Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: 163 P-495/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

P R E S U D A  N A  T E M E L J U  P R I Z N A N JA

Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Jadranki Nižić - Peroš, u pravnoj stvari tužiteljice FC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Ani Šinkić, odvjetnici u Zadru protiv tuženika 1. VC pok. F, 2. MC pok. F, 3. ĐC pok. F, 4. IC pok. V, 5. EC pok. V, 6. HC, 7. ŠC pok. V, tuženici od 1. do 7. zastupani po privremenoj zastupnici Dariji Krajina Štivičić, odvjetnici u Zadru, 8. GC pok. M, [adresa], 9. TC, [adresa], 10. ŽC, [adresa], 11. PC, [adresa], 12. BC, [adresa], tuženici od 9. do 11. zastupani po punomoćniku Luki Šimičević, odvjetniku u Zadru, na ročištu za glavnu raspravu održanom dana 28. studenog 2025. godine, u nazočnosti punomoćnice tužiteljice, dana 2. siječnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužiteljica FC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica čest. zem. [katastarska čestica] pov. 625 m2, k. o. [katastarska općina], za cijelo, a koja je nekretnina nastala cijepanjem matične čest. zem. [katastarska čestica] pov. 36184 m2, položena u k. o. [katastarska općina], a sve temeljem geodetskog elaborata izrađenog po Uredu ovlaštenog inženjera geodezije Vicka Bručula iz Zadra dana, 09.07.2023. godine, a koji je Elaborat potvrđen od strane Područnog ureda za katastar Zadar pod brojem Klasa: 932-06/2023-02/2909, Ur.br. 541-24-03/1-23-3 dana, 08.10.2023. što su tuženici dužni priznati i trpjeti da se tužiteljica temeljem ove presude i po njenoj pravomoćnosti, a nakon provedbe navedenog geodetskog elaborata u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru, upiše kao vlasnica novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] pov. 625 m2 k. o. [katastarska općina] za cijelo, uz istovremeni upis brisanja navedenog prava sa imena tuženika odnosno njihovih pravnih prednika, sve ovo u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi od 8. ožujka 2024. i tijekom postupka navodi da je vlasnica nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] pov. 625 m2, k. o. [katastarska općina] i to za cijelo, a koja je nekretnina nastala cijepanjem matične čest. zem. [katastarska čestica] pov. 36184 m2, položena u k. o. [katastarska općina], a sve temeljem geodetskog elaborata izrađenog po Uredu ovlaštenog inženjera geodezije Vicka Bručula iz Zadra dana, 09. srpnja 2023. godine, a koji je Elaborat potvrđen od strane Područnog ureda za katastar Zadar pod brojem Klasa: 932-06/2023-02/2909, Ur.br. 541-24-03/1-23-3 dana, 08. listopada 2023. godine. Vlasništvo utužene nekretnine tužiteljica je stekla nasljeđem iza smrti svoga muža pok. KC iza kojeg je doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju po javnom bilježniku Pavici Mišković u Zadru, broj O-114/08, UPP-OS-101/08 dana, 09. rujna 2008. godine, u kojem je predmetna nekretnina označena kao dio matične čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Pok KC vlasništvo utužene parcele stekao je nasljeđem iza smrti svoga oca pok. KC pok. PC koji je preminuo te diobom sa svojom braćom i sestrama, dok je pak potonji vlasništvo utužene parcele stekao nasljeđem iza smrti svojih pravnih prednika. Pok. KC pok. PC predmetnu parcelu koristio je za ispašu svojih ovaca da bi 60- ih godina prošlog stoljeća pok. KC pok. KC sa tužiteljicom svojom suprugom FC na istoj nekretnini sagradio kuću prizemnicu, tako danas predmetna parcela u naravi predstavlja kuću s okućnicom, omeđenu sa svih strana. U zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru, na matičnoj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao formalni zk. vlasnici upisani su tuženici, mada ovi na utuženoj nekretnini nemaju nikakvih stvarnih, a niti bilo kojih drugih prava.

2. Privremena zastupnica tuženika od 1. do 7. je navela da se protive tužbi i tužbenom zahtjevu dok se ne dokaže njihova osnovanost.

3. Tuženici od 9. do 11. su u podnesku od 24. veljače 2025. naveli da priznaju tužbeni zahtjev.

4. Kako su tuženici pod 9. do 11. priznali tužbeni zahtjev to je sud u odnosu na njih donio presudu kojom je takav zahtjev prihvatio na temelju čl. 331. st. 1. u svezi čl. 279. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu ZPP).

5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid i pročitao zk. izvadak za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s.4-6), prijepis posjedovnog lista (l.s.7), rješenje o nasljeđivanju iza smrti pok. KC (l.s.9-10), geodetski elaborat sa prilozima od 8. listopada 2023. (l.s.16-79), te saslušao svjedoke ĆC i DC (l.s. 1113- 115).

6. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

7. Kako proizlazi iz zk izvatka za predmetnu nekretninu površine 36.184 m2, kao suvlasnici su upisani tuženici dok je kao posjednica među ostalih šest posjednika upisana i tužiteljica i to u neopredjeljenom dijelu.

