REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U

ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-340/2023-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Snježani Lukša, u pravnoj stvari tužiteljice EJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Marku Fak, odvjetniku iz Zagreba, Amruševa 8, protiv tuženika: EJG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Čizmiću, odvjetniku iz Zagreba, Prilaz Gjure Deželića 11, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine i izdavanja tabularne isprave, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene u nazočnosti tužiteljice osobno i punomoćnika tužiteljice Marka Fak, odvjetnika te tuženika osobno i punomoćnika tuženika Tomislava Čizmića, odvjetnika, dana 2. siječnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice EJ koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je EJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica nekretnine upisane u zkčbr. [katastarska čestica], oznake zemljišta ZAGREB, DUGOSELSKA ULICA, KUĆA, DVORIŠTE I VRT“, površine 228 m2, a upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Općinskog građanskog suda u Zagrebu, ZK odjel Zagreb.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana izda tužiteljici tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu njezinog prava vlasništva na nekretnini upisanoj u zkčbr. [katastarska čestica], oznake zemljišta „ZAGREB, DUGOSELSKA ULICA, KUĆA, DVORIŠTE I VRT“, površine 228 m2, a upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Općinskog građanskog suda u Zagrebu, ZK odjel Zagreb, jer će u protivnom istu u svemu zamijeniti ova presuda.

III. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici prouzročeni parnični trošak u roku od 15 dana.".

II. Nalaže se tužiteljici EJ naknaditi tuženiku AJG parnični trošak u iznosu od 2.937,50 eur u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da kao zakonit, istinit i pošten posjednik neprekinuto, neposredno i samostalno posjeduje nekretninu upisanu u zkčbr. [katastarska čestica], oznake zemljišta „ZAGREB, DUGOSELSKA ULICA, KUĆA, DVORIŠTE I VRT“, površine 228 m2, a upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], Općinskog građanskog suda u Zagrebu, ZK odjel Zagreb te ispunjava pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

Nadalje, navodi da je u zemljišnim knjigama na predmetnoj nekretnini uknjiženo pravo vlasništva u korist tuženika.

Ističe da je tužiteljici predmetnu nekretninu darovao njezin djed i to tako da ju je uveo u neposredan posjed i da je izjavio da joj nekretninu daruje nakon čega je tužiteljica u nekretninu uselila zajedno sa suprugom i djecom. Tužiteljica ističe da nema ispravu na kojoj se temelji predmetno darovanje.

Tužiteljica ističe da u darovanoj nekretnini stanuje od 1981. dakle da istu posjeduje preko 40 godina.

Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom traži prihvaćanje zahtjeva sadržaja cit. kao u izreci pod tč. I.

2. Tuženik (list 15-17) ističe da su tužbeni zahtjevi kontradiktorni jer se u točki 1. petita traži utvrđenje prava vlasništva tužiteljice na spornoj nekretnini, koje se prema historijatu stječe dosjelošću, dok se pod točkom 2. traži izdavanje tabularne isprave koju se zamijeniti ova presuda, što indicira postojanje pravnog posla odnosno ugovora.

U odnosu na oba zahtjeva tuženik se protivi u cijelosti kao neosnovanima, dok posebno u odnosu na zahtjev pod točkom II se opreza radi ističe i prigovor zastare. Osporava da bi tuženici spornu nekretninu darovao njezin djed. Ističe da su spornu nekretninu zajednički kupili EJG, otac ovdje tuženog i AJ, kupoprodajnim ugovorom od 02. travnja 1948. godine, koji je proveden pod brojem Z-2169/55 te su upisani kao suvlasnici svaki u 1/2% dijela. Ističe da otprilike 1981. godine, tužiteljica dolazi u konflikt sa svojim ocem, PJ, i moli svog djeda i strica, ovdje tuženog, da joj pomognu i da joj dozvole da se privremeno smjesti u spornu nekretninu.

Tuženik tada stanuje u [adresa], a njegov otac, djed tužiteljice, tada živi u [adresa], no stalno dolazi u spornu nekretninu u Dugosleskoj 20, gdje povremeno boravi neko vrijeme, a tu dolazi i tuženik pa na taj način i tuženik i njegov otac drže posjed ove nekretnine.

Nadalje, navodi da tako EJG, otac tuženog, a djed tužiteljice, u dogovoru sa tuženim, a na zamolbu tužiteljice, dozvoljavaju da se tužiteljica u prosincu 1981. godine useli u kuću, ali uz uvjet da plaća najamninu i režije. Tužiteljicu je upravo tuženik svojim kombijem preselio i doveo u spornu nekretninu.

Nadalje, navodi da EJG, otac tuženog i djed tužiteljice, umire 10. studenog 1982. godine i iza njega bude provedena ostavina i doneseno rješenje o nasljeđivanju ovog suda pod brojem O-1625/83, po kojem, a prema zakonu i sporazumu nasljednika, ovdje tuženog i njegovog brata PJG, ova nekretnina, odnosno u tom času 1/2 nekretnine, u cijelosti pripada ovdje tuženome. Rješenje o nasljeđivanju je provedeno i tuženik je upisan kao vlasnik u ½ dijela. Ističe da temeljem ostavinskog rješenja iza pok. RJ, koje je kod ovog suda doneseno pod brojem O-4431/15 dana 12. 05 2015. godine, prema sporazumu nasljednika EJG, njegovih sinova EJG i PJG, polovina nekretnine upisane u zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uručuje se upravo ovdje tuženome EJG, a druge nekretnine se uručuju PJG.

Nadalje,ističe da prema tome, svu imovinu koju su tuženi i njegov brat PJG naslijedili od svojeg oca, djeda tužiteljice, prema postignutom sporazumu su između sebe podijelili, dakle izvršili razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina, te pojedine nekretnine upisali kao svoje isključivo vlasništvo. Sada se postavlja pitanje zbog čega tužiteljica nije to svoje navodno pravo, odnosno navodni ugovor o darovanju, prijavila u ostavinu iza pok. djeda EJG, još tamo 1982. godine u odnosu na 1/2 dijela, odnosno u ostavini iza pok. AJ u odnosu na drugu polovinu dijela.

