REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: 25 Pr-3548/2018-56
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu po sutkinji Vesni Horvath, u pravnoj stvari
tužitelja N.P. iz Z., OIB: …, kojeg
zastupa punomoćnica I.R.R., odvjetnica iz Z., protiv
tuženika Republike Hrvatske, OIB: …, Ministarstvo, Z., zastupane po
O.g.d.o. u Z., radi mobinga, nakon
održane glavne i javne rasprave zaključene dana 13. rujna 2023. u prisutnosti
tužitelja, punomoćnika tužitelja I.R.R., odvjetnice i punomoćnice tužene
I.K., zamjenice O.g.d.o. u Zagrebu, te
presude javno objavljene 26. listopada 2023.,
p r e s u d i o j e
I Utvrđuje se da je tužitelju od strane tuženika povrijeđeno dostojanstvo za
vrijeme rada kod tuženika čime je tuženik izvršio povredu obveza iz radnog odnosa
tužitelja.
II Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju s osnova neimovinske štete iznos od
10.000,00 eura1 / 75.354,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 17.
travnja 2018. pa do isplate po stopi koja se do dana 31.12.2022. godine određuje za
svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih
na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna
poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim
odnosima, a od 01.01.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako
polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila
na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog
kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, a sve to u roku od
15 dana, pod prijetnjom ovrhe.
III Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju parnični trošak ovog postupka u
iznosu od 3.151,11 eura1 / 23.742,04 kuna sa zateznom kamatom tekućom od 26.
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 25 Pr-3548/2018-56
listopada 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište,
uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje
posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog
dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je zaposlenik tuženika te da je od
2013. godine pa do podizanja tužbe sustavno uznemiravan na radnom mjestu od
strane nadređenih osoba, osobito intenzivno od strane J.M.za vrijeme
dok je ona bila glavna tajnica tuženika,k te se sastojalo prvenstveno od uskraćivanja
radnih zadataka.
Odnos zaposlenika tuženika prema tužitelju je bio takav da ga je uz
uskraćivanje radnih zadataka i čitav radni kolektiv tuženika šikanirao i isključivao iz
zajedničke komunikacije uz namjerno neutemeljeno prikazivanja tužitelja kao lošeg
radnika, a sve to uz pritisak na službenike kolektiva od strane nadređenih da
izbjegavaju tužitelja.
Tužitelj je također uznemiravan po osnovi rada kao sindikalni povjerenik, iz
razloga što svoj rad povjerenika nije htio kompromitirati pod pritiskom nadređenih,
ukazujući na postojeće nezakonitosti, posebno iz službeničkih odnosa. Nadređeni su
ga i iz tog razloga uznemiravali vršeći strašan psihološki pritisak na njega, optužujući
ga da je davao informacije medijima koje su narušavale ugled tuženika, stvarajući
svakodnevno okruženje takvim da tužitelj nije bio u mogućnosti svoju funkciju
sindikalnog povjerenika obavljati na dostojanstven način.
Tužitelj je bio uznemiravan na radnom mjestu od strane nadređenih djelatnika
tuženika na način da prvenstveno nije dobivao radne zadatke od 2013. godine. Bez
obzira na činjenicu što tužitelj nije dobivao radne zadatke od 2013. godine on je
uredno ocijenjen kao državni službenik, što je dodatni vid uznemiravanja. Tužitelj za
vrijeme trajanja uznemiravanja u vidu nedobivanja radnih zadataka nema nikakve
komunikacije s nadređenima, a u jednom periodu mu je oduzeto i radno računalo čije
je korištenje uvjet normalnog obavljanja radnih zadataka.
Dana 4.9.2013. godine tuženik je donio rješenje Klasa: 112-01/13-01/55,
Urbroj: 519-02-1/1-12-1 kojim se njegovo radno mjesto stručnjaka zaštite na radu
ukida te se predlagatelj stavlja na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske, a potom
rješenjem od 27.9.2013. godine Klasa: UPI/I-112-02/13-02/358, Urbroj: 519-02-1/6-
13-1 kojim se raspoređuje na radno mjesto stručnog suradnika s 27 godina radnog
staža.
Tužitelj je podnio prijavu upravnoj inspekciji, jer je ocjenjivan protivno pravilima
Zakona o državnim službenicima i drugim propisima, te su po provedenom upravnom
nadzoru po prijavi tužitelja kod tuženika utvrđene teške povrede službene dužnosti.
Po zaprimljenoj odluci Upravne inspekcije od 9.10.2013. godine kojom su utvrđene
nezakonitosti i nepravilnosti u radu tuženika počinje uznemiravanje tužitelja na način
da se stvara neprijateljsko okruženje i ne dodjeljivanje radnih zadataka tužitelju.
Tužitelj od tada kontinuirano traži od tuženika dodjelu radnih zadataka te
ukazuje na postojanje uznemiravanja i ne dodjeljivanje radnih zadataka.
Tužitelj se od početka uznemiravanja obraćao svim nadležnim institucijama
pismenim putem, a radi zaštite svojih prava kao zaposlenika i radi ukazivanja na sve
nepravilnosti koje su pritom počinjene od strane nadležnih tijela državne uprave.
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 25 Pr-3548/2018-56
Tužitelj 25.5.2015. godine upućuje tuženiku pritužbu radi zaštite dostojanstva
službenika od uznemiravanja i diskriminirajućeg ponašanja.
Uznemiravanje tužitelja imalo je za cilj povredu prava tužitelja na osobni mir,
povredu dostojanstva njegove osobe što je sve kod njega uzrokovalo strah,
neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okruženje.
