Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Poreču-Parenzo

Turistička ulica 2

52440 Poreč-Parenzo

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo po sucu tog suda Alenu Barbiću kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice CJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane p.p. Vedranu Petriću, odvjetniku u Poreču-Parenzo, protiv tuženika UJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog p.p. Marku Tušeku, odvjetniku u Varaždinu, radi predaje posjeda, nakon glavne rasprave zaključene dana 19. studenog 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice, tuženika i zamjenika punomoćnika tuženika, dana 02. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku da tužiteljici preda u posjed, slobodnu od svojih stvari i osoba, nekretninu na k. č. br. ZGR. [katastarska čestica], u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina], koji je na Izvodu iz katastarskog plana od 11. prosinca 2024.g. označen zelenom bojom, kao i da s tog istog dijela ukloni ogradni zid, septik i upojni bunar, sve u roku od 15 dana."

II Odbija se tužiteljičin zahtjev za naknadu parničnih troškova.

III Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi parnične troškove u iznosu od 750,00 eur, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi podnesenoj 11. prosinca 2024. tužiteljica tvrdi da dolazi upisana kao vlasnica nekretnine na k. č. br. ZGR. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvorište, ukupne površine 290 m2, upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina], u 1/1 dijela. Tuženik da dolazi upisan kao vlasnik susjedne nekretnine oznake k. č. br. ZGR. [katastarska čestica], u naravi kuća, dv. gosp. zgr., upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina]. Tuženik da je u posjedu zapadnog dijela nekretnine oznake k. č. br. ZGR. [katastarska čestica], u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina] i to bez ikakvog valjanog pravnog osnova i za čiju uporabu da ne plaća nikakvu naknadu tužiteljici. Radi da se o dijelu nekretnine koji da je na Izvodu iz katastarskog plana od 11. prosinca 2024.g. označen zelenom bojom. Tuženik da je bez znanja i dopuštenja tužiteljice, prilikom renoviranja svoje nekretnine, sazidao ogradni zid na zapadnom dijelu k. č. br. ZGR. [katastarska čestica], u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina], kojim da je isključio tužiteljicu iz posjeda svoje nekretnine. Na spornom dijelu dao da je napraviti septik i upojni bunar. Tužiteljica da zahtijeva predaju u posjed zapadni dio nekretnine na k. č. br. ZGR. [katastarska čestica], u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina], koji da je na Izvodu iz katastarskog plana od 11. prosinca 2024.g. označen zelenom bojom. Tužiteljica da još zahtijeva i uklanjanje ogradnog zida, septika i upojnog bunara. Tuženik da se nalazi u nepoštenom posjedu nekretnine na k. č. br. ZGR. [katastarska čestica], u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina] te da odbija predati posjed tužiteljici, iako da zna da nema valjan pravni osnov za držanje u posjedu predmetnu nekretninu. Slijedom navedenog, a budući da tuženik odbija dobrovoljno predati posjed predmetne nekretnine u vlasništvu tužiteljice, to se zahtijeva da sud, nakon održane glavne rasprave, donese presudu slijedećeg sadržaja: "Nalaže se tuženiku da tužiteljici preda u posjed, slobodnu od svojih stvari i osoba, nekretninu na k. č. br. ZGR. [katastarska čestica], u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina], koji je na Izvodu iz katastarskog plana od 11. prosinca 2024.g. označen zelenom bojom, kao i da s tog istog dijela ukloni ogradni zid, septik i upojni bunar, sve u roku od 15 dana."

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da je točno da tužiteljica dolazi upisana kao vlasnica nekretnine na k. č. br. zgr. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvorište, ukupne površine 290 m2, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina], u 1/1 dijela. Točno da je da tuženik dolazi upisan kao vlasnik susjedne nekretnine oznake k. č. br. zgr. [katastarska čestica], u naravi kuća, dv., gosp. zgr., upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina]. Apsolutno da je netočno da bi tuženik bio u posjedu ikojeg djela nekretnine tužiteljice. Isto tako da je netočno da bi tuženik bez znanja tužiteljice sazidao ogradni zid na zapadnom dijelu nekretnine čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naime, među između nekretnina tužiteljice i tuženika oduvijek da predstavlja upravo tužbom spominjani stari kameni zid koji da se tamo nalazi od vremena izgradnje navedenih nekretnina, a koji da je tuženik samo obnovio i to prije gotovo već deset godina pa stoga da doista začuđuje činjenica da je tužiteljica odjednom spoznala njegovo postojanje. Dakle, međa između nekretnina tužiteljice i tužitelja (čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) oduvijek da je jasna i nikada i nipošto da se nije protezala prostorom koji da je tužiteljica krajnje arbitrabilno i samovoljno „zazelenila“ na katastarskom planu. Da je tome tako da dokazuje Preslik skice mjerenja br 18 još iz 1954. godine, prema kojoj da se

