REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli-Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Kž-533/2025-6

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Knežević Červar, kao predsjednice vijeća, te Dorijane Dolenec Kujundžić i Zorana Šarića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Adelite Vitasović, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenice ĐD, [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenog djela iz čl. 236. st. 1. i 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, dalje u tekstu: KZ/11) i dr., odlučujući o žalbi okrivljenice ĐD podnesenoj putem braniteljice Marije Budimir, univ.spec.crim., odvjetnice iz Pule protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu poslovni broj K-356/2023, Kv-87/2025 od 2.lipnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 2. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenice ĐD.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Pazinu poslovni broj K-356/2023-, Kv-87/2025 od 2. lipnja 2025. temeljem odredbe čl. 557.a. st. 1. al.a i st. 2., čl. 557.b. i čl. 557.e. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-Odluka USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25, dalje u tekstu: ZKP/08) produljena je privremena mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom stečene od MD i to zabranom MD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], državljaninu Republike Hrvatske, da otuđi ili optereti slijedeću nekretninu i to: - 8/100 suvlasničkog dijela nekretnine kč. br. [katastarska čestica], u naravi stambena zgrada, površine 479 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela Buje-Buie, Općinskog suda u Pazinu, etažno vlasništvo s određenim omjerima, etažno vlasništvo E-16, s kojim je povezano pravo vlasništva na posebni dio zgrade SAMOSTALNA CJELINA 1.3. -stan na I katu lijevo, koji se sastoji od hodnika, kupaonice, wc-a, hodnika, kuhinje, dnevnog boravka, dvije spavaće sobe i loggie, ukupne površine 73,42 m2, uz zabilježbu zabrane otuđenja i opterećenja naznačenih nekretnina u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Buje-Buie - bez odgode.

1.1. Naloženo je Općinskom sudu u Pazinu da produljenje privremene mjere bez odgode zabilježi u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Buje - Buie.

1.2. Privremena mjera sukladno čl. 557.e st. 2. i 3. ZKP/08 može trajati najdulje 60 dana od dostave državnom odvjetniku obavijesti o pravomoćnosti odluke kojom je oduzeta imovinska korist, time da je sud dužan svaka tri mjeseca ispitati postoje li zakonski uvjeti za daljnju privremenu mjeru, te će donijeti rješenje o njezinom produljenju ili ukidanju.

1.3. Privremena mjera produljena je u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

2. Protiv pobijanog rješenja pravodobnu žalbu podnosi okrivljenica AD putem braniteljice Marije Budimir, univ.spec.crim. odvjetnice iz Pule zbog bitne povrede odredba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 3. ZKP/08 u svezi s čl. 4. ZKP/08, bitne povrede odredba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP/08, nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se prihvati žalba i ukine pobijano rješenje, te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odluku.

3. Županijsko državno odvjetništvo u Puli-Pola je nakon razgledavanja dopisom poslovni broj KŽ-DO-679/2025-3 od 8. prosinca 2025. vratilo spis.

4. Žalba okrivljenice ĐD nije osnovana.

5. Žalitelj okrivljenica AD smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbe čl. 557.a., čl. 557.b i čl. 557. e. ZKP/08 jer da je zanemario odredbe o oduzimanju imovinske koristi iz čl. 77. KZ/11. Smatra da navedenu odredbu treba dovesti u vezu s čl. 78. st. 5. KZ/11 koja predviđa prošireno oduzimanje imovinske koristi kod kaznenih djela za koja je predviđena nadležnost Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta konkretno odredbe čl. 78. st. 5. KZ/11 koja određuje da se za imovinu koja je nerazmjerna zakonitim prihodima počinitelja pretpostavlja da potječe od počinjenja kaznenih djela, da se imovina koja potječe od kaznenog djela k ada je sjedinjena sa zakonito stečenom imovinom, oduzet će se i od druge osobe bez obzira po kojem pravnom temelju je stečena ako ta osoba ne učini vjerojatnim da je korist stekla u dobroj vjeri i po razumnoj cijeni. Odredba čl. 78. st. 5. KZ/11 značajna je jer određuje primjenjive kriterije koji za primjenu odredbe čl. 77. st. 1. KZ/11, kada se ima smatrati da "osoba na koju je imovinska korist prenijeta istu nije stekla u dobroj vjeri". Za stan površine 73,42m2 koji je prodan MD plaćena je kupoprodajna cijena od 110.000,00 eura, Porezna uprava je cijenu kao očito razumnu i odgovarajuću prometu istovrsnih nekretnina prihvatila i na tu cijenu je plaćen porez na promet nekretnine, te je očito da je stan prodan za cijenu koja je razumna. U vrijeme otuđenja odnosno stjecanja nekretnine na njemu nije bilo zabilježbe zabrane otuđenja ili opterećenja, pa ni sa tog osnova nije postojao razlog zbog kojeg bi se dovodilo u pitanje načelo povjerenja u Zemljišne knjige kao javne isprave. Ono što je tamo upisano, za osobe koje kupuju nekretnine, odnosno prodaju ih ne postoji zapreka njihova stjecanja u smislu da se može reći da "nisu postupale u dobroj volji". Nadalje, odredbom čl. 77. st. 4. KZ/11 određeno je da kada ne postoji mogućnost oduzimanja stvari od počinitelja, odnosno niti od osobe koja ih je stekla - zbog postupanja u dobroj vjeri - da će sud, ako utvrdi počinjenje kaznenog djela i stjecanje imovinske koristi obvezati počinitelja na njezino plaćanje u novčanoj protuvrijednosti. Stoga smatra da nisu postojale pretpostavke niti za primjenu mjere osiguranja te da odluka nije u dovoljnoj mjeri obrazložena.