Postoji direktna i neprekinuta uzročna veza između uznemiravanja i
diskriminacije te povrede prava osobnosti predlagatelja koja je dovela do nastanka
neimovinske štete.
Tužitelju je postupanjem djelatnika tuženika grubo narušeno dostojanstvo kao
zaposleniku tuženika zaštićeno odredbama zakona o radu, a povrijeđeni su mu ugled
i čast kao izraz poštovanja i uvažavanja u radnom okruženju višegodišnjim
uznemiravanjem na radnom mjestu. Tužitelju se zbog situacije na radnom mjestu
pogoršalo i zdravstveno stanje te je uznemiravanje na radnom mjestu imalo direktnog
utjecaja i na njegov privatni život i odnosa u njegovoj obitelji.
Tužitelj je zbog dugotrajnog uznemiravanja na radnom mjestu tripo velike
duševne boli zbog povrede časti i ugleda što je dovelo do povrede prava osobnosti
tužitelja zbog čega mu je i nastala neimovinska šteta.
Predlaže da sud nakon provedenog postupka utvrdi da je tuženik povrijedio
pravo tužitelja na jednako postupanje, da ju je uznemiravao s ciljem povrede
dostojanstva, uzrokujući istoj strah, neprijateljsko, ponižavajuće i uvredljivo okružje,
da zabrani tuženiku takvo postupanje te da isplati s osnova povrede prava osobnosti
iznos od 10.000,00 eura, uz naknadu parničnog troška.
2. Tuženik se tužbi i tužbenom zahtjevu protivi u cijelosti, osporava se osnov i
visina postavljenog tužbenog zahtjeva, te se ističe i prigovor zastare.
U odnosu na navode iz tužbe ističe se kako slijedi:
Rješenjem tuženika, klasa: UP/I-112-02/12-0002/28. ur.broj: 519-02-12-1
od 02. travnja 2012. tužitelj je raspoređen s danom 02. travnja 2012. na radno
mjesto stručni suradnik u Odjelu za informatičku sigurnost i sigurnosnu podršku.
Služba za opće poslove. Glavno tajništvo Ministarstva.
Rješenjem tuženika, klasa: UP/I-112-02/13-02/358. ur.broj: 519-02-1/6-13-1
od 27. rujna 2013.. tužitelj je raspoređen s danom 01. listopada 2013. na radno
mjesto stručni suradnik u Odjelu za sigurnosne, tehničke i pomoćne poslove.
Služba za opće poslove. Glavno tajništvo Ministarstva.
Rješenjem tuženika, klasa: UP/I-112-02/17-02/50. ur.broj: 519-02-1-1/2-17-1
od 05. rujna 2017.. tužitelj je raspoređen s danom 11. rujna 2017. na radno mjesto
stručni suradnik u Odjelu za sigurnosne, tehničke i pomoćne poslove. Služba za
opće i tehničke poslove. Sektor za ljudske potencijale, opće i nomotehničke poslove.
Glavno tajništvo.
U razdoblju od 01. siječnja 2013. do dana podnošenja zahtjeva tuženiku su neposredno nadređeni službenici bili kako slijedi:
- od 01. siječnja 2013. do 30. rujna 2014., V.T. (od 01. siječnja do
30. rujna 2013. na radnom mjestu voditelja Službe za opće poslove, a od 01.
listopada 2013. do 30. rujna 2014. na radnom mjestu voditelja Odjela za
informatičku sigurnost i sigurnosnu podršku),
- od 01. listopada 2014. do 22. studenog 2016.. G.K., na radnom
mjestu voditelja Službe za opće poslove,
- od 23. studenog do 29. prosinca 2016. godine. Z.D.,
ovlašten za obavljanje poslova glavnog tajnika Ministarstva,
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 25 Pr-3548/2018-56
- od 30. prosinca 2016. do 17. rujna 2017., S.M.(od 30.
prosinca 2016. do 10. svibnja 2017. ovlašten za obavljanje poslova glavnog tajnika
Ministarstva te od 11. svibnja do 17. rujna 2017. na radnom mjestu voditelja Službe
za opće poslove),
- od 18. rujna do 05. listopada 2017.. V.B. na radno mjesto
voditelja Službe za opće i tehničke poslove.
- od 06. do 31. listopada 2017.. S.M. na radnom mjestu
voditelja Odjela za sigurnosne, tehničke i pomoćne poslove.
- od 01. studenog do 06. prosinca 2017.. V.B. na radnom mjestu
voditelja Službe za opće i tehničke poslove
Tužitelj je kroz predmetni period raspoređivan na radno mjesto stručnog
suradnika. Sukladno odredbama Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi
(NN broj: 77/07. 13/08 i 81/08). br. 77/07. 13/08 i 81/08) kod poslova radnog
mjesta stručnog suradnika stupanj složenosti je takav da uključuje manje složene
poslove s međusobno povezanim različitim zadaćama u čijem rješavanju se
primjenjuju utvrđene metode rada, postupci ili stručne tehnike, stupanj
samostalnosti koji je ograničen povremenim nadzorom i uputama od strane
nadređenog službenika, stupanj odgovornosti koji uključuje odgovornost za ispravnu
primjenu specificirane metodologije rada. postupaka i stručnih tehnika te stupanj
stručne komunikacije koji uključuje kontakte uglavnom unutar državnog tijela, a
povremeno i izvan državnog tijela, u prikupljanju ili razmjeni informacija.
Sukladno navedenom, tužitelju su dodjeljivani radni zadaci, nekad s većim,
nekad s manjim intenzitetom, zavisno od potreba službe, uglavnom usmenim putem
ili pak putem elektroničke pošte.
