REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj R1 Ob-2360/2025-15

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nenad Miletić, u pravnoj stvari predlagatelja HS iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupana po punomoćniku Željka Marčić odvjetnica iz Odvjetničkog društva Škarica i partneri protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB:84397956623, zastupana po punomoćniku ŽS dipl. pravnik, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, 2. siječnja 2026. godine

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je predlagatelj HS, OIB: [osobni identifikacijski broj] živjela u izvanbračnoj zajednici s GS, OIB: [osobni identifikacijski broj] počevši od 1978. do njegove smrti 20.06.2025.god.

Obrazloženje

1. Predlagateljica navodi kako je s sada pokojnim GS, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1936. u [adresa] sklopila brak dana 10. lipnja 1961. godine, u kojem braku je rođeno jedno zajedničko dijete i to kćer FS, OIB: [osobni identifikacijski broj].

2. Isti brak razveden je Presudom, Okružnog suda u Zagrebu, broj P2-832/1978 od 22. ožujka 1978. godine. Nakon prestanka bračne zajednice, predlagateljica i pok. GS živjeli su u izvanbračnoj životnoj zajednici i to od 1978. godine do smrti pok. GS, dana 20. lipnja 2025. godine. Predlagateljica i pok. GS živjeli su u zajedničkom kućanstvu na adresi [adresa], u kojem kućanstvu je živjela i njihova zajednička kćer FS, sve do svoje udaje. Nakon smrti pok. GS, iza istoga je proveden ostavinski postupak te je pravomoćnim Rješenjem o nasljeđivanju, donesenim po javnom bilježniku Stjepanu Šaškoru iz Zagreba, kao povjereniku Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. O-4589/2025, UPP/OS-42/2025 od 02. rujna 2025. godine utvrđeno da su zakonski nasljednici pok. GS, predlagateljica, kao njegova izvanbračna supruga te kćer FS.

3. Predlagateljica navodi kako je razlog za razvod braka bio inat predlagateljice i pokojnog. Nakon razvoda, oboje su popustili te su nastavili živjeti kao muž i žena iako se formalno nisu vjenčali. I nakon razvoda braka u nastavku zajedničkog života bilo je i ljubavi i poštovanja. Ističe kako su njih dvoje živjeli su na zajedničkoj adresi, zajedno su preuzimali obveze, dijelili troškove i prihode kao da su u braku.

4. Navodi kako je između njih postojala emotivna zajednica, ekonomska zajednica, zajedno su slavili praznike, blagdane, zajedno su putovali, družili se sa prijateljima i poznanicima. Ističe kako je njihova zajednica ispunjavala sve zakonom predviđene uvjete izvanbračne zajednice. Isti nisu sklapali brak i nisu bili u braku za vrijeme izvanbračne zajednice te se radilo o životnoj zajednici neudane žene i neoženjenog muškarca.

5. Postavljenim zahtjevom, predlagatelj predlaže da sud utvrdi da je predlagatelj HS, OIB: [osobni identifikacijski broj] živjela u izvanbračnoj zajednici s GS, OIB: [osobni identifikacijski broj] počevši od 1978. do njegove smrti 20.06.2025.god.

6. Protustranka je u svom odgovoru na prijedlog navela kako opreza radi protivi prijedlogu, predlaže da sud provede predložene dokaze te odluku prepušta sudu.

7. Obiteljski zakon (Narodne novine broj 103/15) u članku 11. propisuje da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao i bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osobnim imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

8. U Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/15, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18) propisano je, i to u članku 22., da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

9. Radi utvrđenja relevantnih činjenica sud je pročitao dokumentaciju koja je dostavljena u spis i to rješenje o nasljeđivanju (list 4-5 sisa), izvadak iz matice rođenih (list 6-7 spisa), izvadak iz matice rođenih (list 8-9 spisa), uvjerenje o prebivalištu za GS (list 20 spisa), uvjerenje o prebivalištu za predlagatelja (list 21 spisa), sud je proveo dokaz saslušanjem svjedoka CS (list 31-32 spisa), svjedoka IS (list 32 spisa), svjedoka ZS (list 33 spisa) te predlagateljice kao stranke (list 33-34 spisa).

10. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju (list 4-5 sisa), sud je utvrdio kako je javni bilježnik Stjepan Šaškor dana 2. rujna 2025. godine donio rješenje o nasljeđivanju iza pokojnog GS. Kao nasljednicima su utvrđeni izvanbračna supruga – predlagateljica te kćer FS.

11. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 6-7 spisa), sud je utvrdio kako je predlagateljica bila u braku s GS od 10. lipnja 1961. godine do razvoda presudom Općinskog suda u Zagrebu broj P2-832/78.

12. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 8-9 spisa), sud je utvrdio kako je ĆS bio u braku s OS od 11. veljače 1956. godine do razvoda presudom Okružnog suda Varaždin od 17. prosinca 1960. godine. Nadalje isti je bio u braku s predlagateljicom od 10. lipnja 1961. godine do razvoda presudom Općinskog suda u Zagrebu broj P2 832/78 od 22. ožujka 1978. godine.

13. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za GS (list 20 spisa), sud je utvrdio kako je pokojni GS bio prijavljen od 1960. godine do 1965 godine na adresi [adresa]. Od 15. srpnja 1965. godine do 12. travnja 1982. godine na adresi [adresa]. Od 12. travnja 1982. godine do smrti 20. lipnja 2025. godine u [adresa].

14. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagatelja (list 21 spisa), sud je utvrdio kako je predlagateljica bila prijavljena od 4. kolovoza 1965 do 8. veljače 1977. godine u [adresa]. Od 8. veljače 1977. godine do 26. travnja 1979. godine u [adresa]. Od 26. travnja 1979. godine do danas u [adresa].

15. Iz iskaza svjedoka CS (list 31-32 spisa), sud je utvrdio kako ista navodi kako poznaje predlagateljicu dugi niz godina. Navodi kako je toliko dugo poznavala i LS. Navodi kako je cijeli život mislila da su predlagateljica i pok. GS u braku do smrti pokojnog. Isti su živjeli zajedno na adresi [adresa], i bili susjedi sa svjedokinjom. Navodi kako pretpostavlja da su imali zajedničke financije. Navodi kako su zajedno slavili praznike i blagdane, družili se sa susjedima i prijateljima. Navodi kako su ona i suprug posjećivali predlagateljicu i pokojnog. Navodi kako nije bila u mogućnosti biti na sahrani pokojnog. Navodi kako isti imaju zajedničku kćer ZS. Navodi kako ne zna tko je platio trošak sahrane. Navodi kako njih dvoje nikada nisu prekidali vezu. Navodi kako se predlagateljica brinula za pokojnog do njegove smrti. Navodi kako nije imala informacija da su predlagateljica i pokojni bili rastavljeni. Bila je uvjerena da su u braku. Navodi kako nikada nisu pričali o temi razvoda braka. Navodi kako je često bila kod njih u stanu. Navodi kako je vidjela da pok. GS spava u dnevnoj sobi, a gđa predlagateljica je imala u drugoj sobi krevet u kojem je spavala. Ovo sigurno zna obzirom je njezin suprug dolazio popravljati TV u njihov stan. Navodi kako ne zna kako su isti živjeli ranije dok je bila mlađa, a ovo je primijetila dok su isti već bili stariji.

16. Iskaz svjedoka u skladu je sa pisanom dokumentacijom koja prileži spisu a sukladan je i iskazu svih ostalih svjedoka i predlagatelja. Slijedom navedenoga, sud prihvaća iskaz svjedoka u cijelosti kao istinit.

17. Iz iskaza svjedoka IS (list 32 spisa), sud je utvrdio kako ista navodi kako se doselila u zgradu 1978. godine. Navodi kako se tada useljavala zgrada u kojoj stanuje svjedokinja a u kojoj stanuje i predlagateljica. Navodi kako je poznavala i pok. GS toliko dobro da je isti preminuo njenom suprugu na rukama. Navodi kako su njih dvoje bili u vezi koju bi mogla nazvati brakom. Navodi kako su u jednom razgovoru isti spomenuli da nisu u braku. Navodi kako su njih dvoje do smrti pokojnog živjeli zajedno u istom stanu. Navodi kako su se međusobno posjećivali. Navodi kako su zajedno slavili praznike i blagdane. Navodi kako su neki susjedi dolazili kod njih u posjetu. Navodi kako je u trgovinu išla predlagateljica. Navodi kako imaju kćer ZS. Navodi kako se predlagateljica brinula za pokojnog do smrti. Navodi kako je predlagateljica došla po njih da joj pomognu kada je pok. pao. Navodi kako je njezin suprug došao i podignuo glavu pokojnom, te je tada isti izdahnuo. Navodi kako je bila na sahrani pokojnog. Predlagateljica je stajala uz lijes kao dio obitelji. Navodi kako je bila kod njih u stanu, no ne zna gdje su isti spavali. Navodi kako pokojni nema drug djece osim kćeri ZS. Navodi kako nikada nije pitala, a niti su isti pričali, o razlozima zašto su se rastali. Navodi kako je to jednom spomenuto u zezanciji od strane pok. GS.