6. Suprotno navodima žalitelja okrivljenice ĐD pobijana odluka je u dovoljnoj mjeri obrazložena te su dani razlozi vezano uz sve činjenice od značaja za primjenu privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi. U konkretnom slučaju ne radi se o kaznenim djelima u nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, pa okolnost što nisu po tom kriteriju obrazloženi svi elementi ne čini navedeno rješenje neobrazloženim. Prvostupanjski sud je dao razloge zbog čega smatra da nekretnina nije steknuta u dobroj vjeri. Stoga je rješenje u dovoljnoj mjeri obrazloženo te su dani razlozi jasni i neproturječni te nije počinjena bitna povreda odredba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP/08.

7. Ni žalba podnesena zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava nije osnovana.

8. Žalitelj okrivljenica AD smatra kako je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da ĆD nije postupao u dobroj vjeri prilikom stjecaja nekretnine i da je trebalo primijeniti zakonsku presumpciju u stjecaju nekretnine u dobroj vjeri. Pri tom se poziva na odredbe čl. 18. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i čl. 122. Zakona o zemljišnim knjigama. Naglašava da u smislu čl. 122. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama, te čl. 8. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama zakon pruža pravnu zaštitu stjecatelju koji je postupao s povjerenjem u zemljišnu knjigu ako isti nije znao, niti je obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano nije potpuno ili je različito od izvanknjižnog stanja te da se nedostatak dobre vjere ne može prigovoriti nekome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje. Žalitelj smatra da je uobičajeno da se na nekretninama za koje je upisana zabilježba spora ne isključuju iz pravnog prometa. Zabilježba spora je upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnog prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava. Zabilježba spora ima učinak da pravomoćna odluka donesena povodom tužbe djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora zaprimljen kod zemljišnoknjižnog suda. Isto vrijedi i kad je zabilježbom spora učinjeno vidljivim da se vodi postupak pred drugim nadležnim tijelom o čijem ishodu ovisi knjižno pravo. Kupnja nekretnine opterećena zabilježbom spora da predstavlja rizik, ali da nema takav učinak da bi se zaključilo da nije kupljena u dobroj vjeri. Treća osoba da ne može snositi štetne posljedice koje ne proizlaze iz zabilježbe spora jer da nije bila upisana zabilježba pokretanja kaznenog postupka. Smatra da je ĆD temeljem uvida u zbirku izvatka zemljišnih knjiga mogao utvrditi da je žaliteljica nekretninu stekla temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju donesenog od strane nadležnog tijela, a da je stjecatelj isplatio kupoprodajnu cijenu i nije mogao zaključiti da bi nekretninu stekao pod nekim toliko povoljnijim uvjetima ili bez protučinidbe koje bi nedvojbeno upućivale na zaključak da nije postupao u dobroj vjeri. Žaliteljica okrivljenica AD da nije nikada ĆD rekla da je u tijeku kazneni postupak. Žalitelj ističe da je i pogrešno utvrđeno postojanje osnovane sumnje koji je temeljna pretpostavka za određivanje privremene mjere te pojašnjava u žalbi i svoj pravni interes.

9. Nisu osnovane tvrdnje žalitelja okrivljenice ĐD da nije utvrđeno pravilno postojanje osnovane sumnje da bi okrivljenica AD počinila kazneno djelo. Prvostupanjski sud je pravilno naznačio dokaze iz kojih ista proizlazi, ali prvenstveno ista proizlazi već iz okolnosti što je optužnica prošla kontrolu optužnog vijeća, a navedenom optužnicom okrivljenica AD je osnovano sumnjiva da je kaznenim djelima ostvarila iznos protupravne koristi od 155.751.92 eura i 96.523,55 kuna, te za sad neutvrđenih iznosa vrijednosti naslijeđenih nekretnina i ostalih pokretnina, te sadržaj vrijednosti sefa.

10. Prvostupanjski sud je temeljem zemljišnoknjižnog izvatka i ugovora utvrdio da je kao vlasnik predmetne nekretnine iz izreke ovog rješenja sada upisan ĆD, a koji je predmetnu nekretninu kupio od JD, koji je pak istu kupio od KD, a koja ju je stekla na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od majke okrivljenice ĐD, a koja ju je bila naslijedila u spomenutom ostavinskom postupku iza pokojnog ŠD.

