Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž-1379/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Tanji Novak-Premec, u pravnoj stvari tužitelja ISTRA SJEME d.o.o., [adresa], OIB: 83833825625, kojeg zastupa punomoćnik Marino Folo, odvjetnik u Puli, protiv tuženika 1. PA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. FA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Davoru Štorgi, odvjetniku u Puli, radi smetanja posjeda, odlučujući povodom žalbe tužitelja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Puli - Pola od 22. kolovoza 2025. poslovni broj: Psp-58/2023-32, 5. siječnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužitelja te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli - Pola poslovni broj: Psp-58/2023-32 od 22. kolovoza 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim je rješenjem pod točkom I. odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi: "I. Utvrđuje se da su 1. tuženik PA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (POLA) i 2. tuženica FA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 52100 PULA smetali tužitelja ISTRA SJEME d.o.o., OIB: 83833825625, [adresa] u posljednjem mirnom i neposrednom posjedu nekretnine k. č. [katastarska čestica], DIO STAKLENIKA, TRGOVINA, STAKLENIK, STAKLENIK, UPRAVA PODUZEĆA, REZERVOAR, CRPNA STANICA, RADIONA, SKLADIŠTE, NUŽNIK, VRT I PRIVREDNO DVORIŠTE, 14219 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na način da su dana 7.studenog 2023. na dijelu te čestice izgradili zid, odnosno naložili gradnju zida od betonskih bloketa i to najprije betonske temelje zida koji se protežu od toč. A-B dužine cca. 15 m širine cca. 25 cm i dubine (visine) cca. 30 cm, a zatim na njemu izgradili i betonski zid koji se proteže od ruba istočne fasade (A) paralelno sa južnom fasadom zgrade izgrađene na k. č. [katastarska čestica]/zgr. k. o. [katastarska općina] u dužini od cca. 15 m širine cca. 25 cm i visini od 1,3 m – označena na Skici lica mjesta koja je sastavni dio Nalaza i mišljenja vještaka Tina Vrbanca dipl.ing. Geod. (VETING d.o.o.) br. 55/24 od 12.7.2024. crvenom bojom i slovima A-B te se proteže od točke B pod pravim kutom prema sjeveru u dužini od cca. 10 m širine cca. 25 cm i visini od 1,3 m, a paralelno sa istočnom fasadom zgrade izgrađene na k. č. [katastarska čestica]/zgr. k. o. [katastarska općina] – označeno na predmetnoj Skici crvenom bojom i slovima B-C koja Skica, odnosno Nalaz i mišljenje se nalaze u privitku ovoga rješenja i sastavni je dio istoga te se nalaže tuženicima da o svom trošku sami ili po stručnim pravnim ili fizičkim osobama (ovlaštenom izvođaču) sukladno pravilima struke uspostave ranije posjedovno stanje na način da uklone naprijed opisani zid od betonskih bloketa koji se proteže od ruba istočne fasade (A) paralelno sa južnom fasadom zgrade izgrađene na k. č. [katastarska čestica]/zgr. k. o. [katastarska općina] u dužini od cca. 15 m, širini cca. 25 cm i visini od 1,3 m – na Skici lica mjesta koja je sastavni dio Nalaza i mišljenja vještaka Tina Vrbanca dipl.ing. Geod. (VETING d.o.o.) br. 55/24 od 12.7.2024. crvenom bojom i slovima A-B te se proteže od točke B pod pravim kutom prema sjeveru u dužini od cca. 10 m širine cca. 25 cm i visini od 1,3 m, a paralelno sa istočnom fasadom zgrade izgrađene na k. č. [katastarska čestica]/zgr. k. o. [katastarska općina] – označeno na predmetnoj Skici crvenom bojom i slovima B-C te da uklone betonske temelje zida koji se protežu od toč. A-B dužine cca. 15 m širine cca. 25 cm i dubine (visine) cca. 30 cm te tužitelju ISTRA SJEME d.o.o., OIB: 83833825625, [adresa] predaju u posjed taj dio nekretnine u ranijem stanju kakvo je bilo prije smetanja te im se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje posjeda u budućnosti pod prijetnjom novčane kazne, te se nalaže tuženicima da tužitelju naknadi troškove ovog parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi od 6,15% godišnje od presuđenja do isplate, a u slučaju promjene po kamatnoj stopi koja je određena čl. 29 st. 2. ZOO, a koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, sve u roku od 8 dana."