Nadalje, navodi da pravna osnova ugovora o najmu ne može predstavljati pravnu osnovu za stjecanje ikakvih stvarnih odnosno vlasničkih prava, jer prilikom useljenja tužiteljice je bilo izričito rečeno da u kući može stanovati isključivo kao najmoprimatelj, a za to plaćati najamninu.

Tužiteljica gubi iz vida da je 1965. godine donesen Zakon o prometu zemljišta i zgrada, koji je kao republički propis Zakonom o dopuni Zakona o preuzimanju saveznih zakona tadašnja SRH 1971. godine preuzela kao republički propis, a prema kojem se, posebno u čl. 9. doslovno navodi da ugovor kojim se prenosi pravo korištenja ili pravo vlasništva na zemljištu ili zgradi, mora biti pismen, odnosno u pismenoj formi. Ugovor koji nije zaključen u pismenom obliku ne proizvodi nikakav pravni učinak.

Stoga predlaže tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti uz naknadu troška.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaz uvidom u uvjerenje o prebivalištu tužiteljice MUP-a RH - list 5 spisa, podatke JRO RH (MUP-a) za stranke, podatke o ZK predmetu posl.br. Z-15689/23, izvadak iz ZK zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], presliku iz gruntovnog uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 20-23 spisa) tj. arhivski izvadak iz ZK, zk. ul. [broj ZK uloška], potvrdu ZK odjela ovog suda da izvadak odgovara stanju zemljišne knjige na dan provedene verifikacije prije prijepisa u elektronske zemljišne knjige, rješenje o nasljeđivanju ovog suda iza pok. EJG, sina E, O- 1652/83 od 26.1.2009., rješenje o nasljeđivanju iza pok. AJ, O-4431/15-83 od 12.5.2015. sa potvrdom pravomoćnosti i ovršnosti, izvatke Zagrebačke banke (list 32 – 60 spisa), porezno rješenje Ministarstva financija RH, porezne uprave, područni ured Zagreb od 5.6.2017. kojim se poreznom obvezniku AJG iz [adresa], utvrđuje osnovica na porez nekretnina u iznosu od 108.762,75 kn, daljnje priložene izvatke Zagrebačke banke d.d. (list 70-145 spisa), proveden je dokaz saslušanjem svjedoka NJ, OJ, ŽJ, tužiteljice, tuženika, rješenje HZMO osiguraniku EJ od 2.7.2014., presliku radne knjižice iste, potvrdu HZMO (list 186-188 spisa), rješenje HZMO Područna služba u Zagrebu od 19.10.2017. o utvrđivanju starosne mirovine SJ, i izračun mirovine, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka SJ, JJ, svjedoka CJ, dopis punomoćnika tuženika Zagrebačkoj banci d.d. od 16.10.2024. sa potvrdom o primitku Hrvatske pošte (list 205), odgovor Zagrebačke banke d.d. punomoćniku tuženika od 13.11.2024. u svezi zahtjeva za dostavu podataka, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka VJ i svjedoka RJG, izvršen je uvid u dopis Zagrebačke banke d.d. ovome sudu od 25.1.2025., pregled prometa - tekući račun vlasnika tj. tuženika, podatke o uplatama na račun tuženika koje je uplaćivala tužiteljica i dopis Zagrebačke banke d.d. (list 218 spisa), odnosno proveden je dokaz uvidom u cjelokupnu dokumentaciju priloženu spisu.

4. Stranke (ročište 9.10.2025. -l 127) izričito upitane i upozorene na posljedice tereta dokazivanja radi utvrđivanja osnovanosti ili neosnovanosti tužbenog zahtjeva istakle su da nemaju nikakvih dokaznih prijedloga i predložile raspravu zaključiti i suditi temeljem stanja spisa.

5. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je donio odluku kao u izreci.

6. Iz izvatka ZK zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 14) vidljivo je da je na predmetnoj nekretnini uknjiženo pravo vlasništva u korist ovdje tuženika.

7. Iz rješenja o nasljeđivanju O-1625/83 (list 26) iza sada pok. AJG sina E vidljivo je da se utvrđuje da njegovu ostavinsku imovinu sačinjavaju nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zk.čest.br. 7587/4 kuća, dvorište i vrt u Verberki površine 68,6 hvati 247m2 u ½ dijela na ime ostavitelja.

8. Iz preslike pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju O-4431/15-83 (list 29-31) vidljivo je da iza pok. AJ umrle **.**.1978. njezinu ostavinu sačinjavaju između ostalog nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zk.čest.br. 7587/4 kuća, dvorište i vrt u Verberki površine 69 čhv, suvlasništvo ostaviteljice u ½ dijela. Njezinim nasljednicima temeljem usmene oporuke od 10.6.1978. proglašavaju se EJG, sin EJG i NJG, sin EJG.