11. U čl. 5. KZ/11 propisano je da nitko ne može zadržati imovinsku korist ostvarenu protupravnom radnjom, dok je odredbom čl. 77. st. 1. KZ/11 propisano da će se imovinska korist oduzeti sudskom odlukom kojom je utvrđeno da je ostvarena protupravna radnja i da će se imovinska korist oduzeti i od osobe na koju je prenijeta ako nije stečena u dobroj vjeri. Kako postoji osnovana sumnja da je počinjenjem inkriminiranih kaznenih djela okrivljenica AD pribavila protupravnu imovinsku korist u iznosu od 155.751,92 eura i 96.523,55 kuna te za sad neutvrđenih iznosa vrijednosti naslijeđenih nekretnina i ostalih pokretnina te sadržaj vrijednosti sefa, te da je protupravnim raspolaganjem nekretnine u konačnici stekao ĆD, to se ukazuje opravdanim produljiti privremenu mjeru.

12. Također je u pobijanom rješenju pravilno utvrđeno da je nekretnina osporavanim rješenjem bila obuhvaćena rješenjem o nasljeđivanju poslovni broj O- 100/2021 od 31. siječnja 2022. nakon čega je izvršen niz prijenosa prava vlasništva i to s okrivljenice ĐD na KD temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 2. veljače 2022., zatim na JD temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnine od 9. lipnja 2022. i zatim na ĆD temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnine od 30. lipnja 2022.

13. Nisu osnovane tvrdnje žalitelja da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio kako ĆD nije istu stekao u dobroj vjeri. To iz razloga što je prvostupanjski sud iz povijesnog zemljišno-knjižnog izvatka utvrdio da je prije upisa JD i MD na predmetnoj nekretnini bio zabilježen i vidljiv spor koji se vodi pri Općinskom sudu u Pazinu, Stalnoj službi u Bujama-Buie. Stoga pravilno utvrđuje da se ima smatrati da su i JD i ĆD bili upoznati sa sporom, a koji se odnosi na nepravilnosti u vezi stjecanja nekretnine u ostavinskom postupku. Uz to ĆD navodi da je zapravo prilikom sklapanja kupoprodaje primopredaju novčanih iznosa obavljao isključivo sa KD i okrivljenicom AD. Pravilno je stoga zaključio da se ne može smatrati da bi kupci JD i ĆD predmetnu nekretninu stekli u dobroj vjeri.

14. Okolnosti koje ističe žalitelj, a vezano uz to kako je kupac platio kupoprodajnu cijenu ne dovodi u pitanje pravilnost zaključka prvostupanjskog suda. Nisu prihvatljive ni tvrdnje žalitelja da zabilježba spora nije od značaja kao niti tumačenje da je zbog postojeće zabilježbe ĆD samo prihvatio rizik, ali da nije nesavjestan u stjecanju. Obzirom na postojanje zabilježbe te podatke iz zemljišnoknjižnog izvatka pravilno je utvrdio da je na predmetnoj nekretnini bio zabilježen i vidljiv spor koji se vodio kod Općinskog suda u Pazinu, temeljem kojeg je kupac mogao imati saznanja da postoji spor o istom, pa imajući u vidu da se spor odnosio na nepravilnosti vezano uz stjecanje nekretnina u ostavinskom postupku, to se ne može smatrati da je ĆD nekretninu stekao u dobroj vjeri. Uz to pravilno je obrazloženo sukladno čl. 557. b. st. 1. ZKP/08 da se pretpostavlja opasnost da tražbina Republike Hrvatske glede oduzimanja koristi ostvarene kaznenim djelom neće moći biti ostvarena ili da će njezino ostvarenje biti otežano ako mjera ne bude određena. Valjano je pri tom analizirao i ocijenio razmjernost, visinu protupravne imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom koji se osigurava, te vrstu imovine na koju je predloženo određivanje i produljenje privremenih mjera.

15. Okolnost što okrivljenica AD nije obavijestila stjecatelja ĆD da se vodi kazneni postupak nije od značaja za savjesnost kupca imajući u vidu da je u zemljišnim knjigama bila zabilježba spora kod Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, kao i zabilježba privremene mjere osiguranja zabranom otuđenja i opterećenja (zabilježba od 21. travnja 2022.), a kupoprodajni ugovor nekretnine ĆD sklopljen je u lipnju 2022. .

16. Stoga nije prihvatljivo tumačenje žalitelja da je kupac bio savjestan prilikom stjecanja predmetne nekretnine.

17. Stoga žalba nije osnovana, a drugostupanjski sud je još temeljem čl. 494. st. 4. ZKP/08 po službenoj dužnosti ispitao pobijano rješenje, te je utvrdio da prvostupanjski sud pobijanim rješenjem nije povrijedio kazneni zakon na štetu okrivljenice niti da bi rješenje donijelo neovlašteno tijelo, kao i da nije počinjena bitna povreda odredba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP/08, te je stoga temeljem čl. 494. ZKP/08 valjalo žalbu odbiti kao neosnovanu.

U Puli-Pola 2. siječnja 2026.

Predsjednica vijeća

Kristina Knežević Červar