REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8

Poslovni broj: Pp-1/2026-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog IŽ, radi prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Bjelovar Klasa: 211-07/25-5/34450 Urbroj: 511-02-05-25-1. od 31.12.2025., nakon provedenog žurnog postupka te proglašenja presude dana 1.1.2026., na temelju članka 183. u vezi članka 221. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 2. siječnja 2026.,

p r e s u d i o j e

OKRIVLJENI IŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin I i Ž, r. Z, rođen **.**.1991. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., skladištar, 1.080,00 eura, izvanbračna zajednica, 2 maloljetne djece, državljanin Republike Hrvatske, srednja stručna sprema, pismen, prekršajno neosuđivan,

k r i v  j e

I što je dana 31. prosinca 2025., u 14:00 sati, u obiteljskoj kući u [adresa], u [adresa] nasilnički se ponašao u obitelji na način što je pod vidnim utjecajem alkohola vikao i galamio na izvanbračnu suprugu ŽŽ upućujući joj pogrdne riječi: " B glupi, četnici, došli ste iz Bosne u stojadinu, neobrazovani ste", što je kod oštećene izazvalo osjećaj uznemirenosti, straha i povrede dostojanstva,

dakle, vrijeđanjem izvanbračne supruge nasilnički se ponašao u obitelji,

pa je time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu se prekršaj na temelju istog propisa, a uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona

i z r i č e

NOVČANA KAZNA OD 240,00 EURA (dvjesto četrdeset eura).

II

Na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona u izrečenu novčanu kaznu uračunava se i vrijeme koje je okrivljenik proveo povodom zadržavanja u policiji u trajanju od 2 dana, koje se izjednačuje sa iznosom od 79,64 eura (sedamdeset devet eura i šezdeset četiri centa) tako da okrivljeniku preostaje za platiti iznos novčane kazne od 160,36 eura (sto šezdeset eura i trideset šest centi).

III Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti novčanu kaznu u roku od 60 dana od dana pravomoćnosti presude.

Ako okrivljenik u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu ista će se na temelju članka 34. stavka 2. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.

Ako okrivljenik plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 106,91 eura (sto šest eura i devedeset jedan cent) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

IV Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 26,12 eura (dvadeset šest eura i dvanaest centi), u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Policijska postaja Bjelovar podnijela je protiv okrivljenika Optužni prijedlog Klasa: 211-07/25-5/34450 Urbroj: 511-02-05-25-1. od 31.12.2025., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se ne smatra krivim za prekršaj stavljen mu na teret.

3. Ispitani IŽ navodi da od njegove strane nije bilo ispoljavanja nasilja u obitelji u odnosu na izvanbračnu suprugu ŽŽ na način da bi joj upućivao pogrdne riječi odnosno uvrede naznačene u optužnom aktu, što bi kod nje izazvalo određen psihičku posljedicu. Kod toga ističe da žive zajedno 7 godina i iz te zajednice imaju 2 maloljetne djece. Trenutno žive kao obitelj kod tasta i punice na katu njihove kuće iz razloga što njihovu kuću koja glasi na suprugu renoviraju i privremeno borave na naznačenoj adresi. Međutim, duži period vremena ima izvjestan problem sa komunikacijom u odnosu na suprugu, jer ga ona bezrazložno gotovo svakodnevno pokušava kontrolirati i pratiti njegovo ponašanje na način da ga učestalo poziva mobilnim telefonom ili mu šalje bezbroj poruka kojima želi znati gdje se nalazi, što radi, kada će se vratiti kući i slično. To je kod njega kroz izvjestan period vremena stvorilo pritisak i stoga u takvim situacijama zna biti mrzovoljan ili nervozan, jer ne smatra potrebnim i nužnim da ga supruga takvim svojim radnjama pokušava kontrolirati. S druge strane, on je odgovoran suprug i otac koji skrbi za svoju djecu i obavlja znatan dio kućnih i obiteljskih poslova, za razliku od supruge. Upravo se to dogodilo ove zgode kada je propustio doći kući nakon 15:00 sati kada je završilo radno vrijeme, jer se zadržao s kolegama s posla u zadnjem danu godine tako što je s njima popio nekoliko čaša gemišta i time je bio u nekoj mjeri etiliziran. No, supruga ga je iznimno puta pozivala telefonom i slala poruke inzistirajući da se što prije vrati kući. Po dolasku kući nastavila je s tim pritiskom inzistirajući da sazna što je radio i gdje je bio i od pritiska reagirao je implulzivno te počeo galamiti na nju i upućivao joj neke pogrdne riječi odnosno psovke koje ne može precizirati, ali se ne može odrediti i izjasniti da bi joj uputio upravo riječi naznačene u optužnom aktu. Stoga ne smatra da je njegova reakcija bilo nasilno ponašanje verbalne naravi, jer je supruga u više navrata znala slično postupati prema njemu i vrijeđati ga pogrdnim riječima, na što nije reagirao niti se ljutio i nije smatrao da bi trebao takvo što prijaviti policiji, jer se nije osjećao uznemiren i povrijeđen. Stoga prekršaj poriče u cijelosti.

