REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2063/2023-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Marku Ivrlaču, u pravnoj stvari tužitelja DK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Ivici Čuturiću, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE D.D. Zagreb, V. Jagića 33, OIB 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 19. studenog 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 2. siječnja 2026.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva sa iznosa od 1.500,00 Eura na iznos od 2.647,66 Eura.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE D.D. Zagreb, V. Jagića 33, OIB 26187994862, da tužitelju DK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati 1.925,00 Eura, sa zateznim kamatama koje teku

- na iznos od 1.500,00 Eura od 8. srpnja 2023. pa do isplate,

- na iznos od 425,00 Eura od 21. lipnja 2024. pa do isplate

po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila poslije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena do 29. prosinca 2023., a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

„Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE D.D. Zagreb, V. Jagića 33, OIB 26187994862, da tužitelju DK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 722,66 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 8. srpnja 2023. pa do isplate, i zakonske zatezne kamate na iznos od 425,00 Eura od 8. srpnja 2023. do 20. lipnja 2024., u roku od 15 dana“

III. Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE D.D. Zagreb, V. Jagića 33, OIB 26187994862, da tužitelju DK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati troškove parničnog postupka u iznosu od 1.713,62 Eura sa zateznim kamatama koje teku od 2. siječnja 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja DK, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 1.776,59 Eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 2. siječnja 2026. pa do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 21. ožujka 2023. u Zagrebu, Ljubijska ulica 48, stradao u prometnoj nezgodi kao vozač u vozilu reg. ozn. [registarska oznaka]. Za nezgodu je odgovoran osiguranik tuženika ŽK iz [adresa], koji je vozilom reg. ozn. [registarska oznaka] naletio na vozilo u kojem se nalazio tužitelj, te na taj način prouzrokovao nezgodu. Vozilo štetnika je u vrijeme nezgode bilo osigurano kod tuženika po polici br. [broj police]. Tužitelj je u nezgodi zadobio ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji, zbog čega mu je pružena medicinska pomoć u KBC-u Dubrava. Temeljem odredbe čl. 1095. te čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima tužitelj potražuje naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za tuđu pomoć i njegu, u iznosu od 2.575,00 EUR/19.401,34 kn. Tužitelj se u mirnom postupku dana 07. srpnja 2023. obratio tuženiku, a tuženik mu je na ime neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete isplatio nesporni iznos od 1.075,00 EUR. Temeljem odredbe čl. 1095. te čl. 1100. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima tužitelj daljnji iznos naknade štete umanjen za nesporno isplaćeni iznos zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za tuđu pomoć i njegu, u iznosu od 1.500,00 EUR/11.301,75 kn.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje da je dana 21. ožujka 2023. vozilo registracijskih oznaka [registarska oznaka] bilo osigurano kod tuženika kao osiguratelja po polici osiguranja od automobilske odgovornosti broj 016247532229 te priznaje odgovornost osiguranika tuženika i nastanak štetnog događaja, a osporava visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva i to sve iz razloga što ozljede mišića i tetiva u području vrata, predstavljaju lakšu ozljedu, a što proizlazi iz medicinske dokumentacije dostavljene uz tužbu. Uvidom u fotografije vozila tužitelja reg. oznaka [registarska oznaka], nedvojbeno je da su na istom nastala samo lakša oštećenja u vidu ogrebotina, pa je samim time logično za zaključiti da je tužitelj zadobio samo lakše ozljede. Sukladno navedenom, tuženik je u mirnom postupku, temeljem dostavljene dokumentacije, a vodeći računa o svim okolnostima konkretnog slučaja i važećim orijentacijskim kriterijima, utvrdio visinu štete u iznosu od 1.075,00 EUR/8.099,59 kn, te je dana 18. srpnja 2023. isplatio navedenu štetu, a čime drži da je u cijelosti ispunio svoju obvezu prema tužitelju. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva te predlaže sudu da nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Radi utvrđivanja odlučnih činjenica u dokaznom postupku sud je proveo dokaz čitanjem dokumentacije koja prileži spisu i to: potvrdu I. Postaje prometne policije Zagreb (list 5-6 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 7-10, 31-33 spisa), odštetni zahtjev (list 11-12 spisa), potvrdu o plaćanju (list 19 spisa), slike (list 20-24 spisa), izvedeno je vještačenje po vještaku Zvonimiru Puljizu, kirurgu (list 45-49, 63-65, 124 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno sud je sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, i 114/22 – dalje: ZPP-a) utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