1.1. Pod točkom II. izreke naloženo je tužitelju da tuženicima naknadi parnični trošak u iznosu od 687,50 EUR .

2. Prvostupanjsko rješenje pravodobnom žalbom pobija tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom drugostupanjskom sudu da ukine pobijano rješenje i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora zahtjev je za posjedovnu zaštitu tužitelja od samovlasnog smetanja posjeda dijela nekretnine kčbr. [katastarska čestica] dio staklenika, trgovina, staklenik, staklenik, nužnik, vrt i privredno dvorište, 14219 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koje bi tuženici počinili izgradnjom ogradnog zida od betonskih bloketa koji se proteže točkama A-B dužine cca 15 m, širine cca 25 cm i dubine (visine) cca 30 cm, a zatim na njemu izgradili i betonski zid koji se proteže od ruba istočne fasade paralelno s južnom fasadom zgrade izgrađene na kčbr. [katastarska čestica]/zgr. k. o. [katastarska općina] u dužini cca 15 m, širine cca 25 cm i visine od 1,3 m te točkama B – C u dužini od cca 10 m, širine cca 25 cm i visini od 1,3 m paralelno sa istočnom fasadom zgrade izgrađene na kčbr. [katastarska čestica]/zgr. k. o. [katastarska općina], zatim uspostava ranijeg posjedovnog stanja i zabrana smetanja u budućnosti.

6. Na temelju činjenica koje između stranaka nisu sporne kao i onih koje je utvrdio na temelju provedenih dokaza uviđajem na licu mjesta, provedenim dokazom čitanjem pisanih isprava, uvidom u fotografije, vještačenjem po sudskom vještaku geodeti, saslušanjem svjedoka IA, SA, OA, VA i ČA, te zakonske zastupnice tužitelja i tuženika, prvostupanjski sud utvrdio je slijedeće činjenično stanje:

- da su tuženici dali sagraditi ogradni zid na dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kako bi ogradili okućnicu zgrade kojoj je suvlasnik tuženik PA i [adresa], a koja zgrada se nalazi na kčbr. [katastarska čestica]/ZGR k.o. [adresa]

- da je vlasnik kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnim knjigama upisan Grad Pula

[katastarska općina]

- da je sporni ogradni zid sagrađen tijekom studenog 2023.

- da je Grad Pula suvlasnik u 1/7 dijela (etažno vlasništvo E-7) kčbr. [katastarska čestica]/zgr k. o. [katastarska općina] s kojim je povezano pravo vlasništva na prostoru u podrumu ukupne površine 82,50 m2 dok je prvotuženik PA suvlasnik preostalih 6/7 dijela (etažno vlasništvo E-1, E-2, E-3, E-4, E-5 i E-6)

- da je rješenjem Grada Pule-[adresa] od 25. ožujka 2015. utvrđeno da građevnu česticu postojeće građevine sagrađene na kčbr. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čine u cijelosti kčbr. zgr. [katastarska čestica]. i dio kčbr. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] kako je to prikazano i obojano žutom bojom u grafičkom prilogu koji je sastavni dio tog rješenja

- da je u postupku osiguranja istog prvostupanjskog suda pod posl.br. R1-56/2023 provedenom po prijedlogu ovdje tužitelja proveden uviđaj na licu mjesta u [adresa] na nekretnini sagrađenoj na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz nazočnost vještaka geodetske struke i ovlaštenom vještaku graditeljske struke na okolnost identifikacije i utvrđenja trenutnog stanja građevinskog objekta evidentiranog u posjedovnom listu 11266 k. o. [katastarska općina] kao trgovina sa 59 m2 smještenog tako da svojim zapadnim rubom čini granicu katastarske čestice sa susjednom katastarskom česticom [katastarska čestica] zgr. u naravi zgrada za stanovanje, a koji objekt su tuženici srušili u siječnju 2023.