Ističe kako je sukladno čl. 26. Zakona o državnim službenicima (NN broj:
92/05. 142/06. 77/07, 107/07. 27/08, 34/11. 49/11. 150/11. 34/12. 49/12 -
pročišćeni tekst. 37/13. 38/13 i 138/15 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i
61/17) propisano daje državni službenik dužan povjerene poslove obavljati u skladu
sa zakonom, drugim propisima i pravilima struke te izvršavati naloge čelnika tijela i
nadređenog državnog službenika koji se odnose na državnu službu, te bez posebnog
naloga obavljati zadatke radnog mjesta na koje je raspoređen.
Za svoj rad tužitelj je sukladno odredbama čl. 82. - 89. Zakona o
državnim službenicima za svaku godinu uredno ocjenjivan. U svakom postupku
ocjenjivanja postoji mogućnosti očitovanja službenika na ocjenu predloženu od strane
neposredno nadređenog službenika te u konačnici mogućnost izjavljivanja žalbe na
rješenje o ocjeni Odboru za državnu službu, što tužitelj nije koristio niti u jednom
slučaju tijekom predmetnog razdoblja.
Tuženik nema nikakvih saznanja da bi tužitelju bilo oduzeto računalo za rad te
ističe da je tužitelj u predmetnom periodu imao osigurane uvjete za rad te mu je
sukladno potrebama službe omogućeno stručno usavršavanje.
Bespredmetnim smatra paušalni navod tužitelja kako je tijekom
postupanja Upravne inspekcije Ministarstva utvrđeno postojanje teške
povrede službene dužnosti, a stoje potpuno razvidno iz dopisa Uprave inspekcije,
klasa: 043-01/13-01/07. ur.broj: 515-07-1/2-13-10 od 09. listopada 2013., koji je
tuženoj priložio uz tužbeni zahtjev.
Netočni su navodi tužitelja da je šikaniran, omalovažavan te da je vršen
pritisak na druge službenike radi izbjegavanja kontakta s njim.
Nakon imenovanja tužitelja za sindikalnog povjerenika istom je u potpunosti omogućeno obavljanje tih dužnosti.
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 25 Pr-3548/2018-56
Tužitelju tijekom predmetnog razdoblja nije uskraćivana mogućnost
napredovanja, već je isti raspoređivan sukladno potrebama službe. Također je
činjenica da tužitelj nije ispunjavao uvjete u pogledu struke za napredovanje na
jedino više rangirano radno mjesto, a to je radno mjesto voditelja Odjela za
sigurnosne, tehničke i pomoćne poslove, propisano Pravilnikom o unutarnjem redu
Ministarstva, klasa: 011-02/13-04/5, ur.broj: 519-02-1/1-
13-7 od 19. rujna 2013. Donošenjem trenutno važećeg Pravilnika o unutarnjem redu
Ministarstva, klasa: 112-07/17-01/1.
ur.broj: 519-02/1-17-6 od 29. kolovoza 2017. raspoređeni su službenici
Ministarstva sukladno svojoj struci,
znanju i potrebama službe. Tužitelj je raspoređen na radno mjesto stručnog
suradnika prema važećem Pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva, iz razloga što je za prethodnu 2016.
ocijenjen ocjenom zadovoljava, što su mu tijekom kalendarske godine više puta
upućivana pisana upozorenja zbog nepoštivanja službene dužnosti koja bitno
utječu na ocjenu, te jer je odlukom nadležnog tijela proglašen odgovornim za
povredu službene dužnosti.
Predlaže tužitelja odbiti s tužbenim zahtjevom u cijelosti uz naknadu troškova parničnog postupka tuženiku.
3. Sud je u tijeku postupka izvršio uvid u dopis ODO u Zagrebu od 2.3.2018.,
dopis od 14.10.2013., dopis od 25.5.2015., dopis od 19.11.2013., dopis od
13.2.2013., opis radnog mjesta stručni suradnik, dopis od 6.11.2013., dopis od
15.7.2013., dopis od 14.9.2013., rješenje od 20.8.2013., očitovanje na predstavku od
31.8.2015., Odluku o dopuni Odluke o imenovanju stručnjaka zaštite na radu,
rješenja o ocjeni od 28.2.2013., 5.3.2014., 11.5.2011.,25.5.2010., 18.5.2009.,
23.2.2017., obavijest od 28.8.2015., rješenje od 27.9.2013., očitovanje N.M. od 18.9.2015., zahtjev za zaštitu dostojanstva službenika, dopis od
21.10.2013. uz povratnicu, pritužbu za zaštitu dostojanstva službenika od
uznemiravanja i diskriminirajućeg ponašanja, dopis od 5.10.2016., Zahtjev za pristup
informacijama od 9.10.2013., mail poruke, izjavu od 6.9.2018., prove je informatičko
vještačenje pod D.B., saslušao svjedoke J.R., A.B.,
G.K., V.B., S.M., F.K., L.Z., V.T., Z.D. i tužitelja, kao i izvršio uvid u ostalu
dokumentaciju koja prileži spisu.
4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza
zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj
53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 -
pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje u tekstu: ZPP) sud je
utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.
5. Između stranaka nije sporno da je tužitelj zaposlenik tuženika na radnom
mjestu stručnjaka za zaštitu na radu II stupnja na koje je imenovan odlukom od
31.03.2016., a da je kod tuženika zaposlen od 2012.godine tijekom kojeg razdoblja
je raspoređivan na različita radna mjesta.
6. Sporno je između stranaka da li je tužitelju u razdoblju od 2013. do 2016., povrijeđeno dostojanstvo uslijed postupanja pojedinaca.
