Zakon.hr

Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Stalna služba u Petrinji

Petrinja, Trg dr. Franje Tuđmana 12

Poslovni broj: P-415/2020-66

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Petrinji, po sutkinji Blaženki Navara, u pravnoj stvari tužitelja IĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Darki Lovrić, odvjetnici iz Petrinje protiv tuženika IĐĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], RĐĆ. 6472, 91401 CA Ca, Van Nuys, SAD, zastupanog po punomoćniku Marku Krpanu, odvjetniku iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti, nakon zaključene glavne javne rasprave održane dana 19. studenog 2025. u prisutnosti tužitelja osobno i punomoćnice tužitelja, te zam. punomoćnika tuženika, na ročištu za donošenje i objavu presude dana 2. siječnja 2026.

p r e s u d i o j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja IĐ koji glasi:

"Utvrđuje se da je Ugovor o zajmu broj VT10LMŽD09 ovjeren kod javnog bilježnika RĐ iz [adresa], ČĐ [adresa], ovjera broj OV-2201/2010. od 09. ožujka 2010.g. sklopljen između 1. tužitelja IĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. tužiteljice UĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. tužitelja ZĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] tuženika IĐĆ, 6472 Van Nuys Blvd, [adresa] SAD, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1979.g. ništetan.

Određuje se na osnovi ove presude uknjižba brisanja uknjižbe založnog prava tuženika IĐĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1979.g. na nekretninama upisanim u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kat. čest. [katastarska čestica] kuća i dvorište u [adresa] od 428 m2 i kat. čest. br. [katastarska čestica] dvorište u Pejakovićevoj ulici od 18 m2."

"Poništava se Ugovor o zajmu broj VT10LMŽD09 ovjeren kod Javnog bilježnika RĐ iz [adresa], ČĐ [adresa], ovjera broj OV-2201/2010. od 9. ožujka 2010. sklopljen između I. tužitelja IĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], UĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i ZĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], te tuženika IĐĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.1979.g.

II Nalaže se tužitelju ŠĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tuženiku IĐĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], 6472 Van Nuys Blvd, [adresa] SAD, plati trošak postupka u iznosu od 4.792,39 eura u roku 15 dana, dok se u preostalom dijelu u iznosu od 7.812,50 eura zahtjev tuženika za naknadu troškova odbija.

Obrazloženje

1. Tužitelji IĐ, UĐ i ZĐ podnijeli su ovome sudu tužbu protiv tuženika IĐĆ, radi utvrđenja ništetnosti ugovora o zajmu, odnosno poništenja istog. U tužbi navode da su I. tužitelj kao dužnik, a II. i III. tužitelji kao sudužnici dana 09.03.2010. u Zagrebu sklopili Ugovor o zajmu br. VT10LMŽD09 na iznos od 30.155,35 eura uz ugovorenu kamatnu stopu od 6,81% godišnje na razdoblje od 09.03.2010. do 09.06.2018. U čl. 3. Ugovora je navedeno da zajmoprimac daje zajam u iznosu od 30.155,35 eura što je na dan sklapanja bilo 219.000,00 kn i da se isplata vrši prilikom potpisa Ugovora. Razlog sklapanja ovog Ugovora je bilo podmirenje duga po Ugovoru o zajmu broj 090910LMŽ od 10.07.2009. na iznos od 10.494,45 eura koji je I. tužitelj sklopio sa ČĐĆ na temelju kojeg je osiguranje plaćanja upisano pravo zaloga na taj iznos za korist zajmodavca na nekretninama u vlasništvu I. tužitelja i to kčbr. [katastarska čestica] iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljima nikada nije isplaćen iznos zajma od 30.155,35 eura. Od iznosa zajma zajmodavac je odmah zadržao iznos koji odgovora dugovanju po Ugovoru o zajmu od 10.07.2009. i to 70.400,00 kn i tim iznosom je trebao zatvoriti ovaj Ugovor od 10.07.2009. Zajmodavac je isplatio na ruke I. tužitelju 10.000,00 kn od čega je I. tužitelj platio troškove javnog bilježnika 1.740,00 kn, a nije isplatio preostali iznos zajma od 138.500,00 kn. S obzirom da tuženik nije ispunio ugovornu obvezu tužitelji nisu otplaćivali obrok zajma pa je tuženik pokrenuo ovrhu i blokirao mirovine tužitelja. Tužitelji su pristali na sklapanje ovog Ugovora jer su vjerovali da će im nakon potpisa Ugovora biti isplaćen cjelokupan iznos zajma i ovo postupanje tuženika je prijavljeno ODO-u u Zagrebu. S obzirom da je temeljem ovog Ugovora izvršena i uknjižba zaloga, a isti Ugovor je ništav, tužitelji predlažu i brisanje uknjižbe prava zaloga. Stoga tužitelji smatraju da prije svega ne postoji osnova za sklapanje ovog Ugovora i predlažu da se donese presuda kojom će se utvrditi da je Ugovor o zajmu od 09.03.2010. sklopljen između tužitelja i tuženika ništetan, te da se izvrši brisanje uknjižbe založnog prava tuženika na nekretninama I. tužitelja. Tužitelji ističu i alternativni tužbeni zahtjev tražeći da se donese presuda kojom će se poništiti Ugovor o zajmu od 09.03.2010. i izvršiti brisanje uknjižbe založnog prava tuženika na nekretninama I. tužitelja.