- da je na uviđaju na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika utvrđeno da je dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ograđen zidom te da je taj ogradni zid s istočne strane u cijelosti sagrađen na temeljima, odnosno ostacima starog ogradnog zida što je vidljivo iz fotografija snimljenih na dan uviđaja 26. travnja 2023. u postupku osiguranja posl.br. R1-56/2023, dok je s južne strane izgrađen samo djelomično na starim temeljima koji zid je prikazan na skici lica mjesta crvenom bojom i slovima A-B-C te je vidljivo da dio kčbr. [katastarska čestica] u naravi čini dvorište definirano ogradnim zidovima uz zgradu na kčbr. [katastarska čestica]/zgr. za koji dio tuženici navode da je u njihovom posjedu

- da je kućica koja se nalazila s istočne strane zgrade sagrađene na čkbr. [katastarska čestica]/zgr., a na kčbr. [katastarska čestica] srušena tijekom siječnja 2023.

- da tužitelj nije bio u faktičnom posjedu spornog ograđenog dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer na tom dijelu nisu izvršavali faktičnu vlast neposredno prije izgradnje ogradnog zida koji je izgrađen na ostacima ranijeg ogradnog zida te da ograđeni dio nekretnine tuženika predstavlja sukladno rješenju Grada Pule nužnu okućnicu zgrade sagrađene na kčbr. [katastarska čestica]/zgr. k.o. [adresa]

- da su tuženici bili posjednici sada ograđenog dijela kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] gdje su na tom dijelu imali septičku jamu, vrtni stol i stolice, prolazili tim dijelom nekretnine, a travnati dio održavali i kosili,

pa rukovodeći se odredbom članka 20. stavkom 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99 – odluka USRH, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 – ispravak pročišćenog teksta – dalje u tekstu: ZV) kojom je propisano da tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed te daljnje odredbe članka 22. stavka 1. istog Zakona prema kojoj je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, kao i odredbom članka 21. ZV, prvostupanjski sud zaključuje da tužitelj nije bio mirni posjednik sada ograđenog dijela nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz stambenu zgradu izgrađenu na kčbr. [katastarska čestica]/zgr u posjedu i vlasništvu tuženika i Grada Pule, već da su to bili tuženici i zbog čega tužitelj nema pravo na zahtijevanu posjedovnu zaštitu.