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 25 Pr-3548/2018-56
7. U odnosu na prigovor zastare valja istaknuti da tužitelj kao razdoblje u kojem
navodi da je njegovo dostojanstvo povrijeđeno navodi godine od 2013. do kraja
2016. , a tužba je podnijeta 17.04.2018. to je nesporno da zastara za potraživanja
nije nastupila jer ista sukladno odredbi članka 139. ZR-a iznosi pet godina, a koji
petogodišnji rok za sporna potraživanja nije istekao, a radi se o kontinuiranom
postupanju.
8. Člankom 7. st. 1. Zakon o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19,
151/22 i 64/23; u daljnjem tekstu ZR) je propisano da je poslodavac obvezan u
radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je
obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada,
osobno obavljati preuzeti posao. Nadalje, stavkom drugim istoga članka je propisano
da poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući pri
tome prava i dostojanstvo radnika.
9. Radi utvrđivanja činjeničnog stanja sud je proveo informatičko vještačenje te
saslušao svjedoke i tužitelja.
10. Informatičko vještačenje je provedeno radi utvrđivanja autentičnosti mailova, te
je vještak u svom nalazu od 22.04.2021. utvrdio u Prilogu 4. 65 e-mailova za koje
potvrđuje da su autentični i istovjetni sadržajem priloženima u Spisu.
Za ostala 127 e-maila vještak ne može utvrditi autentičnost, pošto više ne postoje
Zapisi iz kojih bi se isti mogli utvrditi, a prilikom izrade nalaza je imao na raspolaganju
spis i komunicirao je sa tuženikom. Tako vještak u suradnji s R.P., voditelj Službe za informatičku podršku i komunikacije i H.P., sistemskim inženjerom iz tvrtke C. (vanjski partner ministarstva) na
online sastanku (preko aplikacije M. T.), 2. travnja 2021.g. u 08:30 sati dobiva
osobno uvid u email server ministarstva. Ministarstvo koristi e-mail server tvrtke
M., pute usluge O. (cloud rješenje). Server omogućava (administratoru)
pretraživanje svih e-mailova na serveru.
Iz razgovora s g. R.P., voditeljem Službe za informatičku podršku
i komunikacije Ministarstva
(Prilog 3.), vještak doznaje da je politika čuvanja zapisa log datoteka na serveru 30
dana. Stoga log zapisi nisu dostupni za traženi period (e-mailove iz Spisa). Isto tako
za osobe koje više nisu uposlenici ministarstva, e-mail računi (korespondencija) se
briše sa mail servera.
Vještak je istaknuo kako za e-mailove koje korisnici izbrišu sa svojih računa na
serveru, ne postoji kopija (zaštitna, sigurnosna i sl.). Isto tako pošto se ovdje radi
većinom o komunikaciji unutar ministarstva, ukoliko je e-mail obrisan npr. od strane
pošiljatelja, može se pronaći na strani primatelja.
11. Na nalaz i mišljenje stranke nisu imale prigovora te ga je sud u cijelosti prihvatio.
12. Radi utvrđivanja činjenica u pogledu tvrdnji tužitelja da mu je onemogućen rad
i komunikacija te da je zbog toga povrijeđeno njegovo dostojanstvo sud je saslušao
predložene svjedoke i tužitelja.
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 25 Pr-3548/2018-56
13. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka sud je utvrdio da su predmeti za rad
dodjeljivani pisanim putem, mailom, ili putem pisarnice ili usmeno. Iste su dodjeljivali
nadređeni tužitelju, a kronologija nadređenih koju je u odgovoru na tužbu naveo
tuženik nije sporna između stranaka.
14. Svjedokinja J.R., koja je sa tužiteljem radila i viđali su se često,
iskazuje da tužitelj godinama nije dobivao nikakve zadatke , što je njoj poznato jer je
dolazila k njemu u sobu i tužitelj nije imao predmeta za rad, zbog čega je tužitelj bio
očajan. Iskazuje da je tužitelj ukazivao na nepravilnosti u poslovanju tuženika, pa je
zbog toga došla inspekcija, no nije joj poznato da li je tužitelj zbog toga ignoriran.
Također navodi da su kolale priče da je tužitelj neradnik.
15. Iskaz svjedoka A.B. sud nije posebno cijenio jer je isti sa tužiteljem
radio kratko vrijeme, 6 mjeseci, te mu je samo poznato da se tužitelj zajedno sa
L.Z. žalio na činjenicu da ne dobiva radne zadatke, ali da po njegovim
prijavama nije postupao jer se načelnik sektora o tome trebao očitovati.
16. Iskaz svjedoka V.B. i S.M. sud također nije posebno
cijenio jer se isti odnose na razdoblje nakon 2017. godine koje nije obuhvaćeno
činjeničnim navodima iz tužbe, no valja napomenuti da su oba svjedoka potvrdili da
je tužitelj dobro odrađivao svoje radne zadatke koje su mu oni kao nadređeni
dodjeljivali.
17. Svjedok F.K. u svom iskazu navodi da je tužitelja upoznao
nakon što se spojilo Ministarstva sa Ministarstvom, pa je svjedok radio u Odjelu za statusna pitanja, a tužitelj
je radio u Odjelu zaštite na radu, s time da je bio smješten u malu sobu 5x5, zajedno
sa L.Z. koji je radio na poslovima nabave. Navodi da su obojica bili
školovani i bili su branitelji, međutim klima u Ministarstvu je bila takva da je bilo
nepoželjno s njima komunicirati i da je on višekratno upozoravan da nema s njima
što razgovarati, i to od šefice J.H.F.,
Ističe da je postojala "hajka" od strane ministrice O. i državne tajnice
S. u odnosu na njih dvojicu na način da su bili izolirani od kolega i nisu
dobivali nikakve poslove. Tužitelj je školovan za zaštitu na radu i u tom pogledu je
bilo jako puno posla no da nije dobivao predmete u rad, odnosno dobivao je vrlo
malo. Tužitelj je u razgovoru sa svjedokom iskazao koliko je nesretan zbog takve
situacije da bi se najradije bacio sa 9 kata gdje je radio. Navodi da je išao kod
K. koji je bio šef općih poslova i tražio da predmete proslijedi u rad tužitelju, no
on je rekao da bi mu on i dao poslove ali da se drugi s tim ne slažu.