9. Iz podataka Zagrebačke banke d.d. vidljivo je da tužiteljica uplaćuje tuženiku određene novčane iznose – 800,00 kn, 120,00 eur… (izvadak od 2.3.2020., 2.4.2020., 2.5.2020., 2.6.2020., 2.7.2020., 2.8.2020., 2.9.2020., 2.10.2020., 2.11.2020,.2.1.2021., 2.3.2021.,2.4.2021,.2.5.2021.,2.6.2021.,2.7.2021.,2.9.2021. (upl. 10.8.2021. i 1.9.2021. priljev 2x 800), 2.11.2021., 2.12.2021., 2.4.2022., 2.5.2022., 2.6.2022., 2.7.2022., 2.8.2022., 2.10.2022., 2.11.2022., 2.12.2022., 2.3.2023., 2.2.2023, 2.2.2017., 2.3.2017., 2.4.2017., 2.5.2017., 2.6.2017., 2.7.2017., 2.8.2017., 2.9.2017., 2.10.2017., 2.11.2017., 2.12.2017.,2.1.2018.,2.1.2019., 2.2.2018., 2.3.2018., 2.4.2018., 2.5.2018., 2.6.2018., 2.7.2018., 2.8.2017., 2.9.2018., 2.10.2018., 2.11.2018., 2.12.2018., 2.1.2020.,2.2.2019., 2.3.2019., 2.4.2019., 2.5.2019., 2.6.2019., 2.7.2019., 2.8.2019., 2.9.2019., 2.10.2019., 2.11.2019., 2.12.2019.,2.1.2021.,2.3.2020.,2.4.2020.,2.5.2020.,2.6.2020.,2.7.2020.,2.8.2020., 2.9.2020.,2.10.2020.,2.11.2020.,2.3.2021.,2.4.2021.,2.5.2021.,2.6.2021.,2.7.2021., 2.9.2021.,2.11.2021., 2.12.2021., 2.4.2023., 2.5.2023.,2.6.2023.,2.7.2023.,2.8.2023., 2.9.2023.,2.10.2023.,2.11.2023.,2.12.2023.,2.1.2024.,kao i podatke Zagrebačke banke d.d. dostavljene sudu za razdoblje 1.1.2014. do 31.12.2016. jer je za ranije razdoblje istekao zakonski rok čuvanja dokumentacije (uplate po 800,00 kn datum knjiženja u 2016. godini).

Tužiteljica ističe (list 149 – ročište 18.4.2024.) da ne spori da bi tuženiku vršila uplate koje su i vidljive iz priložene dokumentacije, ali ističe da se ne radi o najamnini. Tuženik tvrdi da su uplate na račun tuženika bile po osnovi najma.

10. Svjedok NJ (ročište 10.10.2024. – list 162-163) u svom iskazu navodi da se poznaje sa tužiteljicom 40-ak godina jer su bili prijatelji tužiteljica, njezin suprug SJ i on, a s obzirom da su im djeca bila istog uzrasta. Nadalje, navodi da ga je tužiteljica angažirala unazad 10-15 godina radi promjene kanalizacijskih i vodovodnih cijevi jer je došlo do začepljenja kanalizacije i pucanja cijevi, a isto tako bio je srušen dimnjak pa je mijenjao bojler na struju i dimnjak su popravljali. Tužiteljica mu je pričala da je nekretninu u [adresa] ona dobila od djeda. Nema saznanja tko je prije tužiteljice i njezine obitelji stanovao u predmetnoj nekretnini koja je u naravi obiteljska kuća dugačka, ali je dvorište malo tj. usko da ne može se vozilo parkirati. Prije 30-40 godina čuo je od tužiteljice da je ona dobila nekretninu od njezinog djeda, a on njezinog djeda nije poznavao. Što se tiče radova na dimnjaku to je obavljao otprilike unazad četiri godine, ali ne sjeća se da li prije ili poslije potresa u Zagrebu, a bojler je mijenjao dvaput u razdoblju nakon potresa. Vodovod je mijenjao unazad 7-8 godina otprilike, a pomagao mu je većinom suprug tužiteljice i jedan radnik kojeg su tužiteljica i njezin suprug angažirali. Materijal i rad je platila tužiteljica EJ. Na toj lokaciji nije nikad vidio tuženika AJG, ali misli da ga je vidio jednom prilikom na nekom slavlju u [adresa]. 80ih godina tužiteljica je renovirala plafon misli u više prostorija i rađena je nova struja, a on je to vidio, a radove je radio drugi izvođač. Radove koje je on obavljao za tužiteljicu obavljao je kao prijateljsku uslugu i nije imao obrt, ali tužiteljica mu je dala određeni iznos novca, no to nije bila puna cijena za te radove.

11. Svjedok OJ (list 163-164) u svom iskazu navodi da je doselio u susjedstvo tužiteljice koja stanuje sa svojom obitelji tj. sa suprugom SJ i njihovo dvoje djece tada tj. 1988. godine u [adresa], a prijavio se sa adresom prebivanja u [adresa]. godine i tamo je stanovao otprilike do 2005. kada je odselio također u susjedstvo Hrebinečku. Od 1988. godine mu je poznato da u [adresa] stanuje tužiteljica EJ sa svojim suprugom SJ i njihovo troje djece. Nema saznanja da li ih je itko ikada ometao u posjedu nekretnine. Nije poznavao djeda tužiteljice, ali je poznavao oca tužiteljice IJ. Unazad otprilike godinu dana tužiteljica mu je rekla da ima poteškoća sa stricem i da mu plaća najamninu no ne zna točno za što i ne zna koliko dugo mu plaća tu najamninu niti u kojoj svoti. Zna da je tužiteljica plaćala režije za predmetnu nekretninu jer je od njega pozajmila novac kada joj je suprug bio nezaposlen, a to je bilo 90-ih godina. Kada je 1988. doselio u [adresa] tužiteljica je sa svojim suprugom i djecom, a u to vrijeme sa dvoje djece već živjela na predmetnoj nekretnini. Ističe da je za tužiteljicu obavljao radove na predmetnoj nekretnini svih tih godina i to primjerice vodu tj. odvod iz kupaonice sa NJ. Te radove platila mu je tužiteljica.

Tužiteljica je rekla da nešto plaća tuženiku, ali on sada ne zna točno što. Rekla mu je da bi on želio da se tužiteljica iseli jer da je on dogovarao sa bratom PJ razdiobu imovine i da je on vlasnik nekretnine u [adresa]. Unazad otprilike godinu dana pričala mu je tužiteljica da su tuženik i njezin otac naslijedili više nekretnina i da su se dogovarali oko razdiobe imovine i da je u toj diobi stric tj. tuženik dobio dio u [adresa] u [adresa]. Ne zna detalje vezano za taj dogovor jer ga to nije zanimalo.