4. Obzirom da je okrivljenik porekao prekršaj za koji se tereti, sud je na glavnoj raspravi ispitao oštećenu ŽŽ te svjedoka ZŽ, nakon čega je izvršen uvid u zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti za okrivljenika, zapisnik o ispitivanju oštećene ŽŽ u svojstvu svjedoka, zapisnik o ispitivanju svjedoka ZŽ i zapisnik o ispitivanju svjedoka BŽ.

5. Ispitana ŽŽ iskazuje da je ona izvanbračna supruga okrivljenika te su u braku zajedno 7 godina i imaju 2 maloljetne djece, a žive kod njezinih roditelja na katu kuće. Za sve vrijeme trajanja njihove životne zajednice nisu postojali problemi među nje i okrivljenika te zajedno odgovorno uzdižu i odgajaju maloljetnu djecu. Između njih je uvijek bila korektna komunikacija i ona je najčešće svedena na obveze vezano za djecu na način kako će s njima boraviti, tko će djecu voziti na sportske aktivnosti i slično. S druge strane, okrivljenik je doista odgovoran kao roditelj i nikada kao suprug nije prema njoj izražavao bilo kakvo asocijalno odnosno nasilno ponašanje kao niti prema drugim članovima obitelji. Prije dužeg vremenskog perioda okrivljenik je znao uzimati alkoholna pića, ali sukcesivno, time da unazad nekoliko mjeseci nije pio alkoholna pića. Što se tiče spornog događaja ističe da je supruga jučer telefonom zvala u 2 navrata i prvi puta ujutro vezano za djecu, a kasnije da bi saznala kada mu ističe radno vrijeme radi zajedničkog ručka. U toj komunikaciji suprug je rekao da će doći iza 13:00 sati, ali ga nije bilo do 13:30, pa ga je nazvala ponovno telefonom te joj je rekao da je s prijateljima otišao na piće i da će doći ubrzo kući, što se dogodilo. Međutim, bez razloga i povoda po dolasku kući suprug je za stolom prema njoj u prisutnosti njezinog šogora ZŽ počeo iskazivati ružne riječi uvredljivog sadržaja govoreći da je zajedno sa svojom obitelji glupa te da su glupi B, četnici i neobrazovani, jer su došli iz Bosne u "stojadinu". Obzirom da nije očekivala takvu njegovu reakciju, iako je zapazila da je alkoholiziran, uznemirilo ju je takvo njegovo izražavanje i povrijedilo dostojanstvo kao supruge, jer nije ničime zaslužila da je naziva glupom i neobrazovanom. Okrivljenik je nastavio sa ružnim izražavanjem te ga je ona sa šogorom pokušala primiriti, u čemu nije uspjela i bilo je nužno tražiti intervenciju policije. Napominje da je okrivljenik inače nervozan po prirodi i često reagira impulzivno, jer ga smetaju obične životne stvari i događaji koji se odvijaju oko njega ili unutar obitelji. S druge strane, ne smatra da svojim ponašanjem odnosno učestalom komunikacijom s njim vrši pritisak na njega i da ga time dodatno čini nervoznim i usplahirenim. Smatra da je potrebna njihova česta komunikacija zbog različitih obiteljskih obaveza. Na kraju ističe da ne osjeća strah i nelagodu u prisutnosti okrivljenika niti očekuje da bi ubuduće ponovio ovakvo ili slično nasilničko ponašanje, tako da ne smatra potrebnim da mu se izriče bilo kakva zaštitna mjera kojom bi se nju štitilo kao žrtvu nasilja. Uzevši u obzir da imaju 2 male djece kojima su potrebna oba roditelja te okrivljenik sve obiteljske obveze izvršava korektno i uredno, nužno je da oboje nastave u suživotu podizati i odgajati djecu i svakako nije svrsishodno da ga se udaljuje iz obitelji.