2. U odgovoru na tužbu tuženik IĐĆ navodi da su nesporne činjenice vezano za sklapanje Ugovora o 09.03.2010. i uknjižba založnog prava tuženika na nekretninama u vlasništvu I. tužitelja. Navodi da je I. tužitelju isplaćen sav iznos od 219.000,00 kn što je vidljivo iz potpisa isplatnice, a i I. tužitelj je tražio svojim dopisom odgodu ovrhe. Smatra da je sporni Ugovor solemniziran kod javnog bilježnika, da su stranke postigle suglasnost o bitnim sastojcima Ugovora i da Ugovor odgovara njihovoj stvarnoj volji. Istim Ugovorom je utvrđeno da postoji potraživanje tuženika prema tužiteljima. Stoga su tužitelji potpisom Ugovora potvrdili postojanje tražbine i primitak iznosa temeljem istog Ugovora. Smatra da sukladno čl. 3. i 59. Zakona o javnom bilježništvu proizlazi da potvrđena isprava ima snagu javnobilježničkog akta i da ovaj Ugovor sukladno čl. 230. ZPP-a ima svojstvo javne isprave i da dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Tužitelji su na dan sklapanja Ugovora predali i potpisane izjave kojima su potvrdili da nisu u nuždi, u teškom imovinskom stanju i da nemaju smanjenu sposobnost rasuđivanja. Ako bi se dokazalo suprotno, onda bi to bilo protivno načelu savjesnosti i poštenja i da su time tuženika doveli u zabludu. Isto tako iz izjave I. tužitelja proizlazi da mu je novac bio potreban za adaptaciju obiteljske kuće i dostavio je I. tužitelj i podatke o primanjima domaćinstva. Stoga proizlazi da je i tuženik predložio i uvjetovao podmirenje duga po Ugovoru o zajmu od 10.07.2009. i to sve kako bi tuženik bio jedini založni vjerovnik pa je dakle zajam od 219.000,00 kn uzet radi adaptacije kuće i podmirenja duga po Ugovoru o zajmu od 10.07.2009. Tuženik navodi da se protiv njega ne vodi kazneni postupak u Republici Hrvatskoj. Upoznat je tuženik s kaznenim postupkom koji je u tijeku u kojem je utvrđeno 660 oštećenika, ali se optužnica ne odnosi na tuženika već isključivo na 19 osoba koje su bile zaposlenici kreditnih ureda, odnosno posrednika. Stoga smatra da okolnost da bi tužitelji eventualno bili oštećeni kaznenim djelom koje je stavljeno na teret trećim osobama nikako ne bi moglo biti od utjecaja na ovaj postupak, tim više što eventualni imovinsko pravni zahtjev tužitelja nije predmet odlučivanja u ovosudnom parničnom postupku. Osporava se tvrdnja da bi sporni Ugovor bio ništetan jer smatra da ne postoje za to okolnosti koje bi upućivale na primjenu čl. 322. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08 dalje ZOO). Isto tako se osporava činjenica da tužiteljima ne bi bio isplaćen cjelokupni iznos zajma, a i to ne bi bio razlog ništetnosti Ugovora. Ukoliko tužitelji smatraju da tuženik nije ispunio svoju ugovornu obvezu odnosno da nije isplatio cjelokupan iznos iz Ugovora o zajmu, tuženik smatra da bi se onda mogla primijeniti odredbe čl. 360. ZOO-a prema kojoj u slučaju neispunjenja ugovorne obveze jedne ugovorne strane druga ugovorna strana ima pravo zahtijevati ispunjenje obveze ili raskid predmetnog ugovora. Stoga smatra da tužitelji nisu ovlašteni tražiti utvrđenje ništetnosti Ugovora. Tuženik navodi da nikada nije pokrenuo ovrhu i blokirao imovinu tužitelja. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troška.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige (str. 15-16 spisa), ugovor o zajmu (str. 20-26 spisa), ugovor o zajmu (str. 27-33 spisa), ovosudno rješenje br. Z-715/10 (str. 34 i 35 spisa), izvod iz poslovnih knjiga (str. 36 spisa), ovjeru javne bilježnice (str. 71 spisa), isplatnicu (str. 91), izjave (str. 97-100 spisa), narudžbenicu (str. 101 spisa), zahtjev (str. 102-104 spisa), saslušan je tužitelj IĐ (str. 125, 183-184 spisa), saslušana je svjedokinja RĐ (str. 194 spisa), izvršen je uvid i nalaz i mišljenja stalnog sudskog vještaka Marijana Krajine (str. 221-224 spisa) i nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje Ljerke Zdunić (str. 253- 259 spisa) te su saslušani stalni sudski vještaci Marijana Krajine i Ljerke Zdunić (str. 267 i 268 spisa).

