1              Gž-521/2022-4

              Gž-521/2022-4

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Županijski sud u Vukovaru, OIB:92599990351, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda: Vesne Vrkić-Perak, kao predsjednika vijeća, te Željka Marina kao suca izvjestitelja i Krešimira Biljana, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice D. S. rođ. J. pok. F. iz Z., OIB: …, zastupana po punomoćnici I. M., odvjetnici u Z., protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: …, zastupana po O.d.o. Z., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika, protiv presude Općinskog suda u Zadru, broj: P-1315/2016-37 od 19. svibnja 2022. na sjednici vijeća održanoj dana 26. listopada 2023.,

p r e s u d i o  j e

              Odbija se žalba kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, broj: P-1315/2016-37 od 19. svibnja 2022.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I.Utvrđuje se da je tužiteljica D. S. rođ. J. pok. F. iz Z., OIB: … vlasnica dijela čest. zem. … k.o. Z. i to dijela koji je na geodetskom snimku postojećeg stanja G. d.o.o. od kolovoza 2015. godine označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A i obojan žutom bojom u površini od … m2, a koji geodetski snimak postojećeg stanja je sastavni dio ove presude, slijedom čega je tužiteljica ovlaštena izvršiti cijepanje navedene parcele prema navedenoj skici i formirati posebnu parcelu, te se na tako formiranoj parceli upisati kao vlasnik za cijelo uz istovremeno brisanje tog prava s imena tužene sve u roku od 15 dana po pravomoćnosti.

II.Dužna je tužena naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 8.425,00 kuna, u roku od 15 dana."

              2. Pravodobno podnesenom žalbom tužena pobija takvu prvostupanjsku presudu u cijelosti zbog svih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 88/01., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22. – u nastavku teksta: ZPP) i odluke o parničnom trošku.

              Predlaže preinačenje ili ukidanje prvostupanjske presude.

              3. Žalba nije osnovana.

4. Prvostupanjski sud je potpuno i istinito utvrdio činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo.

5. Prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povrjeda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužiteljice za utvrđenje da je ona vlasnica točno utvrđenog dijela sporne nekretnine koja je bila vlasništvo A. V. dr. K., potom A. dr. A. i G. R., potom pravnih prednika tužene, pa tako i oca tužene kojeg je naslijedio sin tj. brat tužiteljice, a koji je darovnim ugovorom spornu nekretninu darovao tužiteljici.

7. Sporna nekretnina je upisana u zk. ul. … k.o. Z. Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižnog odjela, kao k.č. … k.o. Z., pašnjak površine … m2, upisana kao vlasništvo Republike Hrvatske za cijelo, s tim da tužiteljica potražuje realni dio nekretnine koji je na geodetskom snimku postojećeg stanja opisan kako je to navedeno u izreci prvostupanjske presude.

8. Iz izvatka iz zemljišne knjige za broj zk. uloška … vidljivo je da je u teretovnici uknjižen teret parc. zem. … ( sada sporna nekretnina) i …, a na korist seljana sela Z., služnost da mogu pasti blago, kupiti šumu i sjeći drva za svoju kućnu potrebu, uz obvezu da mogu odgovarati vlasniku svake godine u određenom novčanom iznosu za svako sitno blago i kravu na ime travarine.

9. Saslušani svjedoci V. M. i D. S. su detaljno opisali svoja saznanja da je sporna parcela tužiteljičinog pokojnog oca A. čiji prednici su obrađivali spornu zemlju vlastelina A., da su istu zagrađivali sa mocirama, da je tužiteljica sa svojim ocem kopala na toj zemlji i da su tu imali ovce, janjiće, da su sijali žito, a da je tu bila i šuma koju su sjekli za svoje potrebe. Posebno je detaljan u opisu bio svjedok D. S., a njihovi iskazi su u skladu sa navedenim jedinim raspoloživim zemljišnoknjižnim podatcima.

10. Žalitelj tijekom postupka inzistira da je predmetna nekretnina položena neposredno uz morsku obalu, da ista predstavlja pomorsko dobro, a kako granica pomorskog dobra na tom dijelu nije utvrđena, da nitko ne može steći pravo vlasništva na toj nekretnini dok se ne odredi granica pomorskog dobra. Pored navedenog tvrdi da je predmetna nekretnina šumsko zemljište pa da tužiteljica nije mogla steći pravo vlasništva na šumskom zemljištu.

11. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio činjenično stanje i na isto pravilno primijenio materijalno pravo pozivajući se na Zakon o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja koji je stupio na snagu 26. studenog 1946. ("Narodne novine", broj:138/46. i 111/47.) a kojim je propisano da se ukidaju svi agrarni odnosi feudalnog karaktera na području Dalmacije i hrvatskog primorja, dok je u članku 2. navedeno što se sve smatra agrarnim odnosima feudalnog karaktera (feudalni, kmetski i svi slični trajni agrarni odnosi bez obzira na naziv kod kojih vlasnik nije sam obrađivao zemlju nego ju je pod raznim uvjetima davao drugima na obrađivanje).

Stupanjem na snagu navedenog zakona takva zemlja je prešla u slobodno vlasništvo obrađivača po sili zakona.

12. I Zakonom o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije iz 1930. pravno su raskinuti svi feudalni odnosi između bivšeg državnog erara kao vrhovnog vlasnika i feudatara kao koristovnog vlasnika koji su bili upisani u zemljišnim knjigama s tim da težaci koji su do stupanja na snagu navedenog zakona neprekidno obrađivali takvo zemljište najmanje trideset godina postaju vlasnici obradivih površina.

13. U pogledu žalbenih navoda da je riječ o pomorskom dobru čija granica na tom dijelu nije utvrđena, te da je trebalo prekinuti parnični postupak dok se granica pomorskog dobra za to područje ne utvrdi stav je ovog drugostupanjskog suda u skladu sa sudskom praksom da tuženik neosnovano prebacuje teret dokaza o utvrđivanju granica pomorskog dobra na tužiteljicu.

Naime, granice pomorskog dobra utvrđuju se u posebnom upravnom postupku na zahtjev Županijskog povjerenstva za granice pa se ne može teret dokazivanja da određena nekretnina ne predstavlja pomorsko dobro prebaciti na tužiteljicu koja takav postupak nije niti ovlaštena pokrenuti.

Takav postupak za spornu nekretninu još uvijek nije pokrenut pa ne postoje pretpostavke za prekid postupka radi odlučivanja o prethodnom pitanju jer postoji mogućnost da se uvjet za nastavak postupka nikada ne ostvari ukoliko nadležna tijela ne pokrenu postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra za spornu nekretninu.

14. Pored navedenog ukoliko nadležno povjerenstvo naknadno utvrdi granicu pomorskog dobra koja bi obuhvaćala i dijelove predmetne nekretnine, to ne bi bila zapreka upisa tako utvrđenog pomorskog dobra u zemljišnu knjigu u skladu s člankom 15. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

15. Nije osnovana niti tvrdnja tuženika da predmetna nekretnina predstavlja šumsko zemljište, pa da tužiteljica nije mogla steći pravo vlasništva na takvom zemljištu.

16. To iz razloga što je već u točkama 8. i 9. ovog obrazloženja već navedeno da su pravni prednici tužiteljice na spornoj nekretnini sijali žito, napasali ovce, te jednim dijelom i sjekli šumu koja se nalazila na tom dijelu parcele, a što sve upućuje da u vrijeme posjedovanja sporne nekretnine ista nije bila samo šumsko zemljište, već da se ista obrađivala u poljoprivredne svrhe.

17. Agrarni odnosi koji nisu bili riješeni po propisu iz 1930. (kao što je ovaj slučaj) ti odnosi su razriješeni Zakonom o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja od 13. prosinca 1947.

18. Odluka o parničnom trošku utemeljena je na članku 154. stavak 1.ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi Troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj:91/04., 37/05, 59/07., 148/09., 142/12., 103/14., 118/14. i 107/15.) a s obzirom da je tužiteljica u cijelosti uspjela u cijelosti s tužbenim zahtjevom.

19. Temeljem svega navedenog i članka 368. stavak 1. ZPP-a žalba je odbijena, a prvostupanjska presuda potvrđena.

Vukovar, 26. listopada 2023.

              PREDSJEDNIK VIJEĆA

              Vesna Vrkić Perak,v.r.