S obzirom da su dugo godina bili susjedi i prijatelji uvijek su mislili da je predmetna nekretnina u [adresa] nasljeđe tužiteljice jer se ona tako odnosila prema toj nekretnini i održavala je. Isto tako i dvorište održavala je tužiteljica i njezin suprug SJ. Poslije potresa presloženo je krovište natrag, popravili su dimnjake, crjepove su vratili na krov, a radilo ih je 10-ak susjeda i sve je financirala tužiteljica. Ističe da nikada nije vidio da bi tužiteljicu netko ometao u stanovanju na predmetnoj nekretnini.

12. Svjedok ŽJ (list 164-165 spisa) u svom iskazu navodi da je prije 20- ak godina doselio u [adresa] i tamo je u [adresa] u to vrijeme živjela tužiteljica sa svojim suprugom i djecom. Nema saznanja da bi nju i njezinu obitelj ikada itko ometao u posjedu predmetne nekretnine. Nema saznanja po kojoj osnovi je ona stanovala u predmetnoj nekretnini. Nije nikada sa njome o tome razgovarao. Kroz razdoblje od 20-ak godina mnogo je puta obavljao građevinske radove na kući u [adresa] u [adresa], a uvijek su ga za te radove angažirali tužiteljica i njezin suprug. Dakle, popravljao je tri dimnjaka na nekretnini u [adresa] u [adresa]. Za te poslove odužila mu se obitelj SJ jer su njegovo dijete vozili kad god je trebalo u Suvag, a davali su mu novac kada mu je trebalo.

13. Tužiteljica EJ (list 165-166 spisa) u svom iskazu navodi da ona plaća režije uredno za predmetnu nekretninu od kada stanuje na toj nekretnini. Što se tiče iznosa kojeg plaća tuženiku, a plaća unazad 5 do 6 godina ističe da je to iznos novca kojeg ona plaća nekad svakomjesečno, a nekad se možda dogodi da plati dvaput mjesečno, a taj novac ne predstavlja najamninu nego pomoć tuženiku i njegovoj supruzi kao što je novac davala i svojem ocu jer je smatrala da im treba pomoći kao starijim osobama u mirovini. Na predmetnu nekretninu uselila je u studenome 1981. godine, a u prosincu te iste godine ju je djed prijavio na MUP-u sa adresom u [adresa] u [adresa] sa suprugom i dvoje djece tada jer se treće dijete rodilo 1992. Dao joj je ključeve od cijele nekretnine i rekao da je to njezino i da sada radi sa time što hoće. Neki prostori su bili prazni tada, a u nekim prostorima su se nalazile stvari njezinoga djeda koji je bio u mirovini i živio u [adresa], ali je dolazio na tu nekretninu po 15 dana u Zagreb. Prije smrti otac joj je rekao da se dogovorio sa svojim bratom da se njezin otac odrekne svog dijela u korist tuženika čime je ona bila šokirana. Saznala je da su oni vodili sudski spor vezano za predmetnu nekretninu u [adresa] na samrti oca jer nju nitko o tome nije obavijestio kao što je nije obavijestio kada i na koji način je taj spor okončan. Nadalje, navodi da je ona nesmetano, kontinuirano živjela na predmetnoj nekretnini od 1981. godine, a njezin djed EJG koji misli da je bio rođen 1913., a umro je 1982. u studenome mjesecu, kada joj je dao ključeve nekretnine rekao joj je da joj daruje tu nekretninu. To joj je rekao usmenim putem i nije sklopljen nikakav ugovor o darovanju u pismenom obliku vezano za predmetnu nekretninu u [adresa]. Ističe da nikada ona nije imala sa bilo kime sklopljen ugovor o najmu i plaćala najamninu pa tako niti djedu. Nadalje, navodi da se njezin otac zvao se NJG. Nikada je nitko nije ometao u posjedu predmetne nekretnine kako njezin otac tako niti stric tj. tuženik. Ističe da cijelo vrijeme od useljenja od 1981. godine do danas održavanje predmetne nekretnine financira isključivo svojim novcem. Ističe da tuženik tj. njezin stric bio je upoznat s time da ona useljava 1981. godine na predmetnu nekretninu jer je na njezinu molbu on doselio svojim kombijem njezine stvari na tu nekretninu i nije se bunio što će ona tamo stanovati. Ističe da je mjesečno uplaćivala tuženiku na njegov račun protuvrijednosti oko 100,00 EUR.

Ističe da je djedu pozlilo 1982. godine i završio je u bolnici i u Domu umirovljenika. Ističe da 1981. godine pa nadalje nije pogledala u zk izvadak predmetne nekretnine.

Zna da je AJ živjela u toj kući sa njezinim djedom prije njezinog useljenja, ali ne zna je li ona bila vlasnica nekretnine.

Ističe nadalje da je bila u dobrim odnosima sa svojim ocem te da su se njezini roditelji za vrijeme čuvanja njezine trudnoće brinuli o njoj i 28.4.1981. kada je došla iz rodilišta stanovala je kod svojih roditelja u [adresa] sve do useljenja u predmetnu nekretninu s time da su suprug i ona imali u najmu stan u suterenu u Gornjoj Kustošiji kako bi povremeno mogli tamo boraviti s djecom da ne smetaju "baš toliko" roditeljima i zbog toga je djed rekao zašto da plaća nekretninu kad ima nekretninu u [adresa] u [adresa].

14. Tuženik EJG (ročište 10.10.2024. list 167-170) u svom iskazu navodi da su se AJ i njegov otac EJG javili kao kupci kuće koja je bila na prodaju u [adresa] u Zagrebu 1946. godine. Međutim, niti njezin otac niti AJ koja je u to vrijeme bila mlada udovica nisu imali dovoljno novca za kupnju cijele kuće. Iz tog razloga oni su se dogovorili da će kupiti kuću i to svaki od njih u ½ dijela. Dakle, otac je kupio ½ dijela predmetne nekretnine u [adresa] u [adresa], a AJ u drugoj polovini dijela. 1950. godine otac ga je doveo u Zagreb da izuči zanat i ide u osnovnu školu, a njegova majka ostala je živjeti u [adresa].

