1                     Poslovni broj: 18.UsI-3015/23-8

 

 

                 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6 i 8

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Željki Zrilić Ježek, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Valentine Lukinec Galović, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice B. A. T. T. i dr., koju zastupa opunomoćenik M. B., odvjetnik u Z., protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Z., radi zahtjeva za međunarodnu zaštitu, 26. listopada 2023.,

 

p r e s u d i o   j e

 

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Klasa: UP/I-216-03/22-06/410, Urbroj: 511-01-212-23-16 od 18. srpnja 2023.

II. Odobrava se besplatna pravna pomoć tužiteljici u predmetnom upravnom sporu.

              III. Nalaže se tuženiku da isplati odvjetniku M. B., OIB: …, pružatelju pravne pomoći, iznos od 622,12 EUR (4.687,36 kn) u roku od 15 dana od dostave računa za pruženu pravnu pomoć.

 

 

Obrazloženje

 

1.              Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprava za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, rješenjem Klasa: UP/I-216-03/22-06/410, Urbroj: 511-01-212-23-16 od 18. srpnja 2023. u toč. 1. odbilo je zahtjev tužiteljice za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj, a toč. 2 određeno je da je tužiteljica zajedno s mlt. djecom dužna napustiti Europski gospodarski prostor (EGP), jer će u protivnom biti prisilno udaljeni s područja EGP-a.

2.              Tužiteljica podnesenom tužbom osporava zakonitost pobijanog rješenja, te ističe da je bila izložena i nasilju od strane suprugovog brata koji ju je tukao. Obitelj tužiteljice, kao i brat supruga tužiteljice, se oštro protivi njihovoj vezi. Zbog toga je tužiteljica bila i meta fizičkog nasilja. Tužiteljici i njenom suprugu nikakvu zaštitu ne pružaju vlasti i policija Iraka. Tužiteljica smatra da ispunjava uvjete za pružanje međunarodne zaštite, te da će se u slučaju povratka u Irak suočiti s realnom mogućnosti da njen suprug bude napadnuta, ozlijeđena, a možda i ubijena. Naime, tužiteljici i njenom suprugu i djeci Irak ne pruža nikakvu policijsku zaštitu, a što potvrđuje i dosadašnje ponašanje policije koja tužiteljici i suprugu nije pružila zaštitu. Pored navedenoga, tužiteljica ujedno ukazuje i na još jedan razlog koji per se čini osnovanim tužbeni zahtjev, također zbog propusta tuženog tijela tijekom postupka koji je prethodio donošenju pobijanog rješenja, ali uslijed povrede druge zakonske odredbe. Zaštita iz stavka 1. čl. 26. ZMZP-a podrazumijeva postojanje učinkovitog pravnog sustava za otkrivanje, progon i kažnjavanje djela koja predstavljaju proganjanje ili ozbiljnu nepravdu, kao i mogućnost ostvarivanja takve zaštite radi potpunog otklanjanja razloga na kojima tražitelj temelji svoj strah od proganjanja ili trpljenja ozbiljne nepravde. S tim u vezi, tužiteljica napominje kako tuženo tijelo tijekom odlučivanja o njegovom zahtjevu za međunarodnu zaštitu ne da nije osobito uzelo u obzir službene smjernice Europske unije, nego ih nije uopće uzelo u obzir. Nadalje, ističe da tuženik u pobijanom rješenju uopće ne vodi računa o načelu iz čl. 6. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti "načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja ("non refoulement"). Tuženi u pobijanom rješenju uopće ne navodi razloge vezane uz primjenu načela "non refoulement". Naime, jedno od temeljnih načela za pitanje zaštite izbjeglica je načelo non refoulement, odnosno načelo zabrane protjerivanja ili vraćanja.

3.              Slijedom svega navedenog, predlaže poništiti osporavano rješenje tuženika, odobriti tužiteljici međunarodnu zaštitu, te traži da joj se odobri besplatna pravna pomoć u predmetnom postupku pružanja međunarodne zaštite.

4.              Tuženik je dostavio odgovor na tužbu u kojem ističe da je u ovom predmetu izvelo i ocijenilo sve potrebne dokaze, potpuno i točno utvrdilo činjenično stanje te postupak povodom zahtjeva za međunarodnu zaštitu okončalo sukladno materijalnim i procesnim odredbama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, uz dosljedno poštivanje osnovnih načela Zakona o općem upravnom postupku.

5.              U cijelosti ostaje kod navoda osporenog rješenja, te stoga predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

6.              Sud je 19. listopada 2023. održao raspravu u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, kako bi stranke imale mogućnost izjasniti se o svim činjenicama i pravnim pitanjima relevantnim u predmetu pružanja međunarodne zaštite, sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 29/17., 110/21.).

7.              S rasprave je isključena javnost radi razloga zaštite privatnosti sukladno odredbi članka 38. stavka 2. Zakona o upravnim sporovima, u svezi s odredbom članka 12. stavak 1. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (Narodne novine, broj: 70/15., 127/17., 33/23. – dalje u tekstu: Zakon).

8.              Tužiteljica nije pristupila na zakazanu raspravu, niti je svoj izostanak ispričao, pa stoga nije bilo osnove za odgodu zakazane rasprave.

9.              Tijekom postupka izvršen je uvid u osporeno rješenje tuženika, u sudski spis predmeta, te u spis tuženika.