međa između susjednih nekretnina čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proteže ravnim pravcem između nekretnina i to upravo pravcem na kojem da se nalazi navedeni stari ogradni zid te da je do navedene međe odnosno zida tuženik oduvijek mirno vrši svoj posjed. Također, apsolutno isto to da dokazuje i Skica izmjere od dana 22.09.2016. godine izrađena po trgovačkom društvu GeoKliman d.o.o. Navedena izmjera vršena da je temeljem zahtjeva upravo ovdje tužiteljice, a koju da je Skicu uz pripadajuće izvješće o međama ovdje tužiteljica vlastoručno potpisala, čime da je potvrdila da međa prolazi upravo pravcem navedenog zida, a što da je jasno naznačeno na priloženoj Skici izmjere (toč. 3.-4.). Posjed tuženika u granicama nekretnine čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sukladno međama iz preslike skice mjerenja br. 18/1954 kao i iz skice izmjere od dana 22.09.2016. godine (3.-4.-5.-6.-9.) oduvijek da je mirno vršen upravo na način kako da je istima i određen. Točno da je da je tužitelj prije desetak godina na zapadnom dijelu svoje nekretnine (ocrtan zelenom bojom na izvodu iz katastarskog plana dostavljenom od strane tužiteljice) izgradio upojni bunar, što da samo dokazuje da je itekako mirno i aktivno vršio svoj posjed i vlasnička prava na navedenom dijelu nekretnine dugi niz godina, čemu da se tužiteljica ni na koji način nikada nije suprotstavljala. Zašto da se i kako tužiteljica iznenada „dosjetila“ da joj pripada posjed dijela nekretnine tuženika ocrtan zelenom bojom i gdje bi se točno on uopće trebao protezati i sa kojim pravnim temeljem, da je potpuni misterij. Zapravo, ova činjenično i pravno posve neosnovana tužba da predstavlja ništa drugo već isključivo nastavak objesnog parničenja kojeg da tužiteljica godinama poduzima protiv tuženika. Naime, od kada je tuženik u vlasništvu nekretnine čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tužiteljica da je protiv njega pokretala više parnica, a koje da su sve od reda bile posve promašene, na očigled neosnovane, zlonamjerne pa čak i apsurdne.

U svakom slučaju, ni u jednom od navedenih postupaka svih ovih godina nikada da nije bilo ni jedne jedine riječi o „protupravnoj“ izgradnji zida, septika i upojnog bunara te tuženikovom navodnom posjedovanju njenog dijela nekretnine, a koja činjenica da sama po sebi dovoljno govori da je komentar o objesnom parničenju itekako na mjestu. Dakle, porijeklo ideje za iznenadnim iniciranjem ovog postupka prema stavu tuženika da se treba tražiti u nastojanju tužiteljice da novim neosnovanim postupkom nastavi sada već sustavno onemogućavanje tuženika da normalno i mirno vrši posjedovne i vlasničke ovlasti na svojoj nekretnini. Temeljem svega navedenog potpuno da je jasno da se tuženik u pogledu spornog dijela nekretnine nalazi u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu, kakav da su i prije njega izvršavali raniji vlasnici nekretnine čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], njegova majka JJ te prije nje gđa. HJ i to upravo u granicama međe iz preslika skice iz 1954. godine te prema