Navodi da se tužitelj između ostalog obratio Povjerenstvu za etiku, ali su mu
odgovorili negativno. Kada bih se trebao izjasniti koliko je poslova dobivao tužitelj u
odnosu na druge svjedok navodi da nije dobivao ništa.
18. Svjedok L.Z. u svom iskazu navodi da je upoznat sa situacijom tužitelja
u pogledu njegovog radnog mjesta jer da mu nadređeni nisu davali radne zadatke niti
predmete te da je bio onemogućen u vršenju poslova svog radnog mjesta, da je s
njim radio u istoj sobi, te da je tužitelj jedino obavljao poslove sindikalnog
povjerenika, a da mu nadređeni nisu prosljeđivali radne zadatke a da je najviše
animoziteta iskazivao prema tužitelju nadređeni K. Tako ističe da su svi radili u
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 25 Pr-3548/2018-56
svoje 8-satno vrijeme i međusobno komunicirali osim tužitelja koji nije imao što raditi
i s kojim nadređeni nisu komunicirali.
19. Svjedok V.T., je bila tužitelju nadređena od 2011. do 2013. i
dodjeljivala mu zadatke sukladno uputi glavne tajnice, koja je njoj bila nadređena.
Tužitelj je jedini obavljao poslove radnog mjesta na kojem je bio zaposlen, a
komunikacija sa tužiteljem je bila dobra.
20. Svjedok Z.D. navodi da je obavljao poslove glavnog tajnika u
Ministarstvu nekih 8 ili 9 mjeseci 2016.g., bio je nadređen tužitelju, ni nije mu
dodjeljivao zadatke jer se i sam uvodio u posao, a njegov nadređeni je bio K.
Tužitelj je u nekih 2 do 3 navrata tražio razgovor, žaleći se da je jako loše vrednovan
od strane svog nadređenog, međutim ništa konkretno nije iznio, osim političke
konotacije. Svjedok je proveo razgovor sa K. koji je rekao da je tužitelj
neradnik, da ne obavlja i ne rješava zadatke koji mu se dodjeljuju., a što su potvrdili i
ostali voditelji.
21. Svjedok G.K., je tužitelju bio nadređen u razdoblju od 2013. do
2017. g. te u bitnom ističe da tužitelj svoje radne zadatke koji su mu bili dodjeljivani
nije kvalitetno odrađivao., da u početku zatekao situaciju u kojoj bivša glavna tajnica
ministra za tužitelja nije htjela niti čuti, da je u radu s stekao dojam da nije kvalitetan
radnik. Navodi da se tužitelj žalio i stavljao pritužbe da Ministarstvo krši zakone i
propise, a što nije bilo točno, a i u tim pritužbama tužitelj se pozvao na propise i
Zakone o zaštite na radu koji su bili van snage, što i nadalje ukazuje da nije pratio
propise koji su bili na snazi u vrijeme kada je on trebao odrađivati zadatke u pogledu
zaštite na radu. Zbog toga su zadaci bili prebačeni na kolege J.i još jednu
kolegicu jer tužitelj svoje zadatke nije odrađivao. Navodi da je ocjenjivao tužitelja i
njegovo ocjenjivanje je bilo dovoljan jedne godine, jednom je stegovno osuđen, kao
laka povreda službene dužnosti, a samo jednom ga ja ocijenio izuzetno. Pokrenuo je
stegovni postupak protiv tužitelja jer je tražio da izvrši zadatke, i tužitelj nije nakon
višekratnih zahtjeva nije riješio zadane zadatke. Navodi da je proučio njegov dosje,
jer mu je bilo čudno da komunikacija sa nije uspjela te je utvrdio da njegovi problemi
sežu odavno u državnoj službi i da je on profesionalno nezadovoljavajući i nije radnik
kakav bi državni službenik trebao biti,a iz dosjea proizlazi da nije poštivao kodeks
državničke službe.
Navodi da su tužitelju dodjeljivani radni zadaci usmeno, međutim kada je
vidio da ne želi odraditi zadatke tada je počeo dodjeljivati i komunicirati pismeno
putem maila i o tome postoji dokumentacija. Pojašnjava da se svi predmeti zavode u
klasi i urudžbenom broju te se može vidjeti tko ih je dobio u zadatak, tužitelj dobivao
u zadatak sve ono što se odnosilo na zaštite na radu.
Navodi da je tužitelj bio bez radnih zadataka, neposredno nakon stegovnog i
to isključivo iz razloga jer je odbijao raditi zadatke i komunikacija je u tom pogledu
bila loša. Na početku je komunikacija postojala ali nakon odbijanja zadataka i
stegovnog postupka više nije bila dobra.
22. Tužitelj u svom iskazui problemi su se pojavili nakon što je Ministarstvo
odvojeno od Ministarstva, gdje sam ja ostao raditi.