10.              Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužitelja neosnovanim.

11.              Člankom 20. Zakona propisano je da će se azil priznati tražitelju koji se nalazi izvan zemlje svog državljanstva ili uobičajenog boravišta, a osnovano strahuje od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja zbog čega ne može ili ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje.

12.              Člankom 21. Zakona propisano je da će se supsidijarna zaštita priznat tražitelju koji ne ispunjava uvjete za priznavanje azila iz članka 20. ovoga Zakona ako postoje opravdani razlozi koji ukazuju da će se povratkom u zemlju podrijetla suočiti sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u mogućnosti ili zbog takvog rizika ne želi prihvatiti zaštitu te zemlje. Ozbiljna nepravda podrazumijeva prijetnju smrtnom kaznom ili smaknućem, mučenje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje te ozbiljnu i individualnu prijetnju životu civilnog stanovništva zbog proizvoljnog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba (stavak 2.).

13.              Odredbom članka 52. stavak 3. Zakona propisano je, između ostalog, da je tražitelj azila dužan odazvati se pozivu Ministarstva i surađivati tijekom cijelog postupka odobrenja međunarodne zaštite, javiti promjenu boravišta Ministarstvu u roku od dva dana od dana promjene, te ostati na području Republike Hrvatske za vrijeme trajanja postupka odobrenja međunarodne zaštite.

14.              U spisu predmeta nalazi se Informacija za tražitelje azila o njihovim pravima, obvezama i postupku odobrenja međunarodne zaštite, koju Informaciju je tužiteljica potpisala i dobila prevedenu na kurdski sorani jezik. U predmetnoj Informaciji tužiteljica je upoznata s postupkom azila, smještajem u Prihvatilište za tražitelje azila, kretanju na teritoriju Republike Hrvatske, sa svojim pravima u tijeku postupka azila kao i obvezama, pravnim lijekovima i pravnoj pomoći u predmetnom postupku.

15.              Sukladno utvrđenom činjeničnom stanju, posebice što je tužiteljica zajedno s maloljetnom djecom samovoljno napustila Prihvatilište za tražitelje azila, te se do dana održavanja rasprave nije vratila u Prihvatilište niti je prijavila novu adresu boravišta u zakonski predviđenom roku, a bila je upoznata sa svojim obvezama u postupku azila, imajući u vidu citiranu odredbu članka 52. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti sud ocjenjuje da se iz cjelokupnog stanja spora može zaključiti da tužiteljica nema više interesa za traženje zaštite u Republici Hrvatskoj.

16.              Slijedom svega navedenog, na temelju članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, odlučeno je kao pod toč. I. izreke ove presude.

17.              Odredbom članka 60. stavak 2. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti propisano je da besplatna pravna pomoć obuhvaća pomoć u sastavljanju tužbe i zastupanje pred upravnim sudom.

18.              Prema podacima spisa predmeta tužiteljica je dala punomoć odvjetniku M. B. da ju zastupa u ovom upravnom sporu.

19.              Odredbom članka 7. Zakona o odvjetništvu (Sadržaj po poglavljima

Članci:

SPT članci:

Prilozi:

Vidljivi sadržaj u tekstu:

Narodne novine, broj: 9/94., 117/08., 50/09., 75/09., 18/11.) propisano je da su odvjetnici dužni pružati pravnu pomoć savjesno, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, zakonima, statutu i drugim općim aktima Komore, te Kodeksu odvjetničke etike. Odvjetnici imaju pravo i dužnost u granicama zakona i dobivenih ovlasti poduzimati sve što po njihovoj ocjeni može koristiti stranci kojoj pružaju pravnu pomoć.

20.              U spisu tuženika nalazi se izjava o imovnom stanju tužiteljice, u kojoj tužiteljica izjavljuje kako nema novca niti drugih vrijednosti. Stoga je utvrđeno da tužiteljica nema novčanih sredstva za uzdržavanje u Republici Hrvatskoj, pa je istoj  u stavku II. izreke odobrena besplatna pravna pomoć u skladu s člankom 8. stavcima 1. i 2. Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite (Narodne novine broj: 140/15., 155/22.).

21.              Temeljem citirane odredbe Zakona o odvjetništvu, opunomoćenik je u skladu s pravilima struke zastupao interese svoje stranke, te time Sud ocjenjuje, da je opunomoćenik osnovano postavio zahtjev za trošak ovog upravnog spora.

22.              Sukladno navedenom, opunomoćeniku tužitelja, a koja se nalazi na listi pružatelja pravne pomoći tuženika, priznat je trošak na temelju odredbe članka 9. Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite, a vezano uz trošak sastava tužbe u neprocjenjivim predmetima u iznosu od 248,85 EUR i zastupanja na ročištu u iznosu od 248,85 EUR (Tbr.23.t.2.), sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, važećoj u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka (Narodne novine, broj: 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022, 126/2022.) umanjenoj za 50% sukladno navedenoj točci Pravilnika, a uvećano za pripadajući PDV-a, stoga je priznat trošak u ukupnom iznosu od 622,12 EUR (4.687,50 kn). Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod toč. III izreke ove presude.

 

 

U Zagrebu 26. listopada 2023.

 

Sutkinja:

Željka Zrilić Ježek, v.r.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.