Ta kuća u [adresa] u [adresa] u to vrijeme sastojala se od jedne veće sobe, jedne manje sobe i kuhinje. Voda je bila na pumpu u dvorištu, a zahod drven na kraju dvorišta bez vode. Stanovao je u toj nekretnini, završio osnovnu školu i izučio zanat. Ističe da je živio cijelo vrijeme od 1950. godine pa do 1981. godine kada je u nekretninu uselila tužiteljica sa svojim suprugom i malim djetetom, a njegove stvari su ostale u toj nekretnini iako je on imao u to vrijeme stan u [adresa] u kojem je stanovao.

Ističe da mu je AJ rekla da bi trebao sudjelovati sa svojom štednjom vezano za uvođenje vode na nekretninu. Uzeo je kredit i sa tim kreditom pregradio odnosno povećao svoju sobu, izgradio WC i kupaonu, iskopao podrum i izgradio smočnicu.

Više od 10 godina otplaćivao je Poštanskoj štedionici taj kredit.

Nadalje, ističe da je AJ umrla 1978. godine.

1978. godine njegov otac otišao je u mirovinu i tada je otišao živjeti u [adresa] nakon smrti AJ. Njegov brat PJ tj. otac tužiteljice imao je dobro zaposlenje i bio je materijalno situiran. On je živio u peterosobnom stanu u [adresa] u [adresa] sa svojom suprugom ČJ, a sa njima su živjeli tužiteljica, njezin suprug SJ kao i njihov sinčić. 1981. došlo je do velike svađe među njima i tužiteljica je sa svojom obitelji pronašla stan u [adresa] kao podstanar. 1981. godine na nagovor majke tužiteljice da tužiteljicu i njezinu obitelj puste u [adresa] jer je tužiteljica sa suprugom i djetetom bila podstanar, a [adresa] je bila daleko dogovorili su i njegov brat PJ, on, njegov otac i majka tužiteljice da tu zamisao sprovedu u djelo tj. da tužiteljicu presele u [adresa] u [adresa]. Razgovarao je s tužiteljicom i njezinim suprugom i tužiteljica je odmah sve stvari metnula u njegovo kombi vozilo tako da je on nju i njezinu obitelj dovezao u [adresa] i pustio u kuću.

Međutim, pošto je srednja soba bila zapečaćena zbog Irminog dijela, on ih je stavio u svoju sobu i dao im na raspolaganje kupaonicu, WC i kuhinju. Dao im je svoje ključeve i ostavio svoje stvari – kauč, gramofon, radio, ormare, stol i stolce. 1982. godine njegov otac tj. djed tužiteljice je umro u Domu umirovljenika i iza njega je bila ostavinska rasprava na koju su se odazvali on, njegov brat PJ i njegova majka. U pitanju je bilo ½ dijela kuće u [adresa] u [adresa] i sudac je rekao da svakome pripada od njih 1/3 dijela ½ kuće. Tada je njegova majka zamolila da svoj dio ostavi njemu i sudac je to prihvatio. Tako je on postao nasljednik 2/3 dijela kuće od ½ kuće, a brat je imao 1/3. Iza toga umrla je majka tužiteljice ČJ misli 1997.

2014. godine završio je spor iza AJ na način da je prihvaćena vlastoručno pisana oporuka pravovaljanom i po toj oporuci od ½ brat PJ je naslijedio pola, a on je također naslijedio drugu polovinu.

Nadalje, navodi da kako je brat PJ tj. otac tužiteljice živio u [adresa] dogovorili su da sve ono što su iza AJ naslijedili u [adresa] pripadne bratu PJ, a njemu cijela kuća odnosno nekretnina u [adresa] u [adresa]. Kako je imao svu dokumentaciju otišao je na zk odjel ovog suda 2014./2015. godinu kako bi se upisao u zk. Vrlo brzo pozvan je u zk. ured te mu je rečeno da kako nije srodnik od AJ da na sve što su dobili on i brat moraju platiti porez na nasljedstvo. Kako se brat odrekao nekretnine u Zagrebu, on je platio porez u potpunosti, a tužiteljica niti jednom riječju nije rekla da je nekretnina njezina niti da bi platila porez. Kada je doveo tužiteljicu i njezinog supruga 1981. godine da stanuju na predmetnoj nekretnini strogo im je rekao da će plaćati stanarinu, ali minimalnu. Rekao im je da će najamnina biti minimalna jer će oni morati plaćati sve režije i sve popravke u kući. Kako ih je na predmetnoj nekretnini faktički kasnije bilo petero oni su plaćali 120 EUR mjesečno. Ne sjeća se više koliko su plaćali svih godina počevši od dinara no plaćali su i u dinarima i u kunama i eurima kroz cijelo vrijeme stanovanja na njegov račun otvoren u Zagrebačkoj banci d.d. Kada je zaprimio tužbu onda je prvi puta vidio u tužbi navode tužiteljice da je predmetnu nekretninu njoj darovao njezin djed i nikada ranije ona takvo nešto nije spomenula.

Nadalje, navodi da je njegov brat PJ umro prošle godine i imao je samo jednu kćer tj. tužiteljicu koja je naslijedila iza njega nekretnine u [adresa]. Kada je tužiteljica 1981. uselila u [adresa] u [adresa] kuća je bila vlasništvo oca i AJ.

Nadalje, navodi da je on primao novac po nalogu svog oca tj. vlasnika jer su tako dogovorili njegov otac, tužiteljičin otac i on. Kada su doselili tužiteljica i njezin suprug 1981. na predmetnu nekretninu bili su upoznati sa time da moraju plaćati nekretninu i on im je to izričito naveo, a oni su bili sa time suglasni. Pojašnjava da su oni to dogovorili kako bi natjerali tužiteljicu i njezinog supruga da počnu raditi i plaćati režije i održavanje nekretnine, a oni su zaista po doseljenju 1981. godine u [adresa] se zaposlili i počeli privređivati.