4. Rješenjima ovog suda poslovni broj P-1121/2015-43 od 3. svibnja 2018. i P- 296/2020-2 od 15. rujna 2020. utvrđen je prekid postupka jer su II. tužiteljica UĐ i III. tužitelj ZĐ umrli. Budući je nasljednikom iza pok. UĐ i pok. ZĐ rješenjima o nasljeđivanju Javnog bilježnika Domagoja Ocvareka iz [adresa], posl. broj O-1404/2018 od 28. studenog 2018. i Javnog bilježnika Davora Škugora iz [adresa], posl. broj O-48/2019 od 15. svibnja 2019., proglašen I. tužitelj IĐ, time su prestali razlozi za prekid postupka i postupak je nastavljen na način da na mjesto pok. II. tužiteljice UĐ i pok. III. tužitelja ZĐ stupa njihov nasljednik IĐ – I. tužitelj.

5. Uvidom u preslik Ugovora o zajmu broj VT10LMŽD09 utvrđeno je da je sklopljen dana 9. ožujka 2010. između tuženika kao zajmodavca i tužitelja kao zajmoprimca i založnog dužnika te UĐ i ZĐ kao sudužnika. Ugovor je sklopljen na razdoblje od 9. ožujka 2010. do 9. lipnja 2018., ugovoren je zajam u iznosu od 30.155,35 eura što je na dan zajma bilo 219.000,00 kn. U čl. 3. je navedeno da se isplata vrši prilikom potpisa Ugovora i da zajmoprimac potvrđuje primitak tog iznosa potpisom Ugovora. U čl. 8. je ugovoreno pravo zaloga na nekretninama I. tužitelja kao osiguranje za plaćanje kredita i I. tužitelj je dozvolio uknjižbu tog prava u zemljišnim knjigama. Ugovor je potpisan od strane tužitelja i tuženika, a radi se o solemniziranom Ugovoru, a što je između ostalog utvrđeno i na temelju rješenja Općinskog suda u Sisku, Zemljišno knjižni odjel u [adresa] temeljem kojeg je i izvršena uknjižba založnog prava na ime tuženika, a vezano za nekretnine I. tužitelja, a isto tako je vidljivo da je prije toga izvršena uknjižba založnog prava u korist UĐĆ za iznos od 10.494,45 eura.

6. Uvidom u preslik Ugovora o zajmu broj 090910LMŽ od 10. srpnja 2009. utvrđeno je da je isti sklopljen između UĐĆ kao zajmodavca i I. tužitelja kao zajmoprimca za iznos od 10.494,45 eura što je iznosilo na dan sklapanja Ugovora 77.000,00 kn. Vidljivo je da je ugovoreno založno pravo na nekretninama I. tužitelja i isti Ugovor je solemniziran od strane javnog bilježnika.