7. Tužitelj u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP te bitnu povredu odredaba iz članka 154. stavka 1. u vezi članka 8. i članka 338. stavaka 4. ZPP. Osporavajući činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda tužitelj ističe da je uz tužbu priložio rješenje o dosudi Trgovačkog suda u Rijeci posl.br. St-71/2002 od 18. ožujka 2003. iz kojeg je razvidno da je društvu GENIUS GROUP d.o.o. dosuđena gospodarska cjelina koja se sastoji iz objekata i zemljišta na kojem su objekti izgrađeni (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) kao gospodarska cjelina i potvrđen Ugovor o kupoprodaji imovine stečajnog dužnika kao cjeline koja imovina je i predana u posjed GENIUS GROUP d.o.o. koji je iste posjedovao u cijelosti, između ostalih kupljenih nekretnina i trgovinu/cvjećarnu površine 59 m2 izgrađene na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz istočni zid zgrade tuženika sagrađene na kčbr. [katastarska čestica] zgr., a potom je nekretnine prodao Ugovorom o kupoprodaji od **.**.2009. ŠA koja je iste preuzela u posjed i od tada njezino društvo Istra Sjeme d.o.o. obavlja djelatnost na tim nekretninama pa tako i u trgovini/cvjećarni sagrađenoj na kkčbr. 587 k. o. [katastarska općina] u koju ulaze s južne strane i ostavljaju sve što ne treba biti vani na otvorenom prostoru na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem se nalaze biljke u vazama za prodaju kupcima i u koji prostor svakodnevno dolaze kupci i prolaze cijelim tim nekretninama kao i djelatnici tužitelja. Ukazuje na fotografije sačinjene u predmetu posl.br. R1-56/2023 iz kojih se vidi trgovina prije rušenja te biljke u vazi koje se nalaze uz južnu fasadu kao i biljke u vazi sa istočne fasade te kućice smatrajući da je to dokaz o njegovom posjedovanju ograđenog dijela nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao i dokaz da su i nakon rušenja trgovine stvari tužitelja – crni tekstil i vaze s biljkama bile ispred južnih vrata trgovine dakle na površini A i B u skici Vetinga d.o.o. koje su maknute tek kada su tuženici počeli graditi zid 7. studenog 2023. Također ističe da obavlja djelatnost na cjelokupnoj površini kčbr. [katastarska čestica] na kojim su izgrađeni staklenici između koje su svakodnevno prolazili djelatnici tužitelja zajedno sa kupcima naglašavajući da je njegova osnovna djelatnost prodaja cvijeća tvrdeći da kao vlasnik nikad nije prestao držati posjed kčbr. [katastarska čestica] pa niti spornog dijela već je u tome onemogućen rušenjem trgovine, odnosno izgradnjom zida pri tome naglašavajući da tuženici nemaju nikakav valjani pravni osnov da sami ruše objekte izgrađene na kčbr. [katastarska čestica] ili da ograđuju dio kčbr. [katastarska čestica]. Nadalje ističe da prvostupanjski sud ne pojašnjava protupravnost prilikom uklanjanja zgrade jer tuženici nisu postupili sukladno Zakonu o gradnji, da rješenje o utvrđivanju građevinske čestice nije valjani pravni osnov da bi tuženici samovlasno zauzeli dio kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već bi to moglo biti samo uvođenje u posjed tuženika od strane Grada Pule nakon što tuženici plate naknadu za zemljište u površini formirane okućnice time da Grad [adresa] nije deposedirao vlasnika ŠA niti joj je platio naknadu za oduzeto zemljište. Neprihvatljivom smatra logiku Suda da stoga što je objekt na nekretnini srušen u siječnju 2023. u koji su imali direktni pristup kroz vrata sa bočne strane, nisu više imali potrebu prolaziti preko spornog dijela nekretnine koji se proteže između točke A-B, a što objašnjava činjenicom da zgrada koju je netko kupio i platio u stečajnom postupku (trgovina/cvjećarna) i koju je držao u posjedu i koja zgrada ima dva ulaza da kao vlasnik ne bi imao potrebe ulaziti kroz dva ulaza jer bi mu bio dovoljan jedan (onaj istočni). Zaključke suda ocjenjuje nerazumnima jer ne proizlaze niti iz dokaza koji su provedeni pa niti iz dokaza koje je sam sud citirao te postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju fotografija i samih tih fotografija jer iz fotografija na koje se poziva sud iz osiguranja dokaza koje je sačinio vještak Šulek ne postoji zid već samo ostaci srušene trgovine znatno manje visine od sadašnje visine zida, ne postoji zid na istočnoj strani (B-C) niti je rušenje trgovine "restauriranje" postojećeg zida te ne postoji zid na južnoj strani (A-B), posebno ne u gabaritima u kojima on postoji danas visine 1,3 m. Nastavno prigovara načinu na koji je prvostupanjski sud ocijenio iskaze tuženika te tvrdi da nije obrazložio osnovne činjenice koje potječu iz objektivnih izvora – geodetsko vještačenje u ovom sporu te građevinsko vještačenje u postupku osiguranja dokaza (R1-56/2023) i upisa koji se nalaze u izvatcima iz zemljišnih knjiga i posjedovnog lista (staklenici, trgovina itd.) odnosno rješenje o dosudi Trgovačkog suda u Rijeci i njegovim učincima, a iz kojih je razvidno da su tuženici izgradnju zida činili samovlasno i bez ikakve pravne osnove radeći to svjesno znajući da nisu vlasnici sporne površine i da nemaju nikakvo pravo držati je u posjedu. Zaključno tvrdi da prvostupanjski sud u pobijanoj odluci nije ocijenio odlučne činjenice npr. tko je imao u posjedu predmetnu trgovinu koja je srušena i uz istočni zid iste nakon rušenja sagrađen novi i to viši zid od strane tuženice, nije ocijenio rješenje o dosudi, nije ocijenio materijalne dokaze – vještačenje geodetskog i graditeljskog vještaka i vlasnički posjedovni list u odnosu na iskaze svjedoke i tvrdnje stranaka, da iz dokaza koje je ocijenio ne mogu proizlaziti zaključci koje je donio prvostupanjski sud jer sadržaj tih dokaza, posebno fotografije, prikazuje sasvim drugo stanje stvari, posebno glede navodnog postojanja istočnog zida i "restauriranja" istoga i nemogućnost smetanja posjeda zida koji je već postojao, nije ocijenio kontradiktornosti u iskazima tuženika glede navoda prvotuženika da od 1998. nije vidio da po spornom dijelu površine kčbr. [katastarska čestica] bilo tko od djelatnika tužitelja prolazi sa iskazom drugotuženice da je 2012. upravo tužitelj odnosno SA rušio zid od točke A-B i zatrpao njihovu septičku jamu. Konačno zaključuje da su zaključci prvostupanjskog suda arbitrarni te ne proizlaze iz dokaza koji su provedeni tvrdeći da su mu vođenjem predmetnog postupka povrijeđena temeljena ljudska prava i to pravo na pravično suđenje iz članka 29. stavka 1. Ustava RH u svezi članka 6. Konvencije u vidu prava na pristup sudu, pravo na učinkoviti pravni lijek, pravo na obrazloženu sudsku odluku i zaštita od arbitrarnosti.