5. Tužitelj je podneskom od 21. lipnja 2024. uskladio tužbeni zahtjev sa nalazom i mišljenjem vještaka te je izvršio preinaku tužbe povišenjem tužbenog zahtjeva pa nakon navedenog podneska tužitelj potražuje iznos od 2.647,66 Eura na ime neimovinske štete i tuđe pomoći i njege. Tuženik se protivio protivio preinaci tužbe, a sud ju je dopustio budući da je ista svrsishodna za konačno rješenje odnosa između stranaka, a tužitelj je preinaku mogao izvršiti tek nakon što je vještak izradio nalaz i mišljenje.

6. Podneskom od 6. prosinca 2024. tužitelj smanjuje tužbeni zahtjev te potražuje isplatu iznosa od 1.925,00 Eura na ime neimovinske štete i tuđe pomoći i njege. Navedeni podnesak je tuženik zaprimio 11. prosinca 2024. te je u podnesku od 13. prosinca 2024. naveo da ne pristaje na djelomično povlačenje tužbe. Budući da je smanjenje tužbenog zahtjeva predstavlja djelomično povlačenje tužbe, a koje je učinjeno nakon upuštanja tuženika u raspravljanje, pa je za isto potreban pristanak tuženika, a koji pristanak je tuženik izričito uskratio, nije došlo do djelomičnog povlačenja tužbe te je sud odlučivao o tužbenom zahtjevu za isplatu iznosa od 2.647,66 Eura sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

7. Među strankama nije sporan štetni događaj, pasivna legitimacija, odgovornost osiguranika tuženika za štetni događaj, da su tužitelju tuđu pomoć i njegu pružali ukućani te da je tuženik tužitelju isplatio iznos od 1.075,00 Eura dana 18. srpnja 2023.

8. Sporna je visina štete i tijek zateznih kamata.

9. Radi utvrđenja nastanka i visine neimovinske štete i imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege sud je proveo medicinsko vještačenje po vještaku Zvonimiru Puljizu te je izvršen uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja.