7. Uvidom u preslik isplatnice od dana 9. ožujka 2010. utvrđeno je da se u istoj navodi da je IĐ isplaćen iznos od 219.000,00 kn po Ugovoru VT10LMŽD09 te je vidljiv potpis IĐ kao primatelja tiskanim slovima i potpis blagajnika.

8. Uvidom u dokument od dana 23. svibnja 2010. je utvrđeno da se radi o dokumentu koji sadrži molbu za odgodom ovrhe i to za zajam koji je predmet ovog postupka i potpis I. tužitelja.

9. Uvidom u izjave korisnika zajma od dana 9. ožujka 2010. utvrđeno je da se radi o izjavama na kojima su naznačeni potpisi tužitelja, u kojima se navodi da potpisnici iskazuju da nisu u nuždi, teško financijskoj situaciji, teškim imovinskim prilikama, da nemaju smanjenu sposobnost rasuđivanja i da prihvaćaju svojim potpisom sve uvjete iz Ugovora koje su detaljno proučili.

10. Uvidom u preslik izjave tužitelja od dana 1. veljače 2020. utvrđeno je da je isti napisan rukom, tiskanim slovima i na kojem stoji potpis tužitelja, gdje isti iznosi okolnosti svog imovnog stanja i da mu je kredit potreban za adaptaciju obiteljske kuće.

11. Uvidom u preslik narudžbenice za procjenu nekretnine utvrđeno je da se radi o tiskanom obrascu gdje su navedeni osobni podaci tužitelja i njegov potpis, gdje isti naručuje pregled i procjenu nekretnina na kčbr. [katastarska čestica].

12. Uvidom u dopis Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta od dana 19. listopada utvrđeno je da je u predmetu K-US-139/12 podignuta optužnica dana 14. siječnja 2014. protiv I. okrivljenika NĐ i osamnaest drugih osoba zbog kaznenih djela iz čl. 333. st. 1. i čl. 233. st. 1. i 2. KZ-a/97, a istom su kao oštećenici obuhvaćeni I., II. i III. tužitelji. Tuženik nije obuhvaćen istom optužnicom i optužen za navedeno kazneno djelo, a tijekom istrage je utvrđeno da su se optuženici koristili imenovanim kao fiktivnim zajmodavcem i da je Ugovor između njega i tužitelja iz ovosudnog predmeta naveden kao dokaz u optužnici pod br. 1196 u predmetu Županijskog suda u Zagrebu. Navodi se da je u kaznenom postupku u odnosu na dvanaest optuženika donesena pravomoćna presuda u kojima je utvrđeno počinjenje kaznenih djela i na štetu I., II. i III. tužitelja, a temeljem ovdje spornog Ugovora.

13. Tužitelj IĐ u svom iskazu navodi da je sklopio ovaj Ugovor o zajmu 9. ožujka 2010. gdje su ugovorili da bi on dobio od tuženika 30.155,35 eura što je tada bilo 219.000,00 kn. Ugovor su potpisali kod javnog bilježnika on, njegovi roditelji i tuženik osobno. Isti taj dan mu je tuženik isplatio 8.400,00 kn i rekao da će mu preostale novce isplatiti kasnije ali ih nikada nije dobio. Nakon toga su ga zvali više puta i dolazili kući i pitali zašto ne plaća svoje rate zajma, a on je rekao da ne plaća jer nije dobio novce koje je trebao i to je prijavio i policiji. Navodi da nije potpisao dokumente s lista ovog spisa 91, 92 i 93, a da nije potpisivao ni dokumentaciju s lista spisa 97-104 kao niti njegovi roditelji pogotovo majka koja je lošijeg zdravstvenog stanja. Smatra da je te dokumente netko napravio i potpisivao ih kako bi ispalo da je on primio te novce. Trenutno mu ocu s mirovine skidaju 880,00 kn za otplatu ovog kredita. Navodi da nikakvih posebnih dogovora s tuženikom nije bilo da bi se s ovim novcima nešto drugo zatvaralo već da je trebao dobiti sav iznos od 219.000,00 kn. Nakon toga je dobio neke informacije i misli da se ovdje radi o jednoj velikoj prijevari. Smatra da nije valjan Ugovor koji je potpisao i da to treba sve poništiti i da treba brisati založno pravo. Dalje navodi da prilikom sklapanja Ugovora nije s tuženikom izmjenjivao bilo kakve informacije niti popunjavao bilo kakve zahtjeve. Dalje je naveo da od ovih 8.400,00 kn je platio još i javnog bilježnika 1.740,00 kn. Navodi da nije čitao Ugovor niti je javni bilježnik što pojašnjavao već mu je rekao tuženik da potpiše i da će dobiti novce i u tom trenutku je vjerovao tuženiku, a nakon toga je više puta dobivao odgovor da se strpi i da će dobiti novce. Nije se žalio na rješenje o uknjižbi zaloga jer je i dalje smatrao da će dobiti novce u cijelosti.