18. Iskaz svjedoka u skladu je sa pisanom dokumentacijom koja prileži spisu a sukladan je i iskazu svih ostalih svjedoka i predlagatelja. Slijedom navedenoga, sud prihvaća iskaz svjedoka u cijelosti kao istinit.

19. Iz iskaza svjedoka FS (list 33 spisa), sud je utvrdio kako je ista kćer predlagateljice i pokojnog. Navodi kako je do 1984. živjela sa roditeljima, na adresi [adresa]. Navodi kako je upoznata sa činjenicom da su roditelji bili razvedeni no nikada nije primijetila razloge za tako nešto. Navodi kako su roditelji cijeli život živjeli skupa. Navodi kako su imali zajedničke financije, slavili su zajedno praznike i blagdane. Navodi kako su se posjećivali sa prijateljima i poznanicima. Navodi kako nije bilo nikakve razlike u odnosu roditelja za vrijeme trajanja braka i nakon razvoda braka, do smrti oca. Navodi kako su joj roditelji financijski pomagali. Navodi kako se udala relativno rano, dobila je dijete, imala je puno svojih briga. Svaki vikend je dolazila kod roditelja sa svojim pokojnim suprugom. Navodi kako su njezini roditelji čuvali njezino dijete svaki vikend u pravilu. Navodi kako je predlagateljica bila na sahrani pokojnog oca, sjedila je uz lijes kao dio obitelji, te se vozila uz lijes obzirom da teško hoda. Navodi kako je majka platila trošak sahrane pok. oca. Navodi kako njih dvoje nikada nisu prekidali vezu. Navodi kako se predlagateljica brinula za pok. do smrti. Ona osobno je sastavljala osmrtnicu gdje je majka navedena kao supruga. Navodio kako su roditelji spavali u istoj sobi dok je ona živjela sa njima. Navodi kako su u dubokoj starosti roditelji imali zdrav.problema uslijed kojih se jedno moralo dići po noći i do desetak puta. Navodi kako je u takvoj situaciji bilo primjereno da spavaju svaki u svojoj sobi, da ne bude jedno drugo.

20. Iskaz svjedoka u skladu je sa pisanom dokumentacijom koja prileži spisu a sukladan je i iskazu svih ostalih svjedoka i predlagatelja. Slijedom navedenoga, sud prihvaća iskaz svjedoka u cijelosti kao istinit.

21. Iz iskaza predlagateljice saslušane kao stranke (list 33-34 spisa), sud je utvrdio kako je ista sa pokojnim bila dugo godina u braku. U braku su dobili dijete ZS. Navodi kako je razlog za razvod bio inat. Navodi kako su se prije razvoda svađali. Navodi kako je nakon razvoda pokojni suprug nastavio živjeti s njom u njezinom stanu. Navodi kako je razlog za to bilo prvenstveno njegov odnos sa djetetom jer su se međusobno obožavali. Navodi kako se njih dvoje nikada nisu svađali pred djetetom, a nakon razvoda su oboje popustili. Navodi kako je i nakon razvoda braka u braku bilo i ljubavi i poštovanja. Navodi kako se brinula za pok. do njegove smrti. Navodi kako je bila na sahrani. Navodi kako je bila uz odar kao dio obitelji te se vozila do mjesta ukopa. Navodi kako su cijelo vrijeme imali zajedničke financije. Navodi kako su zajedno slavili praznike i blagdane, družili se sa prijateljima, susjedima. Navodi kako su zajedno čuvali dva unuka. Navodi kako nikada nisu prekidali vezi, a osim ZS nemaju djece. Zajedno nisu stekli vrjedniju imovinu. Navodi kako je u rješenju o nasljeđivanju navedena kao izvanbračna supruga. Navodi kako su zajedno raspolagali mirovinama jednog i drugog, npr. stavili su novce od mirovine jednog i drugog na hrpu, te su s tim novcima zajedno raspolagali. Navodi kako je sigurno trebalo proći neko vrijeme da se odnos poboljša do te mjere da bi se mogao nazvati brakom. Navodi kako ne može decidirano reći da li je to bilo mjesec, dva ili tri no sigurno je da se odnos vratio na razinu odnosa koji bi mogla izjednačiti sa bračnim odnosom. Navodi kako su i nakon razvoda braka i proteka vremena, nastavili spavati u istoj sobi. Navodi kako je ona 90 i neke godine obolila te od tada više ne spavaju u istoj sobi. Navodi kako je pok. želio da se ponovno vjenčaju no nju je bilo sram da ponovno ide sklapati brak.

22. Iskaz predlagatelja logičan je i životno uvjerljiv. Iskaz predlagatelja ima uporišta u pisanoj dokumentaciji koja prileži spisu a sukladan je iskazima svih saslušanih svjedoka. Slijedom svega navedenoga, sud prihvaća iskaz predlagatelja kao istinit u cijelosti.

23. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je jasno i nedvojbeno utvrdio kako su predlagateljica i sada pokojni GS bili u braku od 10. lipnja 1961. godine do razvoda braka 1978. godine. U braku je rođena kćer FS.

24. Sud je nadalje utvrdio kako su se stranke razveli. Razveli su se zbog inata jer su se prije razvoda svađali. I nakon razvoda braka stranke su nastavile živjeti u istom stanu. S vremenom je njihov odnos ponovno došao na razinu koja bi se mogla izjednačiti sa bračnom. Nakon tog razdoblja stranke su nastavile s odnosom ljubavi i poštovanja. Stranke su nastavile spavati u istoj sobi. Nakon 1990 godine predlagateljica je oboljela zbog čega se morala dići po noći i do desetak puta. Navodi kako je u takvoj situaciji bilo primjereno da spavaju svaki u svojoj sobi, da ne bude jedno drugo.

25. Predlagateljica se brinula za pokojnoga do njegove smrti. Ista je bila na sahrani pokojnog, bila je uz odar kao dio obitelji te se vozila do mjesta ukopa obzirom da teško hoda. Predlagateljica i pokojni su imali zajedničke financije. Zajedno raspolagali mirovinama jednog i drugog, npr. stavili su novce od mirovine jednog i drugog na hrpu, te su s tim novcima zajedno raspolagali. Zajedno su slavili praznike i blagdane, družili se sa prijateljima, susjedima. Zajedno su čuvali dva unuka. Predlagateljica i pokojni nikada nisu prekidali vezu, a osim ZS nemaju djece. Zajedno nisu stekli vrjedniju imovinu. Sud je utvrdio kako je u rješenju o nasljeđivanju predlagateljica navedena kao izvanbračna supruga. Sud je utvrdio i kako je pokojni želio da se ponovno vjenčaju no predlagateljicu je bilo sram da ponovno ide sklapati brak.

26. Sud je zaključno utvrdio kako su predlagateljica i pokojni živjeli na zajedničkoj adresi, zajedno su preuzimali obveze, dijelili troškove i prihode kao da su u braku. Između njih postojala je emotivna zajednica, ekonomska zajednica, zajedno su slavili praznike, blagdane, zajedno su putovali, družili se sa prijateljima i poznanicima. Za vrijeme njihove veze isti nisu bili u braku s drugim osobama.

27. Ove navode potvrđuju svi saslušani svjedoci te predlagateljica kao stranka. Tom izvanbračnom zajednicom uspostavljena je emocionalna povezanost te ekonomska zajednica u kojoj su si izvanbračni drugovi međusobno pomagali i brinuli jedno o drugome. Njihova veza imala karakter izvanbračne zajednice u kojoj su složno živjeli i pomagali se.

28. Sud je utvrdio kako su predlagateljjica i pokojni GS konzumirali svoju vezu gotovo na identičan način kao bračni par. Sva pisana dokumentacija te činjenice koje je sud utvrdio kroz iskaz svjedoka te predlagatelja jasno i nedvojbeno upućuju da su predlagateljica i pokojni GS bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica je bila neudana a pokojni neoženjen za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu.

29. Slijedom svega navedenoga, sud smatra kako su ispunjene pretpostavke iz članka 11. Obiteljskog zakona koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine. Slijedom navedenoga, sud je donio odluku kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu 2. siječnja 2026.

Sudac

Nenad Miletić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe, koja se podnosi ovom sudu, a o njoj odlučuje županijski sud. Žalba se podnosi pisanim putem u 4 istovjetna primjerka u roku 15 dana od dana dostave rješenja.

Dostaviti:

- predlagatelju po punomoćniku

- protustranici neposredno

kal 30 dana