6. Ispitani ZŽ iskazuje da ima izvjesna saznanja o navedenoj situaciji i neprimjerenom odnosno asocijalnom ponašanju okrivljenika u obiteljskoj kući gdje se ružno izražavao uvredljivim riječima prema supruzi, pa ujedno i prema drugim članovima njezine obitelji. Inače, on je suprug sestre oštećene i često se druže te dobro poznaje i okrivljenika i oštećenu, a prema iskustvima može napomenuti da su oni vrlo dragi i dobri ljudi, dok nema saznanja da bi se ikada između njih odvijalo nešto neprimjereno. Ove zgode sa suprugom se zatekao u obiteljskoj kući gdje žive okrivljenik i oštećena, a tamo su se nalazili i roditelji oštećene. Bili su na obiteljskom ručku gdje se posljednji pojavio okrivljenik i sjeo za stol te je u početku bilo sve korektno i uobičajeno. Međutim, iz nepoznatog razloga u nekom trenutku okrivljenik je počeo sa izražavanjem čudnih izjava, na što ničime nije bio isprovociran, posebno ne ponašanjem svoje supruge. U nastavku komunikacije njegovo izražavanje je bilo sve nekorektnije, pa je za suprugu i njenu obitelj obraćajući se njoj izrekao da su glupi B i četnici te neobrazovani i da su iz Bosne došli u "stojadinu". Bilo je razvidno da se okrivljenik ne može primiriti i da bi mogao nastaviti s takvim ponašanjem i bilo je nužno tražiti intervenciju policije. No, po njegovom osobnom doživljaju smatra da je ovo izolirani događaj, jer okrivljenik nije osoba sklona agresivnom i rabijatnom ponašanju i ne smatra da će ponoviti takvo asocijalno ponašanje.

7. U postupku nije bilo sporno da su okrivljenik i oštećena izvanbračni partneri te da je okrivljenik kritične zgode u razgovoru sa oštećenom na nju galamio i upućivao joj neke pogrdne riječi odnosno psovke.

8. Međutim, valjalo je kao sporno utvrđivati da li bi tom prilikom okrivljenik vrijeđao oštećenu pogrdnim riječima iz optužnog akta, pa da bi takvo njegovo eksplicitno ponašanje kod oštećene izazvalo psihičku posljedicu u vidu povrede dostojanstva, straha i uznemirenost.

9. Na temelju svih provedenih dokaza, sud je na siguran način utvrdio da se okrivljenik u ovoj situaciji ponašao na način koji nije dopustiv za užu socijalnu sredinu odnosno obitelj, pa je njegovo postupanje imalo sve bitne elemente nasilja psihičke naravi iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

10. Okrivljenik se prvotno izjasnio da se ne smatra odgovornim za naznačenu protupravnu radnju, kod čega u obrani navodi kako svakako te zgode nije vršio nasilje prema oštećenoj na način da bi joj upućivao pogrdne i uvredljive riječi nazivajući je glupom i neobrazovanom, ujedno apelirajući da je ona sa svojom obitelji došla iz Bosne u "stojadinu" te da su četnici. Svjestan je toga kako je imao raspravu sa suprugom u obiteljskoj kući te da je prema njoj izražavao neke ružne riječi odnosno psovke, čijeg se sadržaja ne može prisjetiti. Ipak, smatra to normalnim i uobičajenim u obiteljskim odnosima jer je supruga njega više puta znala nipodaštavati i vrijeđati pogrdni riječima, zbog čega on nije osjećao nelagodu niti mu je povrijeđeno dostojanstvo. Osim toga, ističe kako ga izvjesno vrijeme supruga gotovo svakodnevno kontrolira i prema njemu vrši psihički pritisak vezano za obiteljske obaveze, ali smatra kako ona želi u svakom trenutku znati štio se s njim događa i gdje se nalazi, pa takvo njezino ponašanje kod njega izaziva nervozu i nezadovoljstvo.