14. Dopunski saslušan, tužitelj IĐ je naveo kako je došao u Sisak, a potom u Zagrebu u poslovnicu tuženika ZĐĆ i tada su dogovorili isplatu kredita u iznosu od 30.000,00 eura. Tada su s njim bili i njegovi roditelji, sada pokojni UĐ i ZĐ. Tada su sve napravili, otišli su u javnobilježnički ured RĐ i svi su se potpisali za novce. Sada ne zna točno koji papir je tada potpisao. Platio je javnoj bilježnici 1.400,00 kuna da bih mogao dobiti navedeni iznos kredita. Nakon toga mu je I, čijeg se prezimena ne sjeća, dao kovertu u kojoj je bilo 18.000,00 kuna. Pitao je R gdje su ostali novci, a on mu je odgovorio - dobit ćete. Nakon što mu je predočen ugovor o zajmu od 9. ožujka 2010. ističe kako je isti potpisao, nakon što mu je predočen ugovor o zajmu broj: 090910LMŽ od 10. srpnja 2009., ističe kako isti ugovor nije potpisao, na njemu nije njegov potpis, nakon što mu je predočena isplatnica od 9. ožujka 2010. na stranici 91 spisa ističe kako na istoj nije njegov potpis budući taj dokument nije potpisao, nakon što je predočena molba za odgodu ovrhe od dana 23. svibnja 2010. na stranici 92 i 93 spisa ističe kako nije niti sastavljao niti potpisao ovu molbu. Nakon što mu je predočena izjava korisnika zajma od 9. ožujka 2010. (stranica 97 spisa) ističe kako ovu izjavu nije potpisao. Nakon što mu je predočen podnesak od 1. veljače 2010. (stranica 100 spisa) ističe kako nije potpisao ovaj dokument. Također nije potpisano niti narudžbenicu za procjenu nekretnine (stranica 101 spisa). Također nije potpisao niti zahtjev za kredit od 1. veljače 2010. koji se nalazi u spisu na stranici 102 do 104. Njegovi roditelji i on željeli su popraviti kuću i iz tog razloga su tražili kredit. Prilikom sklapanja ugovora o kreditu, tuženiku nije iznosio ništa o svojim osobnim i materijalnim prilikama. Kada su došli kod tuženika, potpisali su zahtjev za kredit nakon čega su išli javnoj bilježnici. Prije isplate novaca rekao je da mu je kredit potreban za uređenje kuće. Tada je imao primanja, primao je mirovinu. Osim ove založene imovine, druge imovine nema. Zahtjev za kredit predao je navedenom R. Tuženik nije bio prisutan niti ga je vidio. Nije tada dobio nikakve podatke o osobama koje su bile prisutne. Platio je i proviziju za posredovanje, 4.000,00 ili 5.000,00 kuna. Račun nije dobio. Odmah je prigovorio iznosu koji je dobio jer u koverti nije bilo ni 20.000,00 kuna. Tada nije potpisao ništa iz čega bi proizlazilo da je u nuždi i da razumije da se radi o kreditu. Nije potpisao niti isplatnicu. Javni bilježnik mu nije protumačio ugovor prije potpisivanja, što je ona sama trebala reći. Nitko mu nije branio da ga sam pročita. Nije primio rješenje o uknjižbi hipoteke na svoju nekretninu. Nije se pokušao obratiti tuženiku i kontaktirao ga jer se njega ne može kontaktirati, a vezano za članak 11. ugovora o zajmu.

15. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Marijana Krajine od dana 9. svibnja 2023. proizlazi da je IĐ iz [adresa], mogući skriptor teksta i potpisa na molbi za odgodu ovrhe od 23.05.2010. (prilog lista 92-93 spisa). Potpisi " IĐ", koji se nalaze na: isplatnici br. VT10LMŽD09, od 09.03.2010. (list 91 spisa), izjava korisnika zajma, koje daje zajmodavac IĐĆ, od 09.03.2010. (97), zahtjev za odobrenje zajma od 01.02.2010., (100), izjava korisnika zajma od 09.03.2010., podnesak od 01.02.2010. (102-104) te narudžbenica o procijeni nekretnine od 01.02.2010. vrlo vjerojatno nisu napisani rukom ŠĐ iz [adresa]. Da bi se dalo decidirano mišljenje glede zahtjeva vještačenja (oblika: sporni potpisi i rukopis su/nisu napisani rukom LM), nužno je potrebno dostaviti, kako je gore i navedeno, duži rukopis pisan rukom imenovane osobe (pisma, bilješke i slično, ili rukopis po diktatu), pisan ”tiskanim” slovima, kao i više potpisa imenovane osobe nastalih u vremenu datiranja spornih dokumenata.

16. Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje Ljerke Zdunić od dana 9. svibnja 2024. proizlazi da je skriptor spornih potpisa na ime IĐ, koji se nalaze na fotokopiji isplatnice od 09. 03. 2010., fotokopiji molbe od 23. 05. 2010., fotokopiji izjave od 09. 03. 2010., fotokopija izjave od 01. 02. 2010., fotokopiji narudžbenice za procjenu nekretnine, fotokopiji zahtjeva za kredit od 01. 02. 2010., vrlo vjerojatno je IĐ. Ne može se isključiti mogućnost da je IĐ skriptor rukopisa s kojim je ispisana fotokopija molbe od 23. 05. 210. Nema temelja za identifikaciju skriptora spornog rukopisa s kojim je ispisan tekst na fotokopiji izjave od 01. 02. 2010.

17. Saslušani stalni sudski vještak Marijan Krajna u svom je iskazu naveo kako u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja danog u ovom postupku, pri čemu je iskazao mišljenje o stupnju vjerojatnosti na temelju kojeg je zaključio da bi za decidirano mišljenje glede zahtjeva vještačenja nužno potrebno pribaviti što više nespornih potpisa IĐ, pisanih verzalima (nastalih u približnom vremenu datiranja spornih dokumenata).

18. Vještakinja Ljerka Zdunić u svom je iskazu navela kako u cijelosti ostaje kod nalaza i mišljenja kao i dopune istog. U cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 9. svibnja 2024. koje glasi: da je skriptor spornih potpisa na dostavljenoj dokumentaciji vrlo vjerojatno IĐ. Sigurno mišljenje nije dala budući da pravila grafološke struke nalažu da se sigurno mišljenje ne može dati ukoliko je vještačenje izvršeno na temelju fotokopije, no budući da je analizom spornih potpisa te analizom nespornih potpisa utvrdila podudarnosti u varijacijama, a koje je navela na listu 6 svog nalaza i mišljenja, koje je također u svom nalazu i mišljenju obilježila crvenim strelicama, a zbog prethodnog objašnjenja zašto nije dala sigurno mišljenje, ali je dala mišljenje u višem stupnju vjerojatnosti da je IĐ skriptor spornih potpisa.

19. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), Sud smatra kako je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan u cijelosti.

20. Odredbom čl. 322. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23; dalje: ZOO) je propisano da je ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

21. Odredbom čl. 327. st. 1. ZOO-a je propisano da se na ništetnost pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba.

22. Odredbom čl. 328. ZOO-a je propisano da se pravo na isticanje ništetnosti ne gasi.

23. Odredbom čl. 12. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP) je propisano da je u parničnom postupku sud u pogledu postojanja, kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

24. Budući da je u postupku utvrđeno kako tuženik nije obuhvaćen kaznenom presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovnog broja K-US-55/14, pa iz tog razloga ovaj sud ne može izravno primijeniti navedenu odredbu čl. 12. st. 3. ZPP-a i u odnosu na istog.

25. Sud smatra kako tužitelj tijekom cijelog postupka ničim nije dokazao da bi sporni ugovor o zajmu broj VT10LMŽD09 ovjeren kod javnog bilježnika RĐ iz [adresa], ČĐ, ovjera broj OV-2201/2010. od 9. ožujka 2010. bio protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva. Dapače, tužitelj niti u tužbi ne navodi razloge ništenosti spornog ugovora o zajmu već navodi kako tuženik kao zajmodavac nije ispunio svoju ugovornu obvezu, odnosno nije tužitelju ispatio ugovoreni iznos zajma u cijelosti. Navedeni razlog nije razlog zbog kojeg bi sporni ugovor bio ništetan, nego bi eventualno bio razlogom zahtijevati ispunjenje ugovora.