Ističe da nije imao potrebe tužiteljici ponuditi sklapanje ugovora o najmu u pismenom obliku te da je tužiteljica davala minimalni iznos za stanovanje. Ističe da je bio u zatvoru kao politički zatvorenik oko 7 godina, tj. od 1971. do 1977.

15. Svjedok SJ, (ročište 15.11.2024. - list 200) suprug tužiteljice u svom iskazu navodi da su tužiteljica i on u braku od 1979. godine. Njezin djed pok. EJG imao je vinograd u [adresa] pa mu je on išao pomoći oko berbe 1981. godine i tada ga je pitao da li može pustiti tužiteljicu i njega da žive u kući u [adresa] u [adresa], a koja je bila u njegovom vlasništvu i neko vrijeme prazna. On mu je rekao da nema problema i da je tužiteljica njegova unuka i da će on tu kuću njoj ostaviti za trajno. Došao je u [adresa], a isto tako njegova supruga i on te je on predao ključ od kuće tužiteljici i tada je rekao tužiteljici da je ta kuća njezina jer da ona ima dvoje djece i da je na taj način zbrinuta. Nadalje, ističe da je on njemu rekao da je on njezin suprug danas, a tko zna što će biti sutra i da on tu kuću daje tužiteljici kako bi bila zbrinuta. U studenome 1981. godine doselili u [adresa] i tužiteljica je počela sa radovima na kući tako da je angažirala za radove prijatelje i uvela je vodu te su stavljene pločice na pod, napravljen je WC i uređeno predsoblje. U sve prostorije se ulazilo iz dvorišta i radi se o kući prizemnici tako da su zazidali vrata i na gornjem dijelu ostavili za prozore jer je kuća imala više vrata tj. za svaku prostoriju su postojala vrata iz dvorišta tj. u svaku prostoriju se ulazilo iz dvorišta. Kuća je dugačka više od 20 m sa podrumom i promijenili su vrata na jednoj sobi i sve su sobe ožbukali i napravljena je cjelokupna nova elektroinstalacija. Sve te radove financirala je tužiteljica svojim novcem. Djed nikada nije tražio nikakvu najamninu za stanovanje u predmetnoj nekretnini, a oni su oduvijek uredno plaćali režije i neprekidno od 1981. žive supruga i on na predmetnoj nekretnini, a sa njima živi i njihova mlađa kćer ČJ. Nema saznanja da bi tuženik zatražio plaćanje najamnine od tužiteljice niti da li mu ona isplaćuje kakve novčane iznose. Ništa mu nije poznato o podjeli imovine između tuženika i njegovog brata PJG tj. o podjeli nasljedstva iza njihovog oca tj. djeda tužiteljice i zna da su oni vodili sudski spor jer mu je to rekao tast tj. otac tužiteljice NJG. Prije nego što su doselili u [adresa] supruga i on su sa sinom živjeli u [adresa] u stanu tasta tj. oca tužiteljice. Taj stan bio je otprilike 80- 100m2. Odselili su jer su željeli biti sami kao obitelj.

16. Svjedok JJ (list 201) u svom iskazu navodi da stanuje u [adresa] u [adresa] od 1983. godine kada se udala, a na tu adresu dolazila je i tijekom 1982. godine i iz neposrednih saznanja zna da je tužiteljica sa svojim suprugom i tada dvoje djece već živjela u [adresa] i neprekidno stanuje na toj adresi od 80-ih godina jer i ona neprekidno stanuje od 1983. godine u [adresa]. Nije poznavala djeda tužiteljice i ništa joj nije poznato o podjeli imovine između tuženika i njegovog brata tj. oca tužiteljice, a niti poznaje tuženika. Nikada nije primijetila da bi netko ometao u posjedu predmetne nekretnine u [adresa] u [adresa] tužiteljicu i njezinog supruga sa djecom. Nema saznanja da li je tužiteljica plaćala bilo kome najamninu za predmetnu nekretninu. Nikada nije primijetila da bi tuženik dolazio na predmetnu nekretninu u [adresa] u [adresa]. Nije nikada razgovarala sa tužiteljicom na koji način je ona stekla predmetnu nekretninu odnosno temeljem čega stanuje u predmetnoj nekretnini. Radilo se o staroj kućici u [adresa] u [adresa] i tužiteljica je radila popravke na toj kući.

17. Svjedok GJ (list 201) u svom iskazu navodi da cijeli svoj život stanuje u [adresa] na adresi [adresa] i osobno mu je poznato da je krajem 1981. godine tužiteljica doselila u [adresa] i svojim suprugom i misli svoje dvoje djece tada. 1982. godine njegova sada pok. majka čuvala je njihovu kćer RJG jer su oni obavljali određene radove po kući jer je kuća bila u lošem stanju i trebalo je ju je obnoviti za bolji život. Ističe da je njegova majka i dijelom 1983. godine čuvala njihovu kćer. Njegova majka umrla je 1989. godine, ali mu je ispričala da je čula od susjede A sa adrese [adresa] da je djed tužiteljice dao tužiteljici predmetnu nekretninu odnosno kao da je rekao nešto u smislu darovanja. Ističe da nema nikakvih saznanja o dogovoru o podjeli imovine između tuženika i njegovog brata ĆJ. Djeda tužiteljice je poznavao samo iz prolaza, a tuženika se ne sjeća. Nemam saznanja da li je tužiteljica bilo kome plaćala bilo kakvu najamninu za stanovanje na predmetnoj nekretnini.

18. Svjedok VJ (ročište 30.1.2025. – list 209) u svom iskazu navodi da je on susjed tužiteljice koja stanuje sa svojom obitelji u [adresa], a on stanuje u [adresa] od 1970. neprekidno dok je tužiteljica sa svojim suprugom i dvoje male djece doselila u [adresa] početkom 80-ih godina. U susjedstvu se pričalo da je njoj djed poklonio nekretninu, ali da li je to istina ili nije on ne zna. Nadalje, navodi da tužiteljicu i njezinu obitelj nitko nikada nije ometao u posjedovanju predmetne nekretnine. Nema saznanja da li je ona ikome plaćala najamninu za njezino stanovanje i njezine obitelji. Preporučio je prijatelja suprugu tužiteljice za obavljanje radova u vezi uređenja jedne sobe u toj kući, a radila se i adaptacija krova i zidova otprilike unazad 10-ak godina i dimnjak.