8. Prema odredbi članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14

– Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje u tekstu: ZPP) drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. tog Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

9. Postupajući po naprijed citiranoj odredbi utvrđeno je da donošenjem pobijanog rješenja nije ostvarena ni jedna bitna povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

10. Tužitelj u žalbi ističe bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP jer prvostupanjski sud nije utvrdio odlučne činjenice spora niti je za iste dao razloge. Tvrdi i da je prvostupanjski sud počinio i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u svezi članka 8. i 338. stavka 4. ZPP.

11. Protivno naprijed iznesenim žalbenim navodima prvostupanjski sud iznio je dostatne i pravno odlučne razloge o činjenicama odlučnim za predmet spora i koji pobijano rješenje pravno relevantno opravdavaju te oni nisu nejasni ni proturječni provedenim dokazima. Prvostupanjsko rješenje nema nedostataka na koje se poziva tužitelj zbog kojih se ne bi mogla ispitati njegova pravilnost i zakonitost, pa stoga ovaj sud ne nalazi ostvarenom bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP,

12. Nije počinjena niti bitna povreda iz članka 354. stavka 1. u vezi članka 338. stavka 4. ZPP jer osporavano rješenje sadrži pravilno sačinjeno obrazloženje kako je to i određeno člankom 338. stavak 4. ZPP. Rješenje sadrži odlučne i dostatne razloge o svim bitnim aspektima u postupku iznesene činjenične i pravne argumentacije tuženika.

13. Činjenice odlučne za zahtijevanu posjedovnu zaštitu prvostupanjski sud je utvrdio na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka te je stečeno uvjerenje o tim činjenicama opravdao uvjerljivim i logičnim razlozima koji imaju uporište u procesnoj građi. Kod toga valja imati na umu da sudovi imaju ovlast ocjenjivati provedene dokaze kao i ovlast odlučivanja o dokazima koje će provesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica (članak 220. stavak 2. ZPP) pa postupanjem po toj ovlasti, a niti time što tužitelj nije zadovoljan ocjenom dokaza i smatra da je iz provedenih dokaza istinitim i bitnim za odlučivanje valjalo prihvatiti samo ono što on tvrdi kao i njegovo tumačenje istinitog i logičnog, tužitelju nije povrijeđeno ni jedno pravo.