11. Međutim, takve navode okrivljenika ne potvrđuje i ne potkrjepljuje svojim tvrdnjama sama oštećena koja je vrlo jasno i detaljno naznačila kako je sama bila iznenađena reakcijom okrivljenika kao supruga u ovoj situaciji kada je došao kući s posla, jer nikada ranije nije izražavao bilo kakvo neprimjereno i asocijalno ponašanje prema njoj, djeci ili drugim članovima obitelji. K tome, smatra supruga odgovornim roditeljem koji izvršava svoje obveze u tom smislu, a svakako ne smatra da ona svojim djelovanjem kod njega izaziva bilo kakvu negativnu emociju odnosno da ga čini nervoznim i posebno da bi to činila u namjeri da usmjerava ili kontrolira njegovo ponašanje. Izvjesna povremena učestala komunikacija između nje i okrivljenika je potrebna zbog obiteljskih obaveza, posebno vezano za maloljetnu djecu. Ove zgode je u dva ili tri navrata tokom dana pozivala okrivljenika kako bi saznala kada će doći kući na obiteljski ručak, kojom je prilikom saznala da je nakon posla otišao s kolegama popiti neko piće i ubrzo se pojavio u obiteljskoj kući. Razabrala je kako je alkoholiziran u nekoj mjeri, iako joj je poznato da dosta dugo vremena nije uzimao alkoholna pića. Tada je u prisutnosti šogora ZŽ prema njoj iskazivao neprimjerene i pogrdne riječi za nju i njezinu obitelj navodeći da su oni glupi B, četnici i neobrazovani, jer su došli iz Bosne u "stojadinu". Nastavno oštećena ističe da j je takvo eksplicitno izražavanje okrivljenika povrijedilo odnosno uznemirilo, jer ničime nije zaslužila da je se naziva glupom i neobrazovanom. Na kraju ističe kako ne smatra da bi okrivljenik i ubuduće moga izražavati neko nasilno ponašanje prema njoj i time ne smatra potrebnim da mu se izriče bilo kakva mjera kojom se nju štiti kao žrtvu nasilja.

12. Nadalje, na gotovo identičan način o spornom događaju se izjašnjavao i svjedok ZŽ koji ističe da je također bio u obiteljskoj kući na zajedničkom ručku obzirom da je on suprug sestre oštećene. Naglašava da je obitelj okrivljenika i oštećene skladna i da se dobro slažu i nje nikada pio njegovom saznanju bilo neprimjerenog ponašanja. Ovom prilikom ej okrivljenik iz nedoznatog razloga za stolom počeo izražavati čudne izjave, ničime isprovociran, tako što se obraćao supruzi govoreći za nju i njenu obitelj da su četnici, glupi B i neobrazovani. Bilo je očito kako je okrivljenik bio tada uznemiren i nije ga se moglo primiriti niti je svojevoljno prestao sa takvim ružnim izražavanjem te se time morala tražiti intervencija policije. Ipak, smatra da je ovo krajnje izolirani događaj jer okrivljenik nije sklon bilo kakvom rabijatnom i agresivnom ponašanju.

13. Također, neposredno nakon predmetnog događaja u svojstvu svjedoka je ispitana ŽŽ, a zapisnik o njezinom ispitivanju kao svjedoka valjan je i zakonit dokaz obzirom da su joj pružena potrebna upozorenja, a potom je sadržaj zapisnika uredno osobno potpisala. U tom smislu navedeni zapisnik može predstavljati dokaz u postupku. Tako iz njenog iskaza nalazimo da je sporni događaj opisala na potpuno identičan način ističući da je ove zgode okrivljenik po dolasku kući bez razloga nju i njene ukućane vrijeđao riječima: " B glupi, četnici došli ste iz Bosne u "stojadinu", neobrazovani ste". Tada ga je smirio šogor ZŽ, pa se uputio na spavanje, time da je takvo ophođenje supruga izazvalo kod nje strah, uznemirenost i povredu dostojanstva.