stanju u naravi, a kakvo da je stanje iznova utvrđeno Izvješćem uz skicu izmjere od dana 22.09.2016. godine koje da je tužiteljica vlastoručno potpisala u znak prihvaćanja mjesta gdje da se međa nalazi, a samim time i posjed tuženika, međutim gotovo desetljeće kasnije tužiteljica da iznenada pokreće postupak kojim da tvrdi da je posjednik dijela tuženikova zemljišta. Slijedom navedenog, a nakon svih tih godina, sve kada bi i navodi tužiteljice bili točni, iako da je na očigled vidljivo da nisu, bili da bi bespredmetni iz razloga što da bi već prošlo vrijeme dosjelosti tuženika u odnosu na navedeni dio nekretnine pa da bi u svakom slučaju i po navedenoj osnovi stekao vlasništvo predmetnog dijela nekretnine. Slijedom iznijetog, tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Tužiteljica u svojoj replici navodi da skica izmjere, obnove međa od 22. rujna 2016., na koju se tuženik poziva, nije ovjerena od strane katastra, niti potpisan do strane svih osoba koje se navode na poleđini skice, te da kao takva nije vjerodostojna.

4. U dokaznom postupku je izvršen uvid u: izvatke iz zemljišne knjige (5-7), izvod iz katastarskog plana od 11. prosinca 2024. (8), geodetski snimak od 22. travnja 2011. (14, kao i 24), presliku skice mjerenja od 21. travnja 2011. (15, kao i 25) i skicu izmjere, obnove međa od 22. rujna 2016. (16-17, kao i 26-27). Saslušan je tuženik. Nije saslušana tužiteljica, jer se, iako uredno pozvana, nije odazvala pozivu suda, a svoj neodaziv nije opravdala. Nisu izvedeni drugi dokazi, jer su već oni izvedeni bili dostatni za utvrđenje odlučnih činjenica.

5. Uvidom u izvatke iz zemljišne knjige utvrđeno je da je tužiteljica uknjižena kao vlasnik k. č. br. zgr. [katastarska čestica], označene kao kuća i dvorište, s površinom od 290 m2, iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je tuženik uknjižen kao vlasnik k. č. br. zgr. [katastarska čestica], označene kao kuća, dv., gosp. zgr., s površinom od 367 m2 iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Među strankama je nesporno da je tužiteljica vlasnik k. č. br. zgr. [katastarska čestica], označene kao kuća i dvorište s površinom od 290 m2, iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a da je tuženik vlasnik susjedne k. č. br. zgr. [katastarska čestica], označene kao kuća, dvorište, gospodarska zgrada s površinom od 367 m2 iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Nesporno je da je tuženik u posjedu dijela nekretnine koji je na izvodu iz katastarskog plana od 11. prosinca 2024. (8) označen zelenom bojom (dalje: zeleni dio).

Prema geodetskom snimku od 22. travnja 2011. i preslici skice mjerenja br. 18/1954. međa između k. č. br. zgr. [katastarska čestica] i zgr. 105/4 k. o. [katastarska općina] ide ravnim pravcem.

Uvidom u skicu izmjere, obnove međa od 22. rujna 2016. (dalje: skica izmjere) utvrđeno je da je skicom izmjere, uz ostalo, obnovljena međa između k. č. br. zgr. [katastarska čestica] i zgr. 105/4 k. o. [katastarska općina], na način da međa između ovih nekretnina ide linijom označenom sa točkama 3-4. Skicu izmjere su, uz ostalo, potpisale tužiteljica, kao vlasnica k. č. br. zgr. [katastarska čestica] (ista je, očitom omaškom u pisanju, označena kao vlasnik k. č. br. zgr. [katastarska čestica]) i ZJ, kao vlasnica k. č. br. zgr. [katastarska čestica]. Ova skica predstavlja pravni posao, te tako obvezuje njene potpisnike. Činjenica da skica izmjere nije ovjerena od strane katastra, niti potpisana od strane svih osoba koje se navode na poleđini skice, na što se tužiteljica poziva, nema za posljedicu njenu vjerodostojnost. Naime, skicu izmjere je potpisala tužiteljica, kao vlasnik k. č. br. zgr. [katastarska čestica], te ova skica proizvodi pravni učinak u odnosu na među između njene nekretnine i susjedne k. č. br. zgr. [katastarska čestica].

Nesporno je da postoji zid koji odvaja zeleni dio od k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Nesporno je da navedeni zid ide po liniji koja je na skici izmjere (26) označena sa točkama 3-4.

Nesporno je da je tuženik na zelenom dijelu napravio upojni bunar i septik.

Nesporno je da se zeleni dio nalazi sjeverno od linije koja je na skici izmjere (26) označena sa točkama 3-4.