14. Prema odredbi članak 22. stavka 2. ZV sud pruža zaštitu posjeda od samovlasnog smetanja u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Člankom 441. ZPP propisano je da će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja te da je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

15. Rukovodeći se naprijed navedenim zakonskim odredbama pravilno je prvostupanjski koncentrirao dokazni postupak u pravcu utvrđenja posljednjem mirnog posjeda dijela nekretnine kčbr. [katastarska čestica] koji su tuženici ogradili ogradnim zidom koji se proteže od točke A prema točki B i od točke B do točke C označenim u skici lica mjesta sudskog vještaka (list 96 spisa) paralelno s južnom i istočnom stranom njihove stambene zgrade kčbr. [katastarska čestica]/zgr., a na koji način ograđeni dio nekretnine tuženika predstavlja sukladno rješenju Grada Pule-Pola od 25. ožujka 2015. (kojim je utvrđena građevna čestica) nužnu okućnicu zgrade sagrađene na kčbr. [katastarska čestica]/zgr. k. o. [katastarska općina]. Za zahtijevanu posjedovnu zaštitu nije odlučno na koji način je i na temelju kojeg pravnog osnova je tužitelj stekao posjed nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa tako i posjed, u siječnju 2023. po tuženicima srušene kućice ili trgovine ili cvjećarnice, kako tužitelj naziva zidani srušeni objekt, koji se nalazio na nekretnini kčbr. [katastarska čestica], a uz istočni zid stambene zgrade sagrađene na kčbr. [katastarska čestica]/zgr. (rješenje Trgovačkog suda u Rijeci posl.br. St-71/2002 od 18. ožujka 2003., Ugovor o kupoprodaji imovine stečajnog dužnika kao cjeline, Ugovor o kupoprodaji od 9. prosinca 2009.), pa tako ni stanje koje proizlazi iz vlasničkog i posjedovnog lista. Niti činjenica da su tuženici u siječnju 2023. srušili kućicu koja je bila izgrađena uz istočni zid stambene zgrade tuženika nije odlučna budući da predmet posjedovne zaštite u ovom sporu nije smetanje posjeda zbog rušenje te kućice.

16. Imajući u vidu da je člankom 22. stavkom 2. ZV propisano da i posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran, prvostupanjski sud pravilno nije utvrđivao tko je bio u posjedu srušenog zidanog objekta – kućice u siječnju 2023., te u tom smislu ni postupak osiguranja proveden pod posl.br. R1- 56/2023 radi identifikacije nekretnine te na okolnost utvrđenja trenutnog stanja predmetnog objekta, odnosno vrste oštećenje (rješenje prvostupanjskog suda poslovni broj: R1-56/2023-2 od 17. travnja 2023. s lista 18-22 spisa) nisu odlučne za utvrđenje odlučnih činjenica, kao što nije odlučno da li su tuženici rušenje te kućice poduzeli u skladu sa Zakon o građenju, da li su tuženici Gradu Puli platiti za dio zemljište čkbr. [katastarska čestica] u njegovom vlasništvu koji je zajedno sa kčbr. [katastarska čestica]/zgr utvrđen građevnom česticom rješenjem od 25. ožujka 2015., a niti su odlučne činjenice vezano za rušenju ogradnog zida s južne strane kčbr. [katastarska čestica]/zgr od strane svjedoka [adresa]. koji je pri tome, prema iskazu tuženice FA, zatrpao septičku jamu tuženika koja se nalazi unutar ograđenog dijela.

17. Činjenično utvrđenje prvostupanjskog suda da tužitelj nije bio u posjedu sada ograđenog dijela kčbr. [katastarska čestica] uz nekretninu kčbr. [katastarska čestica]/zgr ovaj sud prihvaća pravilnim jer to proizlazi iz provedenih dokaza saslušanjem stranaka i svjedoka te isto nije dovedeno u sumnju žalbenim navodima tužitelja.