10. U pisanom nalazu i mišljenju od 6. lipnja 2024. vještak Zvonimir Puljiz navodi da je tužitelj stradao u prometnoj nesreći kao vozač osobnog automobila dana 21. ožujka 2023. kada je zadobio trzajnu ozljedu vratne kralješnice i istegnuće paravertebralnih mišića vratne kralježnice te natukao donji dio leđa. Istog dana po ozljeđivanju pružena mu je hitna medicinska pomoć u KB Dubrava u Zagrebu zbog bolova u vratu, gdje je učinjena obrada i postavljena dijagnoza istegnuća vratnog dijela kralježnice. Otpušten je na kućnu njegu sa Schantzovim ovratnikom te preporukama za simptomatsku terapiju. U daljnjem tijeku liječenja tužitelj je bio na pregledima fizijatra, a proveo je i fizikalnu terapiju nakon čega nije došlo do potpune regresije tegoba nego ima zaostale tegobe do strane vratne kralježnice. Navedene ozljede su mu uzrokovale povredu tjelesnog i duševnog zdravlja. Ozljede su u uzročno-posljedičnoj vezi s štetnim događajem. Uzročno posljedična veza - ovakvo ozljeđivanje nastaje i kod najmanjih iznosa tzv. akceleracijsko deceleracijskih sila sraza. Naime, dostatni je sraz objekta (vozila) i u najmanjem mogućem iznosu sila, a koje pak može uzrokovati značajno ozljeđivanje. Zadobivene ozljede u direktnoj su svezi s mehanizmom nastanka ozljeđivanja. Vezivanje sigurnosnim pojasom ne isključuje navedeno ozljeđivanje, posebno nastanak trzajne ozljede vratne kralježnice. Radilo se o lakim tjelesnim ozljedama s nastalom umjerenom onesposobljenošću vrata. Ozljede su bile liječene na uobičajen način. Aktivno liječenje je završeno i zdravstveno stanje tužitelja je stabilizirano sa kontrolnim pregledom fizijatra u listopadu 2022. u kojem se navodi da su tegobe i dalje prisutne i preporuča se provoditi samostalno naučene vježbe i povremeno ponoviti fizikalnu terapiju. Tzv. primarni strah (koji se javlja za vrijeme neposredne životne ugroženosti) bio je jakog intenziteta i kratkog trajanja. Tzv. sekundarni strah (tj. strah koji se javlja radi tjelesnih ozljeda i brige za ishoda liječenja) je u jakom intenzitetu trajao 1 dan, u srednjem tjedan dana, a u manjem 10 dana. Kasni strah je trajao 30 dana, a manifestira se zabrinutošću u situacijama prometa. Zabrinutost u situacijama u prometu, posebno kad prolazi lokacijom na kojoj je došlo do štetnog događaja ima i dalje, što se ubraja u trajne posljedice. Bol jakog intenziteta je trajala 1 dan, srednjeg oko 7 dana, manjeg još 6 mjeseci Zaostali manje boli su trajnog karaktera i kao takve se ubrajaju u pojačane napore. Trajne posljedice:. Nakon provedenog liječenja tužitelja kao i vremenskom odmaka došlo je do djelomične regresije tegoba sa zaostalom blage trajnom onesbosobljenosti vratne kralježnice. Nema podataka da je tužitelj imao slične tegobe u periodu prije štetnog događaja S obzirom da je od predmetnog štetnog događaja do pregleda tužitelja kojeg sam učinio kao vještak, prošlo više od godinu dana, smatram da su sadašnje tužiteljeve tegobe trajnog karaktera i da je ozljeda vratne kralješnice u predmetnom štetnom događaju sada u kroničnoj fazi i uzrok je navedenih trajnih posljedica. Iako je tužitelj u periodu prije predmetnog štetnog događaja u 2 navrata imao ozljedu vrata (2010.g. i 2013.g., radilo se o ozljedama manjeg intenziteta koje nakon akutne faze nisu poprimile kronični karakter i kod kojih je došlo do potpune regresije tegoba u oba slučaja. Tome u prilog idu podaci iz priloženog zdravstvenog kartona iz kojih se vidi da nakon tih prethodnih ozljeda vrata nije bilo dugotrajnog liječenja, naime u periodu prije predmetnog štetnog događaja (u višegodišnjem periodu, nakon 2010) se ne bilježi propisivanje analgetika niti upućivanje na fizikalnu terapiju radi tegoba s vratom. Stoga smatram sadašnje tegobe tužitelja s vratom kao trajnu posljedicu predmetnog štetnog događaja. Također u prilog tome govori i činjenica da se na RTG i CT snimkama vratne kralježnice učinjenima neposredno nakon predmetnog štetnog događaja ne opisuju nikakve promjene na vratnoj kralježnici koje bi upućivale na već postojeći kronični karakter tegoba s vratom. Tegobe zaostale nakon ozljede umanjuju opću, životnu i radnu sposobnost tužitelja za 2% u kojem omjeru su potrebni pojačani napori u svakodnevnom životu i radu. ( po tzv. Medicinskoj skali radi se o posve lakoj tjelesnoj ozljedi opisanoj pod b): trajno smanjenje tjelesnog i/ili duševnog potencijala koje se javlja kao rezultat tjelesne ozljede i medicinski utvrđenog anatomsko- funkcionalnog integriteta,koji se, stoga, može utvrditi, razjasniti i procijeniti na medicinskoj osnovi, kojemu se pridodaju: bolovi i duševne/psihičke posljedice za koje liječnik zna da u pravilu nastupaju s oštećenjem(tjelesnog i/ili duševnog integriteta kao problemi u tjelesnoj funkciji ili strukturi), kao i posljedice obično i objektivno ) povezane sa svakodnevnim životom - »ograničenje aktivnosti« kao poteškoće u obavljanju aktivnosti (ili sposobnosti funkcioniranja) i »ograničenje sudjelovanja« kao problemi uključivanja u životne situacije - koje su u pravilu povezane s oštećenjem. Tuđa pomoć druge osobe bila je potrebna za vrijeme provedenog liječenja (mirovanje) kod kuće kroz 7 dana po 2 sata te nakon toga kroz 21 dana po 1 sata dnevno. Tužitelj je morao mirovati i nije mogao raditi uobičajene poslove. Pomoć je bila potrebna za održavanje osobne higijene, pribavljanja hrane, odlaske na fizikalnu terapiju i druge svakodnevne potrebe.

