Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž-862/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda, Milki Vraneš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatske radiotelevizije, OIB 68419124305, Prisavlje 3, Zagreb, kojeg zastupa odvjetnica Đina Lukac Novaković i ostali odvjetnici iz OD Leko i partneri iz Zagreba, protiv tuženika FL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Donjoj Stubici poslovni broj Povrv-74/2025-14 od 14. studenoga 2025., 5. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se žalba tužitelja kao osnovana, preinačuje se rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Donjoj Stubici poslovni broj Povrv-74/2025-14 od 14. studenoga 2025. i rješava se:

"Usvaja se prigovor tužitelja podnesen protiv rješenja o pristojbi poslovni broj Povrv-74/2025 od 10. studenoga 2025., te se u cijelosti ukida rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Donjoj Stubici poslovni broj Povrv-74/2025-12 od 10. studenoga 2025. kojim je tužitelju naloženo da plati sudsku pristojbu na prvostupanjsku presudu poslovni broj Povrv-74/2025-10 od 26. rujna 2025. u iznosu od 13,27 eura."

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi žalbeni trošak u iznosu od 31,25 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"Odbija se prigovor tužitelja podnesen protiv rješenja o pristojbi posl.br. Povrv- 74/2025-12 od 10.studenog 2025.g."

2. Protiv navedenog rješenja u pravovremenom roku žalbi se tužitelj iz svih zakonom propisanih razloga. U žalbi navodi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio, odnosno nije primijenio odredbu članka 11. stavak 1. točka 2. Zakona o sudskim pristojbama kojom je određeno da su od plaćanja pristojbi oslobođene osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti i postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti. S obzirom na to da je tužitelj javna ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pravna osoba s javnim ovlastima, jasno je da je tužitelj, temeljem odredbe članka 11. stavak 1. točka 2. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen plaćanja pristojbi. Smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, odnosno nije primijenio relevantne odredbe Zakona o sudskim pristojbama. Predlaže se drugostupanjskom sudu ukinuti rješenje prvostupanjskog suda od 14. studenoga 2025., te osloboditi tužitelja od obveze plaćanja pristojbe, podredno vratiti predmet na ponovni postupak. Potražuje žalbeni trošak u iznosu od 25,00 eura + 25 % na ime PDV-a.

3. Na žalbu tužitelja nije odgovoreno.

4. Žalba je osnovana.

5. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja sasvim pogrešno navodi da Hrvatska radiotelevizija (dalje: HRT) svoje usluge pruža kao subjekt privatnog prava budući ta i takva tvrdnja ne odgovara zakonskom uređenju statusa HRT-a, a niti pravnoj prirodi njegove djelatnosti.

6. Naime, HRT je osnovan posebnim zakonom – Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji (NN 137/10, 76/12, 78/16, 46/22) – kao javna ustanova od posebnog društvenog interesa, sa statusom pravne osobe s javnim ovlastima (članak 1. i članak 2. Zakona o HRT-u). Kao takav, HRT nije subjekt privatnog prava kako to smatra prvostupanjski sud, nego subjekt javnog prava, čije se djelovanje temelji na načelima javne službe i zakonski utvrđenih ovlasti, a ne na tržišnim pravilima i ugovornim odnosima karakterističnim za privatnopravne subjekte.

7. Nadalje, naplata RTV pristojbe ne proizlazi iz bilo kakvog ugovora ili pružene usluge u tržišnom smislu, već je zakonska obveza čije postojanje ovisi o samom posjedovanju prijamnika, a ne o volji građana da koriste usluge HRT-a. U tom smislu, obveznopravni odnos između HRT-a i obveznika pristojbe nije rezultat privatnopravnog djelovanja, nego izvršavanja javne ovlasti propisane zakonom.

8. S obzirom na navedeno, tvrdnja prvostupanjskog suda da HRT djeluje kao subjekt privatnog prava nema zakonsko uporište i ne može poslužiti kao valjana osnova za odlučivanje u predmetu. Time se zanemaruje specifičan pravni položaj HRT-a kao javne ustanove, što dovodi do pogrešne primjene materijalnog prava te bitne povrede odredaba parničnog postupka.

9. Prema članku 11. stavku 1. točki 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18 i 51/23), od plaćanja pristojbi oslobođene su osobe koje obavljaju javne ovlasti u postupcima koji proizlaze iz obavljanja tih javnih ovlasti.

10. HRT je u konkretnom slučaju podnio prijedlog za izdavanje rješenja o ovrsi upravo kao nositelj javnih ovlasti, temeljem zakonske dužnosti naplate pristojbe od korisnika. Nema dvojbe da se radi o postupku koji proizlazi iz obavljanja zakonom propisanih javnih ovlasti, a ne o privatnopravnom odnosu.

11. Dakle, iz naprijed navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odbio kao neosnovan prigovor tužitelja izjavljen protiv rješenja o pristojbi Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici poslovni broj Povrv-74/2025-14 od 14. studenoga 2025., te kada je isto rješenje potvrdio.

12. Stoga je valjalo pozivom na odredbu članka 380. točka 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23) žalbu tužitelja prihvatiti kao osnovanu zbog pogrešne primjene materijalnog prava, te prvostupanjsko rješenje preinačiti i odlučiti kao u izreci rješenja ovog žalbenog suda.

13. Kako je tužitelj uspio sa svojom žalbom to mu je temeljem odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a dosuđen i žalbeni trošak i to za sastav žalbe u iznosu od 25,00 eura + 25 % na ime PDV-a, što ukupno iznosi 31,25 eura.

U Gospiću, 5. siječnja 2026.

Sutkinja:

Milka Vraneš