Ja sam sustavno šikanirano od svojih nadređenih i to J.M., V.T. i G.K.. U 2012. g. je bio jedini stručnjak zaštite na radu kao
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 25 Pr-3548/2018-56
dipl. ing., a diplomirao je 2005. g. i to sredstvima države. Sindikalni povjerenik je bio
do 2015. g. U 6 ili 7 mj. 2013. je pozvan od strane M.i T.koje su mu
objasnile da će poslove zaštite na radu obavljati tvrtka F. što je njega šokiralo jer
mi nije bilo jasno kako uz gotovog stručnjaka koji je zaposlen i čije je usavršavanje
financirala država, poslove povjeravaju drugim tvrtkama. Međutim nakon toga je
zatražena i od sindikata suglasnost otkaza ugovora o radu za tužitelja, a koju nisu
dobili, nakon čega počinje šikaniranje tužitelja kao radnika na način da mu se ne
daju nikakvi poslovi. Napominje da je sudjelovao u nekim izradama procjena rizika
no u konačnici su ga isključili iz procesa te su donijeli odluku kojom imenuju daljnja
3 stručnjaka zaštite na radu.
Navodi da je prijavio Inspektoratu nezakonito postupanje poslodavca, a sve je
rezultiralo s time da su i njega kasnije imenovali stručnjakom, odnosno dopunili su
odluku, ali poslove i dalje nije dobivao., a sa ostalim stručnjacima koji su imenovani
nije surađivao ni komunicirao i to zbog toga što oni nisu htjeli nikakvu komunikaciju
sa njim.
U odnosu na mailove koje je slao G.K.22. travnja 2016. pa sve
do 6. svibnja 2016. (list 159-166 spisa) odgovara da se upiti na izvršenje radnih
zadata koje mu je K. dao su se desili nakon intervencije Inspektorata, a zadatke
je dobio no uz njih nije dobio uvid niti mogućnost uvida u bilo kakvu dokumentaciju
temeljem koje bi mogao izvršiti zadatke, a što je u mailovima i K. odgovorio.
Najviše se šikaniranje osjetilo nakon što je tražio od Inspektorata da utvrdi
nezakonitosti unutar državnog tijela, a na koje su upozoravali članovi sindikata, a
nakon što je niz takvih nezakonitosti utvrđeno od strane Inspektorata bio je isključen
iz svake komunikacije. Do 2016. g. uopće nije dobivao zadatke u rad, a nakon što je
Inspektorat utvrdio nepravilnosti dobio je ove zadatke u kojima ga K. požuruje,
a da mu nije dao nikakvu dokumentaciju niti uputu.
Tek nakon što je kao nadređeni došao V.B. dobiva radne zadatke
koje samostalno obavlja, te normalno radio sve do odlaska u mirovinu
Ističe da je tražio od nadređenih da pokrenu postupak protiv njega ukoliko
smatraju da ne obavlja poslove svog radnog mjesta na zadovoljavajući način,
međutim osim jedne opomene za laku povredu iz radnih odnosa nije dobio niti jednu
opomenu, a i navedena nije bila zbog neobavljanja radnih zadataka. Opisuje svoj
radni dan tako da je uredno dolazio na posao i to su kontrolirali, ali nije radio ništa
iako je tražio da mu se dodjeljuju radni zadaci, i to i usmeno i pismeno.
Odnos sa drugim zaposlenicima je bio korektan, međutim dobio je informaciju
da je njima rečeno da je oko njega stvorena loša klima i da nisu spremni sa njim
javno komunicirati.
Takva situacija na poslu odrazila na njegovo zdravlja koje je već pogoršano
nakon situacije sa T. koja je tražila da potpiše ocjenu o radu, gdje ga je
ocijenila kao uspješnog, a što nije htio potpisati te joj je rekao da obzirom da ništa
ne radi njegova ocjena treba biti“ ne zadovoljava“. Cijela situacija ga je jako uzrujala,
pozlilo mu je, a na hitnoj mu je ustanovljena fibriacija atrija srca, zbog čega je
hospitaliziran te pije lijekove i piti ću ih do kraja života, a do tada nije nikada bio
bolestan.
23. Analizirajući iskaze svjedoka te priležeću dokumentaciju sud je utvrdio slijedeće.
Iz iskaza svjedoka J.R., F.K., L.Z. te tužitelja kojima je sud u cijelosti poklonio vjeru jer su iskazi objektivni, životni i u
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 25 Pr-3548/2018-56
suglasju sa materijalnim dokazima koji prileže spisu, utvrdio da je tužitelju na radnom
mjestu u razdoblju od 2013. godine do kraja 2016. godine bilo povrijeđeno
dostojanstvo na način da mu je uskraćivan rad i dodjela radnih zadataka na koje ima
pravo sukladno odredbi članka 7. ZR. Također je utvrđeno da je tužitelj od strane
nadređenog G.Kl. okarakteriziran kao neradnik i prema tužitelju je zbog
navedenog stvorena klima da se s njim nije uputno družiti te je isključen iz
komunikacije sa nadređenima. Navedeno u dijelu potvrđuje i sam svjedok K.jer
da su zadaci prebačeni na druge kolege a da komunikacija je bila loša, te u iskazu
govori o tužitelju kao lošem radniku koji je oduvijek imao problema u svom radu, a što
je apsolutno nespojivo sa ocjenama tužitelja iz 2009, 2010., 2011. gdje je ocijenjen
sa „Izvanredan“ (list 30, 31 spisa) pa zatim uspješan za 2012. g (list 24-25),
uspješan za 2013( list 27-28).
Svjedoci potvrđuju da se tužitelju nisu dodjeljivali zadaci u rad i to godinama, a
da je on na sve to ukazivao i tražio zaštitu što je utvrđeno uvidom u pritužbe za
zaštitu dostojanstva koje je tužitelj podnio 15.07.2013., 06.11.2013., 25.05.2015. u
kojima traži da mu se omogući radno mjesto s pripadajućim pravima te zaustavi
svakodnevno uznemiravanje, a obraćao se i ministrici O.i premijeru M.