14. Isto tako, neposredno nakon predmetnog događaja u svojstvu svjedoka je ispitan ZŽ i svjedokinja BŽ, a zapisnici o njihovom ispitivanju kao svjedoka valjan su i zakonit dokaz obzirom da su im pružena potrebna upozorenja, a potom su sadržaj zapisnika uredno osobno potpisali. U tom smislu navedeni zapisnici mogu predstavljati dokaz u postupku. Tako iz njihovih iskaza nalazimo da su i oni na identičan način opisali navedenu situaciju, pa svjedok ZŽ ističe da je čuo viku od strane okrivljenika koji je vrijeđao njegovu šogoricu ŽŽ i ostale osobe iz obitelji riječima: " B glupi, četnici i slično". Upravo je to istaknula i svjedokinja BŽ kao sestra oštećene koja je istaknula da je okrivljenik kao njezin šogor vrijeđanju njenu sestru ŽŽ i sve iz njihove obitelji riječima: " B glupi, četnici".

15. I na kraju, iz spomenutog zapisnika o alkotestiranju razabire da je okrivljenik odbio ponuđeno testiranje na prisutnost alkohola u organizmu, uslijed čega nije utvrđen stupanj njegove opijenosti tempore criminis, time da se već iz njegove obrane razabire kako i sam priznaje da je popio nekoliko pića prije dolska kući, tako da je u nekoj mjeri bio alkoholiziran, šti je moglo utjecati na njegov kognitivne sposobnosti i toleranciju u komunikaciji sa članovima obitelji, tim više ako se uzme u obzir tvrdnja oštećene da izvjesno duže vrijeme okrivljenik nije uzimao alkoholna pića.

16. Prema tome, analizom svih provedenih dokaza, uzevši u obzir i sadržaj obrane okrivljenika, doista je na nedvojben način utvrđeno kako se okrivljenik izvjesne zgode u obiteljskoj kući prema izvanbračnoj supruzi ophodio na nedopušten način izražavajući verbalno odnosno psihičko nasilje upućivanjem raznih uvreda koje su kod nje izazvale i psihičku posljedicu u vidu povrede dostojanstva i uznemirenosti. Naime, iako okrivljenik ističe u obrani da se ne može prisjetiti riječi koje je izražavao prema supruzi i članovima njene obitelji, posebno da bi se radilo o uvredama naznačenim u optužnom aktu, ipak ističe da je tom prilikom izražavao izvjesne psovke i uvrede. Međutim, sama oštećena, ali i osobe koje su bile u neposrednoj blizini pratile navedenu komunikaciju odnosno izražavanje okrivljenika, a radi se o njegovom šogoru i šogorici ZŽ i BŽ, jasno proizlazi da i oni potvrđuju navode oštećene o riječima koje je on ove zgode upućivao supruzi, pa i ostalim planovima njene obitelji. Time precizno spomenuti svjedoci ističu kako je okrivljenik u razgovoru vikom za oštećenu kao izvanbračnu suprug i druge članove njene obitelji (očito sestru te roditelje) iskazivao da su glupi i neobrazovani, te da su četnici. Bez sumnje takve riječi imaju direktan smisao vrijeđanja, pa uzevši u obzir da je do te zgode okrivljenik bio uzoran suprug i otac, jer to tvrdi sama oštećena, tada nema sumnje kako je opisano izražavanje od njegove strane predstavljalo nemalo iznenađenje za oštećenu, zbog čega je ona u tom trenutku svakako bila uznemirena te je povrijeđeno njezino dostojanstvo kao supruge i majke.

17. U tom smislu bez sumnje obrana okrivljenika ne može biti uvjerljiva i prihvatljiva kada on pokušava izbjeći odgovornost za krajnje asocijalno ponašanje prema članovima obitelji, pri čemu je irelevantno koje pogrdne riječi i psovke je upućivao supruzi povišenim tonom, a da na to ničime nije bio izazvan niti isprovociran. Čak što više, okrivljenik ovakvu svoju reakciju i ponašanje pokušava opravdati tvrdnjom kako izvjesno duže vrijeme supruga prema njemu vrši izvjestan psihički pritisak u pokušaju da ga kontrolira i u svakom trenutku zna što radi i gdje se nalazi, pa to kod njega izaziva izvjesne frustracije i nelagodu, posebno kada se uzmu u obzir i druge obiteljske i poslovne obaveze koje ima. Ako je tome doista i tako, time svakako nije dopušteno i prihvatljivo da on svoj status nervoze i nezadovoljstva izražava na opisani način upućivanjem bilo kakvih uvreda na račun supruge, a posebno drugih članova njene obitelji. To znači da se izvjesno nerazumijevanje između njega i supruge svakako može razriješiti na puno jednostavniji i adekvatan način normalnom komunikacijom i razmjenjivanjem informacija u kojima će jedan druge iskazati nezadovoljstvo trenutnim statusom i tražiti da se način njihova ophođenja na izvjestan način promjeni. Bez sumnje okrivljenik nije tako postupio već je izvjesno vrijeme sakupljano negativne emocije odnosno frustracije, što je eskaliralo u ovoj situaciji kada su njegove kognitivne sposobnosti bile ograničene sužene zbog utjecaja alkohola, pa si je bez moralnih kočnica dopustio opisano izražavanje koje u naravi predstavlja psihičko nasilje prema članu obitelji.

