbe, osporavana odluka tuženika je zakonita. Nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ br. 47/09 i 110/21, dalje: ZUP), a na koje ovaj Sud, temeljem članka 31. stavka 2. ZUS-a, pazi po službenoj dužnosti.

19. Radi toga je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1.ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te odlučiti kao u izreci.

U Splitu, 5. siječnja 2026.

S U D A C

Sandra Ćoraš Gega

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126.ZUS-a).

DN-a:

- tužitelju ŽO iz [adresa]

- tuženiku Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Središnjoj službi, Zagreb, Mihanovićeva 3

- u spis