11. Podneskom od 24. lipnja 2024. tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka Puljiza te je postavio pitanja vještaku Puljizu. Vještak Puljiz se očitovao na podnesak tuženika u očitovanju od 27. lipnja 2024. u kojem je u bitnome naveo da se podnesku pogrešno navodi da je ocjena vještaka trajnog smanjenja životne aktivnosti bila 5% jer je vještak u pisanom nalazu naveo da je trajno smanjenje životnih aktivnosti 2%. Na pitanje da li je tužitelj između inicijalnog pregleda i prvog pregleda nakon inicijalnog pregleda mogao imati i naknadnih ozljeda vještak je odgovorio da ne može decidirano tvrditi da tužitelj između inicijalnog pregleda 21. ožujka 2023. i sljedećeg pregleda fizijatra u svibnju 2023. nije imao drugu ozljedu- ali, iako je nakon inicijalnog pregleda tužitelja na hitnom prijemu nakon predmetnog štetnog događaja do sljedećeg pregleda prošlo 2 mjeseca, u zdravstvenom kartonu tužitelja je vidljivo da je u navedenom periodu u 3 navrata dolazio kod nadležnog liječnika radi bolova i dobio analgetike i Normabel na recept.(dana 23. ožujka 2023., 14. travnja 2023 i 4. i 19. svibnja 2023.),tako da se ne može reći da se je odjednom nakon 2 mjeseca javio kod fizijatra s tegobama nego je trpio bolove stalno i tražio i dobio lijekove od nadležnog liječnika, a kod fizijatra se javio onda kad je dobio termin za pregled. Na pitanje kako je izmjerio i utvrdio težinu ranijih ozljeda vratne kralježnice vještak je odgovorio da smatra da tužitelj nema trajnih posljedica nakon 2 ranije ozljede u području vratne kralježnice iz razloga što nema podataka o liječenju zbog tih ozljeda vrata prije predmetnog štetnog događaja, a također RTG i CT snimke vrata učinjene nakon samog predmetnog štetnog događaja ne pokazuju nikakvih degenerativnih promjena vratne kralježnice. Postojanje trajnih posljedica nakon predmetnog štetnog događaja utvrdio je prilikom pregleda tužitelja. Osim toga ozljeda u predmetnom štetnom događaju je očito bila intenzivnija nego u prethodnim ozljedama. Pri inicijalnom pregledu na hitnom prijemu je zbog sumnje na težu ozljedu vrata učinjen i CT vratne kralježnice (što nije uobičajeno kod blažih ozljeda vrata) te je tužitelj zadržan nekoliko sati na promatranju. Na pitanje da li je greška duljina trajanja ocjene bolova slabog intenziteta vještak je odgovorio da nije greška u pisanju ocjena bolova slabog intenziteta. Ocjena fizičkih bolova slabog intenziteta u trajanju od 180 dana nije greška u pisanju nego je u navedenom periodu u svakom nalazu fizijatra navedeno da postoje bolovi i tegobe, a u zdravstvenom kartonu je vidljivo propisivanje analgetika i Normabela na mjesečnoj razini u navedenom periodu od strane liječnika opće prakse. Greška u pisanju je da je liječenje završilo u listopadu 2022. budući da je isto završilo je u listopadu 2023. Na pitanje koji su razlozi ocjene straha slabog intenziteta u trajanju 180 dana vještak odgovara da ocjena straha i nije bila 180 dana nego 48 dana. Na pitanje koliko je tužitelju propisano analgetika i koliko je recepata koristio vještak odgovara da je tužitelju je u više navrata od strane liječnika opće prakse propisivana analgetska terapija kao i Normabel, a zbog tegoba uzrokovanih bolovima u vratu nakon predmetnog štetnog događaja. (u 3 navrata nakon inicijalnog pregleda, 23. ožujka 2023., 14. travnja 2023. i 19. svibnja 2023., te dalje na mjesečnoj razini sve do listopada 2023.).

12. U podnesku od 15. srpnja 2024. tuženik je naveo da povlači dio prigovora koji se odnosi na pitanje trajnog smanjenja životnih aktivnosti, ali ostaje kod prigovora na ocjenu trajanja i intenziteta pretrpljenih fizičkih bolova.

