REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

Tome Skalice 2

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: Gž R-125/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Irene Dikanović- Terzić predsjednice vijeća, Draženke Ilak članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Mirjane Šebalj Meglajec članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja FM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženice Osnovne škole Gornje Jesenje, OIB: 45751007835, Gornje Jesenje 78, zastupane po punomoćniku Ivanu Zubiću, odvjetniku u Krapini, radi diskriminacije, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini od 3. studenog 2025., poslovni broj: Pr-31/2024-21, u sjednici vijeća održanoj 5. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja FM kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini od 3. studenog 2025., poslovni broj: Pr-31/2024-21.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tuženik opetovano i osvetnički povrijedio tužiteljeva prava na jednako i nepristrano postupanje prilikom provođenja javnog natječaja za radno mjesto: "Učitelj/ica informatike (m/ž), neodređeno i nepuno radno vrijeme – 20 sati ukupnog tjednog radnog vremena - 1 izvršitelj/ica" koji je objavljen na službenim mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 15. travnja 2024. godine, te da su odgovorna i druge osobe u tuženiku opetovano zloupotrebljavajući svoje položaje i ovlasti tužitelju opetovano i osvetnički uskratile pravo na jednaku dostupnost javnoj službi prilikom zapošljavanja, opetovano i teško zlostavljale tužitelja, udružile se, pridružile se i opetovano provodile do sada neviđenu osvetu i odmazdu prema tužitelju, opetovano, sustavno i kontinuirano diskriminirale tužitelja po osnovi političkog i javnog djelovanja, obrazovanja, akademskog statusa i temeljnog ustavnog prava tužitelja na rad i zaradu za život, te mu time nanijele veliku materijalnu, odnosno financijsku, životnu i inu štetu budući da je tužitelj mr. sc. FM nezaposlena osoba više od 7,5 godine, da je bez prihoda i primitaka više od 7,5 godina, odnosno da je u proteklih 7,5 godina tužitelj mr. sc. FM bio 7 puta objektivno najbolji, pravovremeno i pravovaljani prijavljeni kandidat na javne natječaje kod tuženika i do danas namjerno nije dobio posao kod tuženika, odnosno niti jedan natječaj kod tuženika do danas nije riješen u korist tužitelja, odnosno zakonito proveden, odnosno da tužitelj uzdržava dvoje roditelja koji su teško bolesni i stari svaki više od 84 godine života, odnosno da je predmetno radno mjesto kod tuženika unaprijed dogovoreno i namješteno za neodgovarajuću i manje obrazovanu osobu. 2. Nalaže se tuženiku da isplati odštetu tužitelju u iznosu od 6.636,14 eura sa svim zakonskim zateznim kamatama po zakonski određenoj stopi počevši s danom zapošljavanja osobe na predmetno radno mjesto za: „Učitelj/ica informatike (m/ž), neodređeno i nepuno radno vrijeme 20 sati ukupnog tjednog radnog vremena 1 izvršitelj/ica" koji je objavljen na službenim mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 15. travnja 2024. godine pa sve do pravomoćnog okončanja ovog postupka."

II. Nalaže se tužitelju FM iz [adresa] da naknadi tuženiku Osnovna škola Osnovna škola Gornje Jesenje, OIB: 45751007835, Gornje Jesenje, Gornje Jesenje 78, parnični trošak u iznosu 625,00 EUR-a zajedno s zateznom kamatom tekućom od 3. studenog 2025., do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana."

2. Protiv presude tuženik je pravovremeno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, kao i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi ponavlja navode istaknute u tužbi, a iz sadržaja opsežne žalbe proizlazi da je nezadovoljan sa odlukom prvostupanjskog suda koju predlaže ukinuti, te predmet vratiti na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Iz sadržaja žalbe tužitelja proizlazi da tužitelj ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi s člankom 220. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), jer da sud nije uzeo u obzir sve njegove dokaze. U vezi sa istaknutim žalbenim navodima tužitelja ističe se kako relevantne činjenice prvostupanjski sud utvrđuje prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, odnosno na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pri čemu je stečeno uvjerenje u odnosu na ocjenu provedenih dokaza dužan opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima kako bi se moglo provjeriti ima li ocjena provedenih dokaza pravnu i činjeničnu osnovu.

5.1. Prvostupanjski je sud bitne činjenice o kojima ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva utvrdio sukladno odredbi članka 8. ZPP-a, a neodređenim i neargumentiranim žalbenim navodima tužitelja nije dovedena u sumnju pravilnost ocjene dokaza koje je izvršio prvostupanjski sud.

6. Ispitujući dalje pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda i u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti, tako da ovaj žalbeni razlog istaknut u žalbi tužitelja nije osnovan.

7. Nadalje, iz sadržaja žalbe nije vidljivo koje bi činjenice o kojima ovisi donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari bile pogrešno ili nepotpuno utvrđene, tako da nije osnovan niti istaknuti žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

8. U prvostupanjskom postupku je utvrđeno:

- da je tuženica raspisala natječaj za prijem u radni odnos za popunu radnog mjesta učitelj/ica informatike na određeno vrijeme, koji je objavljen putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na web stranicama i mrežnoj stranici tuženice;

-da je tuženica Odlukom od 15. travnja 2024. imenovala Komisiju za provedbu natječaja u sastavu FML, NM i HM;

- da su tužitelj i kandidatkinja SM ispunjavali formalne uvjete natječaja;

- da je tužitelj pristupio pisanom testiranju i razgovoru na kojem je ostvario 22,50 od mogućih 30 bodova, dok je kandidatkinja SM ostvarila 28 od mogućih 30 bodova;

- da je Komisija sastavila zapisnik o provedenom testiranju kandidata i rang listu prema kojoj je SM na prvom mjestu sa ostvarenih 28 od mogućih 30 bodova, a tužitelj je na drugom mjestu s ostvarenih 22,50 od mogućih 30 bodova, te je stoga predloženo da se ista zaposli na radno mjesto učitelj/ice informatike

- da iz Odluke o izboru kandidata od 9. svibnja 2024. proizlazi da je tuženica na traženo radno mjesto izabrala kandidatkinju SM.

9. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski je sud zaključio da su tužitelj i kandidatkinja SM ispunjavali formalne uvjete natječaja, te su stoga oboje pozvani na testiranje i razgovor. Kako je tužitelj prilikom provedenog testiranja i razgovora ostvario manje bodova, to je od strane Komisije predloženo da se na radno mjesto po raspisanom natječaju primi SM. Pri tome je prvostupanjski sud zaključio da se u konkretnom slučaju nije radilo o diskriminaciji tužitelja po osnovi obrazovanja i akademskog statusa, kao ni po bilo kojoj osnovi iz članka 1. stavak 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“ broj 85/08, 112/12 dalje: ZSD), a što je tužitelj tvrdio u svojoj tužbi, a u čemu ustraje i tijekom žalbe.

10. Prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, pravilno je prvostupanjski sud primijenio članak 20. ZSD-a kada je zaključio da tužitelj nije učinio vjerojatnim postojanje diskriminacije, budući da nije naveo, niti dokazao okolnosti iz kojih bi proizlazilo da je odluka o izboru donesena zbog neke od zaštićenih osnova. Tužitelj zapravo isključivo osporava pravilnost i ishod natječajnog postupka, te s tim u vezi i druge natječajne postupke koji, kako proizlazi iz prvostupanjske presude, ali i navoda žalbe, nemaju veze sa tuženicom.

11. Tužitelj smatra da je bio bolji kandidat od izabrane kandidatkinje za radno mjesto učitelj/ica informatike, a svoje tvrdnje temelji na vlastitoj ocjeni da posjeduje veće znanje i veću stručnu kvalifikaciju. Takve okolnosti, same po sebi, ne predstavljaju činjenice koje bi upućivale na postojanje diskriminacije, osobito imajući u vidu da iz provedenog postupka proizlazi kako je izbor izvršen na temelju jednako primijenjenih kriterija, pri čemu je izabrana kandidatkinja ostvarila veći broj bodova. Slijedom navedenog, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da nisu ispunjene pretpostavke iz članka 20. ZSD-a, pa se tužiteljevi navodi o diskriminaciji ne mogu prihvatiti.

12. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da s javnim natječajem koji je objavila tuženica, nije u uzročno-posljedičnoj vezi, niti predstavlja diskriminaciju, činjenica da je tužitelj više od sedam godina bez zaposlenja, te da nema dohotka i primitaka. Isto tako žalbeni navodi tužitelja da uzdržava bolesnu majku, a uzdržavao je i oca do njegove smrti, kao ni činjenica da se javljao na brojne natječaje drugih ustanova i institucija istog osnivača, na kojim natječajima nije izabran, ne predstavljaju okolnosti iz kojih bi proizlazilo postojanje diskriminacije, niti upućuju na primjenu nedopuštenih kriterija pri izboru kandidata u konkretnom natječajnom postupku, zbog čega je pravilno postupio prvostupanjski sud kada je odbio izvođenje daljnjih dokaznih prijedloga. S tim u vezi nisu osnovani ni žalbeni navodi tužitelja kojima i u žalbi traži izvođenje dokaza koji nisu u vezi s konkretnim predmetom spora.

13. U postupku pred prvostupanjskim sudom nije utvrđena povreda tužiteljeva prava na jednako postupanje, odnosno nije utvrđena nejednakost u postupanju koja bi bila motivirana nekom od nedopuštenih osnova diskriminacije koje u svojoj tužbi ističe tužitelj - političkog i javnog djelovanja, obrazovanja, akademskog statusa – niti je u postupku koji je prethodio donošenju prvostupanjske odluke tužitelj učinio vjerojatnim da bi bio diskriminiran na bilo koji način.

14. Posebno se napominje da je dakle diskriminacija svako stavljanje osobe u nepovoljniji položaj u odnosu na drugu osobu u usporedivoj situaciji, zbog neke od zakonom zaštićenih osnova. Diskriminacija dakle postoji kada se osoba različito tretira ili joj se uskraćuje pravo ili se prema njoj postupa nepovoljnije zbog neke od zakonom zaštićenih osnova. U postupku nije utvrđena povreda tužiteljevog prava na jednako postupanje, odnosno nije utvrđena nejednakost u postupanju motivirana nekom od nedopuštenih osnova diskriminacije, tj. nije utvrđeno da bi tužitelj bio diskriminiran po osnovi obrazovanja, političkog ili javnog djelovanja, niti po bilo kojoj drugoj osnovi iz članka 1. stavka 1. ZSD-a, a koja bi bila vezana uz izbor kandidatkinje SM.

15. S obzirom da dakle nije utvrđeno da bi tužitelj bio žrtva diskriminacije, to nema ni pravo na naknadu štete, odnosno ne ostvaruje pravo na pravičnu novčanu naknadu zbog povrede prava osobnosti sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 dalje: ZOO).

16. I odluka o parničnom trošku pravilno je utemeljena na članku 154. stavku 1. u vezi s člankom 155. ZPP-a, a troškovi su pravilno obračunati sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023) koja je bila na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku.

17. Kako dakle, žalbeni razlozi tužitelja nisu osnovani, žalbu je valjalo odbiti kao neosnovanu i prvostupanjsku presudu potvrditi, sukladno članku 368. stavku 1. ZPP- a.

Slavonski Brod, 5. siječnja 2026.

Predsjednica vijeća

Irena Dikanović-Terzić