Ističe se da je nelogičan iskaz svjedoka K. da tužitelj neosnovano
podnosi predstavke i primjedbe na rad tuženika, jer iz obavijesti Inspektorata rada Pu
Z., služba za nadzor zaštite na radu od 28.08.2015. ( list 32 spisa) utvrđeno da
je prilikom inspekcije po prijavi tužitelja utvrđeno da poslodavac nije u potpunosti
uskladio poslovanje prema članku 20. Zakona o zaštiti na radu. Također je Upravna
inspekcija već 9.10.2013. po predstavci tužitelja utvrdila temeljem provedene
inspekcije u travnju 2013. mnogobrojne nezakonitosti, nepravilnosti i nedostatke u
radu tuženika.
Slijedom navedenog je sud utvrdio da je svjedok K. i u svom iskazu
navodio netočne činjenice koje se odnose na rad tužitelja i njega kao osobu koja ima
problema sa državnom službom i to godinama, a što nije zaključak ovog suda
temeljem provedenog dokaznog postupka. Da je K. i ostalim radnicima govorio
da je tužitelj neradnik i da ne obavlja zadatke koje su mu dodijeljeni proizlazi iz iskaza
Z.D., a i drugih saslušanih svjedoka kako je to već navedeno.
24. U pogledu neizvršavanja zadataka sud je utvrdio, a tužitelj u svom iskazu
potvrđuje da je odbio raditi na zadacima u razdoblju od travnja 2016., a iz mailova
upućenih od strane K. je vidljivo da tužitelja upozorava na nepostupanje po
nalogu poslodavca.
Sud je prihvatio obrazloženje tužitelja zašto nije postupio po zadacima, jer je iz
ponašanja nadređenih u prethodnom razdoblju životno i logično da tužitelj nije imao
na raspolaganju svu potrebnu dokumentaciju te da mu je ista bila uskraćena.
Valja istaknuti da je tužitelj prije ovog razdoblja, te nakon što su kao nadređeni
tužitelju bili V.B.i S.M. svoje zadatke obavljao bez ikakvih
prigovora i u skladu sa svojim radnim mjestom.
25. Sud je utvrdio da je tužitelj bio uznemiravan na radnom mjestu zbog toga što
se prema njemu drugačije primjenjivao raspored zadataka poslova radnog mjesta, u
odnosu na druge radnike, da je u odnosu na njega stvorena klima da je neradnik i da
se treba ograničiti komunikacija s njim, a što je dovelo do ponižavajućeg osjećaja
tužitelja te da je došlo do povrede prava osobnosti tužitelja postupanjem tuženika na
način koji je gore iznesen, a što je sve dovelo do povrede njezinog zdravlja.
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 25 Pr-3548/2018-56
26. Prilikom određivanja uputa koje će poslodavac dati radniku u svezi načina
izvršavanja povjerenih mu radnih zadataka odredbama ZR nisu propisana
ograničenja u smislu da poslodavac ima obvezu za svaki određeni radni zadatak
izdati radniku naredbu da ga izvrši i kada da to učini, već je način organiziranja
radnog procesa slobodna autonomija poslodavca. Međutim tuženik nije dokazao da
je tužitelju davao redovite radne zadatke, jer za sve godine koje su predmet ovog
postupka prileži nekoliko mailova koje su upućene u pogledu radnih zadataka
tužitelju, a svjedok K. , što i sam potvrđuje, nije imao usmenu komunikaciju sa
tužiteljem, dok T. potvrđuje da je tužitelju dodjeljivala u rad zadatke po uputi
glavne tajnice, a što i opet govori u prilog tužiteljevih tvrdnji da je bio šikaniran upravo
od navedenih osoba. Nelogično je da nadređeni čeka uputu svog nadređenog da bi
dodijelio svom radniku zadatke, a da za to ne postoji neko posebno opravdanje ili da
je to uobičajeno postupanje.
27. Tuženik nije dostavio dokaze koji bi opravdavali takvo postupanje, niti je iste
iznio tijekom postupka, pa imajući u vidu ova činjenična utvrđenja proizlazi da tuženik
kao poslodavac nije ispunio svoje obveze iz čl. 7. ZR i tužitelju dao posao koji je
trebao obavljati u okviru svog radnog mjesta, a niti mu je davao opomene za
eventualno neizvršavanje radnih zadataka koji bi eventualno opravdali poslodavčevo
postupanje. Isto tako je u neskladu ocjenjivanje tužitelja zadovoljavajućim ocjenama
sa tvrdnjama da je isti neradnik, što je sud ocijenio kao uznemiravanje tužitelja i dao
tužitelju za pravo da takve ocjene nije htio potpisivati, jer takvo postupanje
predstavlja također uznemiravanje i povredu dostojanstva koje poslodavac provodi
na suptilan način.
28. Imajući u vidu navedeno i sadržaj odredbi čl. 3. st. 2. i 3., čl. 22.a i čl. 102. st.
2. ZR-a zaključak je ovog suda da je tužitelj postupanjem nadređenih u razdoblju od
2013. do kraja 2016. bilo povrijeđeno dostojanstvo na način da je uznemiravan
uslijed čega mu je narušeno zdravlje.
Kada uznemiravanje nije u uzročnoj vezi s nekim od zabranjenih temelja
diskriminacije, kod traženja sudske zaštite su relevantne odredbe ZR-a, uz
supsidijarnu primjenu Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/05,
41/08, 125/11 i 78/15 – dalje: ZOO)“, te posljedično tome u situaciji kada radnik
doživljava psihofizički teror na radnom mjestu, tada su povrijeđena njegova prava i
dostojanstvo, ugroženo je njegovo zdravlje pa može tražiti sudsku zaštitu na temelju
ZOO-a, i to na temelju onih odredbi ZOO-a kojima su propisana pravila o
odgovornosti za štetu.