13. Očitovanjem od 17. studenog 2024. vještak Zvonimir Puljiz prihvatio je prigovor tuženika u dijelu koji se odnosi na trajanje i intenzitet fizičkih bolova te mijenja pisani nalaz i mišljenje na način da je bol jakog intenziteta je trajala 1 dan, srednjeg oko 7 dana, manjeg još 6 tjedana kumulativno. Zaostali manje boli su trajnog karaktera i kao takve se ubrajaju u pojačane napore.

14. Pisani nalaz i mišljenje vještaka zajedno sa očitovanjima od 27. lipnja 2024 i 17. studenog 2024 u cijelosti je prihvaćen jer je jasan, logičan, sukladan medicinskoj dokumentaciji tužitelja te sačinjen na temelju pravila struke. Valja navesti su stranke na ročištu za glavnu raspravu održanom 19. studenog 2025. izjavile da nije potrebno da vještak Zvonimir Puljiz daje nalaz i mišljenje na ročištu budući je isti očitovanjima od 27. lipnja 2024. i 17. studenog 2024. korigirao pisani nalaz i mišljenje od 6. lipnja 2024.

15. Odredbom čl. 1045. st. 1. ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23., dalje. ZOO), propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, odredbom čl. 1067 st. 3. ZOO-a propisano da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete, dok je odredbom čl. 1072 st. 2. ZOO-a propisano da u slučaju postojanja obostrane krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

16. Imajući na umu gore navedene odredbe te da se međusobna odgovornost procjenjuje na temelju krivnje i da u postupku tuženik nije osporavao da je osiguranik tuženika u cijelosti odgovoran za nastanak štetnog događaj te je utvrđeno da je tužitelj pretrpio navedenu ozljedu u tom štetnom događaju, to je na tuženiku bio teret dokaza (pretpostavljena krivnja) da je šteta nastala bez njegove krivnje, a što tuženik nije dokazao.

17. Imajući na umu gore navedene odredbe u ovom postupku je utvrđeno da je osiguranik tužitelja odgovoran naknaditi štetu nastalu tužitelju iz predmetnog štetnog događaja.

18. Temeljem čl. 19. ZOO-a, a u svezi čl. 1100. ZOO-a, tužitelj ima pravo od tuženika zahtijevati naknadu neimovinske štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

19. Člankom 1100. st. 2. ZOO–a propisano je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. Sve navedeno su kriteriji koji utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećeni ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

20. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka, utvrđeno je da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. ZOO-a). Pritom je uzet u obzir utvrđeni intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i pretrpljenog straha i dob tužitelja. Pored toga sud je utvrdio da tužitelju pripada i pravo na naknadu nenovčane imovinske štete povodom pružene tuđe pomoći u opsegu koji je prema ocjeni vještaka bio potreban s obzirom na pretrpljeno ozljeđivanje u štetnom događaju, sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO-a.

21. Stoga tužitelju, temeljem čl. 1100. ZOO-a (a imajući na umu sve ozljede koje je pretrpio tužitelj u predmetnoj prometnoj nesreći, odnosno imajući na umu sve okolnost konkretnog slučaja), zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 2.825,00 Eura. Tuženik je nesporno isplatio tužitelju iznos od 1,075,00 Eura na ime neimovinske štete, pa tužitelj ima pravo na isplatu iznosa od 1.750,00 Eura na ime pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a nema pravo na isplatu daljnjeg iznosa od 722,66 Eura.

22. U pogledu nenovčane imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, sukladno provedenom vještačenju utvrđeno je da je tužitelju ista bila potrebna ukupno 35 sati. Stranke su učinile nespornim činjenicu da su tužitelju tuđu pomoć i njegu pružali ukućani. Kako tužitelj ima pravo na istu i kada mu je pružana besplatno, tužitelju s te osnove, primjenom čl. 223. ZPP-a, pripada iznos od 175,00 Eura koji iznos bi bio primjeren cijeni sata tuđe pomoći i njege od 4 Eura, a koji iznos sud ocjenjuje primjerenim na temeljem odredbe čl. 223. st. 1. ZPP-a.

23. Sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze, pored glavnice duguje i kamate.

24. Tužitelju je dosuđena zatezna kamata na dosuđeni iznos neimovinske i imovinske štete na ime tuđe pomoći i njege sukladno traženju tužitelja za iznos od 1500,00 Eura počevši od 8. srpnja 2023. Odluka o zateznim kamatama temelji se na odredbi čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (''Narodne novine'', broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje u tekstu ZOOP) u vezi s čl. 183. st. 2. ZOO-a temeljem koje oštećena osoba ima pravo i na isplatu zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate jer se od tog dana smatra da je tuženik bio upoznat sa svim elementima štete, dakle i o njenom obujmu (tako i u Zaključcima sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda sa predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova broj SU – IV – 155/16. od 12. travnja 2016.). Nadalje, Vrhovni sud Republike Hrvatske je u svojoj odluci Rev 373/2022-3 od 29. studenoga 2022. izrazio pravno shvaćanje prema kojem: „shvaćanje nižestupanjskih sudova, kojim se poistovjećuje pojam završenog liječenja s nastankom štete, protivno je pravnom shvaćanju revizijskog suda izraženom u odlukama broj Rev-550/14 od 18. studenoga 2015. i Rev-934/14 od 5. travnja 2017., na koje se i pozvala tužiteljica, a i shvaćanju ovoga suda iznesenom u brojnim odlukama, kao npr. i u odluci broj Rev 1056/2017-3 od 27. travnja 2021., a prema kojim je pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu sud dužan cijeniti odredbu čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj 151/05, 36/09, 75/09), kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz st. 1. toga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva“. Tužitelju je zakonska zatezna kamata na daljnji iznos od 425,00 Eura dosuđena počevši od 21. lipnja 2024., kao dana kada je povisio tužbeni zahtjev.

25. Slijedom navedenog sud je odbio zahtjev za isplatu zakonskih zateznih kamata na iznos od 425,00 Eura koje teku od 8. srpnja 2023. do 20. lipnja 2024.

26. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a i sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23 - dalje: Tarifa). Prema odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

27. U ovoj pravnoj stvari tužitelj je u odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva uspio u 100 %, a u odnosu na visinu 73%, slijedom čega je tuženik u odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva uspio s 0%, a u odnosu na visinu 27%. Razlika njihovih uspjeha iznosi 73% korist tužitelja.

28. Tužitelju zastupanom po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na sastav tužbe (Tbr 7. toč. 1. OT – 200,00 Eura), sastav odštetnog zahtjeva (Tbr 28 OT – 200,00 Eura), sastav podneska od 21. studenog 2023., 21. lipnja 2024., 12. srpnja 2024., 2. rujna 2024. (Tbr 8. toč. 1. OT – 200,00 Eura svaki), sastav podneska od 6. prosinca 2024. (Tbr 8. toč. 4. OT – 100,00 Eura), zastupanje na ročištima 26. travnja 2024. i 19. studenog 2025., (Tbr. 9. toč. 1. OT-200,00 Eura svako) i pristup na ročište za objavu presude (Tbr. 9. toč. 3. OT-100,00 Eura), odnosno ukupno 1.800,00 Eura. Tužitelj ima pravo na naknadu troškova sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 Eura te pristojbe na presudu u iznosu od 66,36 Eura. Imajući u vidu omjer uspjeha u sporu tužitelju je dosuđen trošak u iznosu od 1.381,82 Eura. Tužitelj ima pravo na naknadu plaćenog predujma za medicinsko vještačenje u iznosu od 331,80 Eura u cijelosti, pa ukupan trošak iznosi 1.713,62 Eura.

29. Nadalje, tužitelj nema pravo na naknadu priznatih troškova preko razlike omjera uspjeha u sporu, niti ima pravo na naknadu troškova za sastav podneska od 8. svibnja 2024., 18. listopada 2024., 22. studenog 2024., 20. prosinca 2024., i 30. siječnja 2025., budući da navedeni podnesci nisu bili nužni niti ima pravo na naknadu troškova za sastav podneska od 6. prosinca 2024. preko dosuđenog iznosa budući da se radi od podnesku iz Tbr 8. toč. 4. OT, pa je sud odbio zahtjev tužitelja za naknadom troškova u iznosu od 1.776,59 Eura.

30. Zatezna kamata na trošak parničnog postupka dosuđena je od dana donošenja odluke temeljem čl. 151 ZPP-a i po stopi iz čl. 29. ZOO-a.

U Zagrebu, 2. siječnja 2026

Sudac

Marko Ivrlač

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa: - od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA

1. pun. tužitelja (uz rješenje o pristojbi na presudu )

2. pun. tuženika