19. Svjedok RJG (list 210 – ročište 30.1.2025.) u svom iskazu navodi da je otprilike 1981. tužiteljica sa svojim suprugom i tada jednim djetetom došla živjeti u [adresa] jer su njezina majka pa i otac tražili da joj se omogući stanovanje na toj adresi jer je bila izbačena sa djetetom iz stana roditelja i tako su išli u [adresa] gdje je boravio vlasnik nekretnine tj. djed tužiteljice kako bi dogovorili to stanovanje i otac tuženika tj. djed tužiteljice pristao je da se tužiteljica sa svojom obitelji useli u kuću u [adresa]. Međutim, to je bilo samo pod uvjetom da plaća stanarinu i režije i to je ona plaćala uredno najprije svome djedu, a sada plaća tuženiku tj. njezinu suprugu koji o tome vodi brigu. Ističe da njezinu suprugu tj. tuženiku ona plaća stanarinu, a režije plaća sama putem banke i tužiteljica stanarinu plaća putem Zagrebačke banke tuženiku na njegov račun no ne zna točno od koje godine, a isto tako i putem Zagrebačke banke podmiruje režije za predmetnu nekretninu. Ističe da nema nikakvih saznanja da bi joj djed darovao predmetnu nekretninu, a u tako nešto sumnja jer djed nikada nikome nije ništa darovao. Kada se tužiteljica udala ona je sa suprugom i djetetom živjela kod roditelja u [adresa] u [adresa], a onda se sa ocem posvađala i otišla stanovati sa suprugom i djetetom u podstanare negdje u Črnomercu. Ističe da je ona nju sa suprugom posjetila u Črnomercu kada je otišla u podstanare. Kako je došlo do toga da su tužiteljica i njezin suprug morali napustiti podstanarstvo onda su majka tužiteljice, a i otac zatražili od djeda tužiteljice da je primi na stanovanje u njegovu nekretninu. Djed se usuglasio, ali pod izričitim uvjetom da plaća najamninu i režije. Nisu nikakav ugovor u pisanom obliku sklapali jer je to bio obiteljski dogovor. Djed i otac tužiteljice inzistirali su da tužiteljica i njezin suprug budu zaposleni. Ne zna da li su oni u trenutku useljenja u [adresa] u [adresa] bili zaposleni ili nisu jer se toga više ne sjeća. Tom dogovoru sa djedom prisustvovala je ona i njezin suprug tj tuženik te roditelji tužiteljice u [adresa] jer je djed boravio u [adresa] s obzirom da je tamo imao kuću kad je otišao u mirovinu. Niti ona niti suprug nisu ulagali u predmetnu nekretninu no dogovor nakon smrti djeda tužiteljice bio je takav da s obzirom da su tužiteljica i njezin suprug plaćali vrlo malo za to stanovanje da onda trebaju održavati tu kuću. O samom održavanju od strane tužiteljice ističe da nema saznanja. Nadalje, navodi da ona dugo nije boravila na predmetnoj nekretnini sigurno oko 7 ili 8 godina jer ako je nešto trebalo onda je tužiteljica došla kod njih. Primjerice kada je kćer tužiteljice trebalo prijaviti na MUP-u u [adresa] onda je njezin suprug to obavljao jer se kći tužiteljice razvela i sa svojom kćeri doselila u [adresa], a kako bi unuka tužiteljice mogla pohađati školu. Pojašnjava da je tuženik morao ići na MUP jer je predmetna kuća njegovo vlasništvo.

20. Sud je prihvatio one tvrdnje stranaka i svjedoka koje su međusobno povezane, a nisu u suprotnosti sa priloženom dokumentacijom.

Analizirajući provedene dokaze za istaći je da je sud nedvojbeno utvrdio da tužiteljica u predmetnoj nekretnini stanuje od 1981. godine, a isto proizlazi i iz uvjerenja o prebivalištu – od 18.12.1981. godine.

Nedvojbeno je da je u ZK na predmetnoj nekretnini uknjiženo pravo vlasništva u korist tuženika.

Tužiteljica je u nekretninu uselila sa svojom obitelji i nedvojbeno je da ne postoji ovjerena isprava o navodno učinjenom darovanju.

Tužiteljicu nitko nije ometao u posjedu.

Nebitno je što je bio stvarni motiv preseljenja tužiteljice sa obitelji 1981. godine u predmetnu nekretninu – da li bijes oca tužiteljice (kako navodi tuženik) jer ona i suprug nisu doprinosili za stanovanje i troškove života kod njega u [adresa] u [adresa] no nesporno je da je tužiteljica sa svojom obitelji pronašla stan u [adresa] i tuženik je vrlo uvjerljivo i logički povezano objasnio kako je na nagovor majke tužiteljice odlučeno da tužiteljica sa suprugom i djetetom preseli u [adresa] u [adresa], i nije sporno da je upravo tuženik nju i njezinu obitelj dovezao u [adresa] sa stvarima.

Međutim, ne može se govoriti u pravnom smislu o darovanju nekretnine od strane djeda tužiteljici jer nesporno nikakav ugovor o darovanju u pismenom obliku vezan za predmetnu nekretninu nije sklopljen, a u to vrijeme kako to ispravno ukazuje tuženik ugovor kojim se prenosi pravo korištenja ili pravo vlasništva na zemljištu ili zgradi morao je biti u pismenoj formi. Ugovor koji nije zaključen u pismenom obliku ne proizvodi nikakav pravni učinak.