U prilog iznesenom pravnom shvaćanju ukazuje se na odluku Ustavnog suda
Republike Hrvatske broj U- III/6791/2014 od 30. svibnja 2018., prema kojoj odluci
"Ustavni sud napominje da iz prakse Suda Europske unije, vezane uz problematiku
zaštite na radu i zaštite dostojanstva radnika, proizlazi pravno shvaćanje da se
temeljna socijalna prava radnika moraju tumačiti široko, a iznimke i ograničenja vrlo
restriktivno. U tom smislu, i domaće propise koji reguliraju područje zaštite
dostojanstva radnika, treba tumačiti u skladu s obveznim tumačenjima koja proizlaze
iz prakse Suda Europske unije. Tumačenje tih propisa mora biti ekstenzivno jer
dostojanstvo, zdravlje i sigurnost radnika treba štititi ne samo od diskriminatornih
ponašanja na radu i u vezi s radom, već od svih loših i neželjenih ponašanja koja
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 25 Pr-3548/2018-56
mogu štetiti navedenim pravima osobnosti. Uz neželjena loša postupanja na radu i u
vezi s radom, izravno se veže obveza poslodavca da zaštiti dostojanstvo radnika.
Nadalje, Ustavni sud smatra da pojam mobinga uključuje svaku vrstu
psihofizičkog zlostavljanja ili uznemiravanja na radnom mjestu, neovisno o tome je li
ono uzrokovano nekom od zabranjenih diskriminacijskih osnova iz Zakona o
suzbijanju diskriminacije ("Narodne novine" broj 85/08. i 112/12. - u daljnjem tekstu:
ZSD) ili pak ne proizlazi iz takve osnove već je riječ o zlostavljanju iz nekih drugih
motiva" , jer bi u suprotnom, značilo da je uznemiravanje na radnom mjestu moguće
ili čak i pravno dopušteno ako ono ne proizlazi iz neke od taksativno navedenih
osnova iz članka 1. ZSD-a."
29. U pogledu zahtjeva za naknadom štete sud je bez provođenja medicinskog
vještačenja mogao utvrditi da je tužitelj trpio zdravstvene tegobe povezane sa radnim
mjestom i događajima kojima je bio izložen te mu je poklonio vjeru da prije toga nije
bio bolestan, no valja istaknuti da imajući u vidu upornost tuženika u provođenju
uznemiravanja, intenzitet i duljinu trajanja, jer se radi o godinama u kojima tužitelju
nije omogućeno obavljanje poslova svog radnog mjesta, te da je bio izložen
neprimjerenoj situaciju u kojoj je okarakteriziran kao loš radnik i da je komunikacija sa
njim bila upravo zbog neutemeljenih optužbi, ograničena, te imajući u vidu da je
poslodavac tijelo koje provodi poslove državne uprave i treba biti primjer zaštite
dostojanstvenog rada i postupanja svih radnika, sud smatra da je primjerena
novčana naknada upravo zatraženih 10.000,00 eura, sukladno odredbama članka
111. ZR-a te članka 19. i 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08,
125/11, 78/15, 29/18 dalje u tekstu ZOO).
30. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st. 1. ZOO-a. Sud je utvrdio
da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, osim glavnice i
zateznu kamatu, a koja teče od dana podnošenja tužbe kada je tuženik došao u
zakašnjenje.
Visina zakonske zatezne kamate utvrđena je člankom čl. 29. st. 2. ZOO-a, u visini citiranoj u izreci ove presude.
31. Odluka o troškovima postupka donesena je temeljem čl. 154 st. 1. i čl. 155. st.
1. ZPP-a. Prilikom dosuđivanja naknade troška tužitelju, sud je vodio računa o
vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja svake pojedine radnje, troškovniku
tužitelja te o tome da primjenjuje Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad
odvjetnika koja je vrijedila u vrijeme poduzimanja svake pojedine radnje.
Tako je tužitelju dosuđen trošak sastava tužbe od 100 bodova, sastav
podneska od 04.07.2018., 1.12.2022, svaki po 100 bodova, za pristup na ročište
11.07.2018., 10.01.2019., 22.09.2022., 14.02.2023., 15.02.2023., 12.09.2023,
13.09.2023. sve po 100 bodova, (primjenom Tbr. 7/1, 8/1 i 9/1 OT), ukupno 1000
bodova ( 1bod =1,99 eura ).
Ukupan trošak tužitelja iznosi 1.990,00 eura, a navedenom iznosu dodan je
PDV od 25% što iznosi 2.487,50 eura, čemu je pridodan trošak vještačenja od
663,61 euro, sveukupno 3.151,11 euro.
Tužitelju nisu priznati kojima traži rok za postupanju po rješenju suda , jer ne
predstavljaju obrazložene podneske kojima se iznose činjenice koje nisu navedene u
tužbi i stoga bi priznavanje tih podnesaka u parnični trošak bilo suprotno načelu
ekonomičnosti vođenja postupka.
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
Poslovni broj: 25 Pr-3548/2018-56
32. Tužitelju je temeljem članka 151. stavak 2. ZPP-a dosuđena kamata na parnični trošak.
33. Slijedom navedenog sud je odlučio kao u izreci presude.
U Zagrebu 26. listopada 2023.
Sutkinja: Vesna Horvath,v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa istog.
DNA:
1. Tužitelju po punomoćniku
2. Tuženiku po punomoćniku
1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450