18. Time se nedvojbeno dolazi do zaključka da je okrivljenik postupao nasilno prema oštećenoj, jer je izricanje uvredljivih riječi prema supruzi krajnje nedopustivo ponašanje, kada se svakako time kod osobe kojoj se takve riječi upućuju izaziva određena psihička posljedica odnosno negativna emocija i to uznemirenost te povreda dostojanstva, a svakako nije dopušteno i prihvatljivo da takve emocije izaziva drugi član obitelji. Upravo se izričito sama oštećena izjašnjavala o tome da ju je povrijedilo odnosno uznemirilo takvo obraćanje od strane okrivljenika, jer nije zaslužila da ju se naziva takvim pogrdnim riječima, kao suprugu i majku. To jasno upućuje da je kod okrivljenika bio prisutan izostanak minimuma tolerancije i pristojnosti u komunikaciji sa članom obitelji kao što je supruga i ujedno majka njegove djece.

19. Nakon ocijene provedenih dokaza i to svakog zasebno te u njihovoj ukupnosti, okrivljenik je u subjektivnom i objektivnom smislu ispunio elemente prekršaja koji mu se stavlja na teret te je oglašen krivim i izrečena mu je blaža novčana kazna od zakonom propisanog minimuma.

20. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir obiteljsko i imovno stanje okrivljenika, a kao olakotna okolnost cijeni se činjenica da ima niža mjesečna primanja kojima uzdržava dvoje maloljetne djece, dok nije došlo do nastupanja težih štetnih posljedica, time da otegotnih okolnosti nije nađeno. Stoga je u odnosu na njegovo eksplicitno ponašanje te socijalni status bilo primjereno izreći mu blažu novčanu kaznu od zakonom propisanog minimuma, koja će biti nesumnjivo dostatna da utječe na njegovu svijest i buduće primjereno ponašanje u socijalnoj sredini, posebno u obiteljskim odnosima, na koji će se način postići zakonska svrha kažnjavanja i to u smislu individualne prevencije.

21. U svakom slučaju okrivljeniku se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme koje je proveo povodom uhićenja u trajanju od 2 dana, time da se to vrijeme uhićenja izjednačava sa iznosom od 79,64 eura, pa se za taj iznos i umanjuje izrečena novčana kazna.

22. Također, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenik u roku koji mu je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.

23. Sud se u odnosu na okrivljenika nije odlučio na izricanje zaštitne mjere zabrane približavanja, te održavanja i uspostavljanja veze sa žrtvom nasilja te udaljenje iz obiteljske kuće obzirom da prema provedenim dokazima uopće ne proizlazi da je oštećena u strahu zbog mogućeg budućeg asocijalnog ponašanja okrivljenika te ne osjeća ugroženost za svoj integritet, jer je to izričito u svom iskazu i sama istaknula. Naime, jasno je napomenula kako je okrivljenik odgovoran i primjeren kao suprug i otac te time smatra da je ovaj događaj izolirani slučaj te da se više neće ponoviti, pa ne smatra potrebnim da ga se udalje iz obitelji. Stoga ne postoji objektivna opasnost od nastavka obiteljskog nasilja niti od približavanja ili uspostavljanja veze sa oštećenom. Zbog svih tih razloga nepotrebne su i ne svrsishodne navedene zaštitne mjere.

24. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, jer je zaposlen i može platiti navedeni iznos troška postupka bez da dovede u pitanje vlastitu egzistenciju ili članova obitelji.

U Bjelovaru, 2. siječnja 2026.

Zapisničar

SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.

Ratko Laban v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku

2. Podnositelju Optužnog prijedloga

• po pravomoćnosti

3. Žrtvi ŽŽ

4. Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Bjelovar