Do darovanja nekretnine (1/2) od strane djeda tužiteljice nije došlo, a niti AJ tužiteljici koja je bila vlasnica u ½ dijela predmetne nekretnine.

Štoviše vrlo životno uvjerljivo tuženik je objasnio kako se od tužiteljice očekivalo da plaća režije i sve popravke u kući odnosno održavanje nekretnine, a nije imao potrebe sklapao ugovor o najmu jer je davala minimalni iznos za stanovanje. Tuženik je vrlo uvjerljivo istakao da je primao novac od tužiteljice po nalogu svog oca tj. vlasnika u ½ dijela jer su tako dogovorili njegov otac, tužiteljičin otac i tuženik, a kada su doselili tužiteljica i njezin suprug 1981. u predmetnu nekretninu bili su upoznati s time da trebaju plaćati režije i održavanje nekretnine, a tužiteljica je davala minimalni iznos radi stanovanja (Očito se pristalo na ovakav način plaćanja jer je srodnica).

Nije bitno što je bio stvarni motiv useljenja tužiteljica u kuću u [adresa] – da li samostalni život, odvojen od roditelja, neka trenutna nesuglasica s njezinim ocem, već je bitno da je ona nesporno uselila 1981. i da je nitko nije ometao, ali joj je nekretnina dana samo da može stanovati, a za uzvrat plaćati režije i održavanje nekretnine te može stanovati isključivo kao najmoprimatelj s time da se od nje očekivalo kao srodnika minimalna naknada (najamnina) te volja vlasnika nije bila usmjerena na stjecanje vlasništva/suvlasništva tužiteljice na predmetnoj nekretnini, a do darovanja u pravnom smislu od strane djeda tužiteljice i AJ nije niti došlo.

Djed tužiteljice polovinom nekretnine koja je bila u vlasništvu AJ nije niti mogao disponirati.

Tužiteljica je mogla i morala biti svjesna da stvar koju posjeduje nije njezina te da se samo radi o suglasnosti da u nekretnini stanuje uz uvjet da podmiruje troškove koje stvori tj. režije i održavanje nekretnine i plaća određenu naknadu (minimalnu najamninu).

Stoga se o savjesnosti kao bitnom elementu za stjecanje vlasništva dosjelošću ovdje ne može govoriti.

Posjed je stečen molbom za pomoći u smještaju i došlo je do udovoljenja molbi na način da joj je odobreno korištenje nekretnine uz uvjet plaćanja određene naknade te tužiteljica ne ispunjava pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

Isto tako nikakav ugovor o darovanju nije sklopljen u pisanom obliku. Tužiteljica je ulagala u kuću jer ju je morala održavati kako bi u istoj mogla stanovati i svi spomenuti radovi su radovi redovnog održavanja i popravljanja. Da li ju je doživljavala kao svoje vlasništvo nije od utjecaja jer ista nije njezino vlasništvo niti joj je darovana, a u ZK upisani vlasnik je upravo tuženik.

Doista je nebitno kako tužiteljica naziva novčani iznos kojeg uplaćuje tuženiku, ali sud vjeruje životno uvjerljivoj i logičnoj tvrdnji tuženika da je svrha tog iznosa naknada za korištenje nekretnine. Posjed je bio temeljen na dopuštenju suvlasnika – ranije djeda tužiteljice (dakle, nije samostalan) pa ne može nastati dosjelost. Što se tiče zahtjeva da se naloži tuženiku da tužiteljici izda u roku od 15 dana tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu njezinog prava vlasništva na nekretnini, valja istaći da je također neosnovan jer niti tvrdi niti dokazuje postojanje pravnog posla odnosno ugovora koji bi opravdavao izdavanje takve isprave.

Dakle, ne radi se niti o stjecanju vlasništva dosjelosti jer tužiteljica ne ispunjava uvjete za dosjelost i nema pravne osnove za izdavanje tabularne isprave pa je valjalo tužbeni zahtjev tužiteljice odbiti u cijelosti (čl. 159 i čl. 119 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima).

21. Prema čl. 159 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima:

(1) Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

(2) Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom 10 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

(3) Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 10 godina, a takav posjednik nekretnine protekom 20 godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

22. Zastarni rok za zahtjev za izdavanje tabularne isprave je 5 godina (opći zastarni rok), međutim bespredmetno je raspravljati o prigovoru zastare iz svih već ranije navedenih razloga. Zahtjev za izdavanje tabularne isprave proizlazi iz ugovora kojeg ovdje nema – ne postoji.

23. Parnični trošak dosuđen je primjenom čl. 154. st. 1 ZPP.

Tuženiku je priznat trošak (VPS 15.000,00 eur)

- sastava podneska od 20.4.2023. po Tbr 8/1 – 250 bodova

- zastupanja na ročištu 24.10.2023. po Tbr 9/1 – 250 bodova

- zastupanja na ročištu 18.4.2024. po Tbr 9/1 – 250 bodova

- sastava podneska od 30.1.2024. po Tbr 8/1 – 250 bodova

- zastupanja na ročištu 10.10.2024. po Tbr 9/1 – 250 bodova

- zastupanja na ročištu 15.11.2024. po Tbr 9/1 – 250 bodova

- sastava podneska od 3.12.2024. po Tbr 8/3 – zatraženih 50 bodova

- zastupanja na ročištu 30.1.2025. po Tbr 9/1 – 250 bodova

- sastava podneska od 12.11.2024. po Tbr 8/1 – 250 bodova

- zastupanja na ročištu 9.10.2025. po Tbr 9/1 – 250 bodova

- PDV 25% - 587,50 eur

- ili ukupni parnični trošak u iznosu od 2.937,50 eur

24. Sve je dosuđeno primjenom čl. 155 ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

U Zagrebu, 2. siječnja 2026.

Sutkinja:

Snježana Lukša

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana primitka prijepisa ove presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud u 4 istovjetna primjerka.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 73 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku-Narodne novine 25/13).

DNA:

pun. stranaka

zvati tužiteljicu na platež sudske pristojbe na presudu