Saslušanjem tužitelja je utvrđeno da je navedeni zid rekonstruiran 2016. na mjestu na kojem je prije bio stari zid visine cca 20 cm. Tužitelj je u posjedu svoje nekretnine do navedenog zida od 2017. Prije njega je, od 2015. ili 2016., pa do svoje smrti 2017., u posjedu bila njegova majka, od koje je on preuzeo posjed. Prije njegove majke je u posjedu bila HJ, koja je tužiteljevoj majci prodala i predala u posjed tu nekretninu, i to od 2011. godine. Prije HJ je u posjedu, i to negdje od 80-ih godina prošlog stoljeća, bila CJ (majka tužiteljice), koja je bila podijelila svoju imovinu, na način da je tužiteljici dala nekretninu, koja je sada u tužiteljičinom vlasništvu, a drugoj kćeri HJ, nekretninu koja je sada u vlasništvu tuženika. Cijelo to vrijeme između ovih nekretnina je postojao zid rekonstruiran 2016. Tuženik je pred sudom dao logičan i neposredno uvjerljiv iskaz na koji nije bilo prigovora. Ništa ne upućuje na neistinitost njegovog iskaza. Zbog tih razloga, sud prihvaća njegov iskaz.

Prema čl. 30. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV) vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja svoje stvari.

Prema čl. 161. st. 1. ZV-a vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari. Prema čl. 162. st. 1. ZV-a da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, vlasnik mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovom posjedu.

Prema čl. 163. st. 1. posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ga ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).

Prema međi obnovljenoj skicom izmjere, koja, kao što je rečeno, proizvodi pravni učinak, zeleni dio se ne nalazi na tužiteljičinoj k. č. br. zgr. [katastarska čestica], već na tuženikovoj k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Shodno tome, tužiteljica nema pravo od tuženika zahtijevati predaju posjeda zelenog dijela.

Sve da i tome nije tako, u smislu da skica izmjere ne proizvodi pravni učinak, tužbeni zahtjev ne bi bio osnovan.

Prema čl. 159. st. 1. ZV-a dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Prema st. 3. istog članka samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

Prema čl. 160. st. 2. ZV-a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali barem kao pošteni samostalni posjednici.

Prema čl. 11. st. 2. ZV-a posjed će se smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno, a prema čl. 18. st. 5. istog zakona posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

Tuženik je (što proizlazi iz njegovog iskaza), uračunavajući i vrijeme posjedovanja njegovih prednika (majke, HJ i CJ – majke tužiteljice), do podnošenja tužbe u ovom predmetu, više od 20 godina bio u neprekidnom posjedu zelenog dijela.

Kraj utvrđenja da je tužitelj, uračunavajući i vrijeme posjedovanja njegovih prednika, do podnošenja tužbe više od 20 godina bio u neprekidnom posjedu zelenog dijela, te da nisu utvrđeni nesamostalnost i nepoštenje tog posjeda, isti je dosjelošću stekao vlasništvo zelenog dijela. I zbog tog razloga tužiteljica nema pravo zahtijevati od tuženika predaju posjeda zelenog dijela.

Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u t. I dispozitiva.

6. Obje su stranke zatražile naknadu parničnih troškova.

Prema čl. 154. st. 1. ZPP-a stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

Tuženik nije izgubio ovu parnicu, pa nije dužan naknaditi tužiteljici parnične troškove. Zato je odlučeno kao u t. II dispozitiva.

Tužiteljica je izgubila ovu parnicu, pa je dužna naknaditi tuženiku parnične troškove.

Tuženiku su priznati sljedeći parnični troškovi: za sastav odgovora na tužbu 200,00 eur (Tbr. 8. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika), za zastupanje na ročištu 17. travnja 2025. 200,00 eur (Tbr. 9. t. 1.), za zastupanje na ročištu 19. studenog 2025. 200,00 eur ( Tbr. 9. t. 1.) i za PDV na ove radnje 125,00 eur (Tbr. 46.), ili ukupno 725,00 eur.

Slijedom iznijetog, odlučeno je kao u t. III dispozitiva.

U Poreču-Parenzo, dana 02. siječnja 2026.

S u d a c:

Alen Barbić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud, kao drugostupanjski sud.

DNA:

1. tužiteljici p.p.

2. tuženiku p.p.

S u d a c: v.r.