18. Naime, iz iskaza zakonske zastupnice tužitelja ŠA nedvojbenim proizlazi da ista smetanje posjeda gradnjom ogradnog zida u studenom 2023. povezuje se nemogućnosti dolaska do kućice koju su tuženici srušili u siječnju 2023. i u vezi kojeg postupanja se povodom tužbe tužitelja protiv tuženika već vodi sudski postupak radi smetanja posjeda pred istim prvostupanjskim sudom pod poslovni brojem: Psp -18/2025 (ranije Psp-6/2023), dok u odnosu na sliku broj 7 iz postupka osiguranja navodi da je betonsku podlogu na kojoj se nalaze stol i stolice (s južne strane nekretnine kčbr. [katastarska čestica]/zgr. – ops. ovog suda) dala sagraditi tuženica te da na tom dijelu već godina nema klijališta, dakle potvrđuje da tužitelj nije bio u posjedu tog dijela nekretnine ispred kojeg je izgrađen ogradni zid koji se proteže od točke A do točke B, a što potvrđuje u svojem stranačkom iskazu i tuženica FA, kao i fotografija broj 7 s lista 28 spisa iz koje je razvidno da na tom dijelu nema tegli sa cvijećem. Svjedokinja IA, djelatnica tužitelja, iskazala je da nakon što je kućica srušena više nisu držali cvijeće na dijelu koji je kasnije ograđen pri čemu ističe da su cvijeće maknuli još negdje u listopada 2022. i nakon toga više ga nisu vraćali na dio nekretnine koji je tuženica kasnije ogradila zidom. Svjedok SA, suprug zakonske zastupnice tužitelja u svom iskazu iskazuje o posjedovanju dijela sada ograđenog dijela nekretnine radi dolaska u kućicu koja je srušena u siječnju 2023. te da su biljke koje su držali u stražnjem dijelu dvorišta zgrade tuženice uklonili krajem siječnja 2023. Iz iskaza svjedoka ČA i tuženika CA pak proizlazi da tužitelj nije nikad bio u posjedu stražnjeg dijela dvorišta tuženika. Dakle, imajući u vidu navedene iskaze stranaka i svjedoka, pravilnim proizlazi zaključak prvostupanjskog suda da tužitelj nije dokazao da bi bio u posljednjem mirnom posjedu ograđenog dijela okućnice tuženika, pa tako ni dijela po kojem su prema tvrdnjama tužitelja njegovi radnici dolazili do sada srušene kućice i dijela na kojem se prije nalazila ta srušena kućica.

19. Kako je prvostupanjski sud rukovodeći se predmetom spora provedenim dokazima utvrdio odlučne činjenice te da je stečeno uvjerenje o tim činjenicama opravdao uvjerljivim i logičnim razlozima koje nisu u suprotnosti s provedenim dokazima, da donošenjem pobijanog rješenja nije ostvarena ni jedna bitna povreda odredaba parničnog postupka radi kojih tužitelj pobija prvostupanjsko rješenje kao ni one na koje se u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti, te da je na pravilno utvrđeno činjenično stanje odbivši tužbeni zahtjev prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo, to se pobijano rješenje ne može smatrati arbitrarnim ili očito nerazumnim. Tužitelju je pred prvostupanjskim sudom bilo omogućeno izjasniti se o svim zahtjevima i navodima tuženika, iznositi činjenice i predlagati dokaze te na taj način ravnopravno sudjelovati u postupku. Zbog toga ovaj sud ne nalazi da bi tužitelju bilo povrijeđeno pravo na pravično suđenje pa tako ni u vidu prava na pristup sudu, prava na učinkoviti pravni lijek i prava na obrazloženu sudsku odluku, a niti je pobijano rješenje arbitrarno kako to u žalbi obrazlaže tužitelj. Činjenica da tužitelj nije uspio u sporu ne znači da su mu povrijeđena temeljna prava koja su zaštićena kategorija na temelju Ustava Republike Hrvatske i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a niti stoga što je prvostupanjski zauzeo drugačije pravno shvaćanje i različito od tužitelja ocijenio provedene dokaze ne predstavlja povredu tog prava.

20. Iz svih naprijed navedenih razloga žalba tužitelja ocijenjena je neosnovanom pa je stoga na temelju članka 380. točke 2. u vezi članka 368. stavka 1. i 381. ZPP valjalo istu odbiti i potvrditi pobijano rješenje u cijelosti, dakle i u odluci o troškovima u vezi koje tužitelj ne iznosi konkretne žalbene razloge, a da drugostupanjski sud u odluci o troškovima postupka ne pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava po službenoj dužnosti.

U Varaždinu 5. siječnja 2026.

Sutkinja

Tanja Novak-Premec