7.1. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza smrti pok. KC pok. KC od 9. rujna 2008. utvrđeno je da je njegova nasljednica tužiteljica, njegova supruga dok je navedeno da ostavinsku imovinu čini i dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisana u posjedovnom listu 1141 k. o. [katastarska općina].

8. Saslušan kao svjedok RC je naveo da živi na udaljenosti od oko 100 metara od nekretnine koja je predmet spora i koja da je oduvijek bila u vlasništvu KC pok. PC, a prije njega KC, supruga od tužiteljice FC. KC je njegov stric te je često kod njih dolazio pa zna da je ta nekretnina od 1960ih godina ograđena na isti način kako i danas te su tužiteljica i njezin pok. suprug 1960ih godina na toj nekretnini izgradili kuću. Nikada nitko nije tužiteljici ni njezini prednicima osporavao pravo na posjed te nekretnine.

8.1. Kao svjedok je saslušana i AC koja je navela da je KC pok. PC njezin stric, njega da je naslijedio njegov sin KC koji je na nekretnini koja je predmet spora 1960ih godina i to misli 1962. izgradio kuću, a zemljište da je ograđeno bilo kako je i danas. Ona je dolazila u kuću koja se nalazi na predmetnoj nekretnini jer su bili u jako dobrim odnosima sa njima i zna da nikada nitko nije osporavao niti tužiteljici niti prednicima pravo na posjed ove nekretnine i dvorišta. Ne poznaje pročitane joj tuženike ali zna da nikada nitko nije osporavao ovaj posjed tužiteljici i njezinim prednicima.

9. Odredbom čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (''Narodne novine'' broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014 - dalje u tekstu: ZVDSP) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene, prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. To znači da će se u svim onim slučajevima kada je pravo vlasništva stečeno prije 1. siječnja 1997. godine pravni temelj stjecanja, a u svezi s tim i relevantne činjenice, cijeniti prema propisima koji su do tada bili na snazi. Po odredbama čl. 159. i 160. ZVDSP-a pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, jednako kao i prema odredbama prije važećih zakonskih propisa (Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima od 1980.) su samostalni posjed nekretnine koja se stječe potrebnom kvalitetom, odnosno posjed mora biti barem pošten, te je Zakonom propisana duljina neprekidnog trajanja posjeda, ovisno o tome da li je posjed pošten ili se radi o kvalificiranom posjedu (zakonit, istinit i pošten posjed).

9.1. Posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja, posjed je istinit ako nije pribavljen silom, prijetnjom ili potajice ili pak zloupotrebom povjerenja, a posjed je pošten ako posjednik koji ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed s time da poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (čl. 18. ZVDSP-a).

9.2. Odredbom članka 159. st. 3. ZVDSP je propisano da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Nadalje je odredbom čl. 160. ZVDSP-a propisano da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

10. Nakon saslušanja svjedoka RC i SC, čiji iskazi su ovome sudu vjerodostojni, uvjerljivi i detaljani, a koji imaju neposredna saznanja o predmetu spora, koji u bitnome isto navode kao i tužiteljica u tužbi te nakon uvida u dokumentaciju u spisu ovaj sud je našao tužbeni zahtjev tužiteljice osnovanim.

11. Svjedoci RC i AC u bitnome istovjetno navode da je pok. CC naslijedio njegov sin KC, suprug tužiteljice, koji je na nekretnini koja je predmet spora 1960ih godina izgradio kuću, a zemljište da je tada bilo ograđeno kako je i danas te da nikada nitko nije osporavao niti tužiteljici niti prednicima pravo na posjed ove nekretnine i dvorišta.

12. Prema rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru iza smrti pok. KC pok. KC od 9. rujna 2008. utvrđeno je da je njegova nasljednica tužiteljica, njegova supruga dok je navedeno i da ostavinsku imovinu čini i dio matične čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je nesporno u posjedu tužiteljice, koja je kuću izgrađenu na toj nekretnini i legalizirala, a kako slijedi iz Rješenja o izvedenom stanju od 5. rujna 2019. (l.s.65-67).

13. Slijedom svega navedenog je kao nesporno utvrđeno da je tužiteljica putem svojih prednika i osobno u neometanom posjedu predmetne nekretnine, i to najmanje preko 65 godina (tužiteljica je navela da je kuća izgrađena 60-ih godina), u čemu nikada ni od koga nije bio ometana, niti joj je itko osporavao pravo vlasništva pa je stoga stekla vlasništvo predmetne nekretnine samostalnim i poštenim posjedovanjem kroz zakonom propisano vrijeme od 20 godina.

Zadar, 2. siječnja 2026.

Sutkinja

Jadranka Nižić – Peroš, univ.spec,.iur.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

Dostavna naredba:

1. Tužiteljici, po punomoćnici,

2. Tuženicima od 1.-7- po privremenoj zastupnici,

3. Tuženicima od 9.-11, po punomoćniku,

4. Tuženicima 8. i 12., osobno.