26. U odnosu pak na tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje spornog ugovora o zajmu, Sud ističe kako razlog naveden u tužbi nije niti razlog za poništavanje ugovora o zajmu. Naime, odredbom čl. 330. ZOO-a propisano je da je ugovor pobojan kad ga je sklopila strana ograničeno poslovno sposobna, kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje te kad je to ovim Zakonom ili posebnim propisom određeno. Ugovorna strana u čijem je interesu pobojnost ustanovljena može zahtijevati da se ugovor poništi (čl. 331. st. 1. ZOO-a).

27. Tužitelj IĐ je u svom iskazu naveo kako je potpisao ugovor o zajmu od 9. ožujka 2010., a što je uostalom i utvrđeno uvidom u potvrdu Javne bilježnice RĐ koja je dana 9. ožujka 2010. ovjerila potpis tužitelja na utuženom ugovoru o zajmu. Tužitelj se nije pozivao tijekom cijelog postupka na druge razloge pobojnosti ovog ugovora. Činjenica da eventualno nije popisao druge dokumente poput isplatnice, molbe, izjave ili zahtjeva ne utječe na valjanost samog ugovora o zajmu.

28. Naime, Sud ističe kako tužitelj postavlja tužbeni zahtjev i navodi činjenice na kojima isti temelji, a u konkretnom slučaju tužitelj je tvrdio kako mu zajmodavac nije isplatio ugovoreni iznos zajma u cijelosti pa slijedom toga nije ispunio svoju ugovornu obvezu, uslijed čega je tužitelj prestao ispunjavati svoju obvezu otplate spornog zajma. Tijekom cijelog postupka tužitelj nije dokazao niti razloge za ništetnost spornog ugovora, a niti za njegovu pobojnost, pa je slijedom toga tužbeni zahtjev tužitelja valjalo odbiti u cijelosti. Ističe se kako eventualno neispunjenje ugovorne obveze od strane tuženika nije razlog za ništetnost ugovora već je, u tom slučaju, tužitelj mogao tražiti ispunjenje obveze od tuženika ili, pod pretpostavkama određenih odredaba ZOO-a raskinuti ugovor, ali i pravo na naknadu štete.

29. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

30. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a kojim je propisano da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci i njezinu umješaču nadoknaditi troškove izazvane vođenje postupka. Tuženiku su stoga, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, a temeljem vrijednosti predmeta spora označene u tužbi, priznati troškovi za zastupanja na ročištima 04.10.2017., 15.02.2018., 17.06.2021., 25.08.2021., 09.11.2021., 05.11.2024. i 19.11.2025. u iznosu od 250,00 eura za svako ročište temeljem Tbr. 9.1. Tarife, dok mu za zastupanja na ročištima dana 23.09.2021., 12.04.2022., 19.01.2023. i 14.11.2023. pripada pravo na 50% nagrade budući se na ročištima raspravljalo samo o procesnim pitanjima temeljem Tbr. 9.2. Tarife. Za sastav podnesaka od dana 03.11.2017., 09.09.2021., 23.11.2021. i 01.09.2023. tuženiku pripada pravo na odvjetničku nagradu u iznosu od 250,00 eura temeljem Tbr. 8.1. Tarife, dok za sastav podnesaka od 06.02.2023. i 10.06.2024. Sud mu nije priznao pravo na nagradu budući smatra kako isti nisu bili potrebni radi vođenja parnice u smislu odredbe čl. 155. ZPP- a. Tuženik također ima pravo na naknadu troška za plaćena vještačenja u ukupnom iznosu od 729,89 eura, što sveukupno s PDV-om iznosi 4.792,39 eura, dok je u preostalom dijelu zahtjev tuženika valjalo odbiti.

U Petrinji, 2. siječnja 2026.

Sutkinja

Blaženka Navara

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda pismeno, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana objave presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1.Tužitelj IĐ, po punomoćnici Darki Lovrić, odvjetnici iz Petrinje

2. Tuženik IĐĆ, po punomoćniku Marku Krpanu, odvjetniku iz Zagreba

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte