Baza je ažurirana 12.03.2026. zaključno sa NN 157/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

                                                                         1            Posl. br. 15 Pn-423/2019-48      

 

 

 

     Posl. br. 15 Pn-423/2019-48      

            

     Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

   Stalna služba u Županji                                                                

         Veliki kraj 48        

     OIB: 77561654785                                                                                                          

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Općinski sud u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, po sucu Anici Pastović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Z. S. iz V., OIB: zastupan po punomoćniku S. Č. odvjetniku iz V., protiv tuženika T. o. d.d. Z., OIB: zastupan po punomoćniku H. L. odvjetniku iz Odvjetničkog društva M.&L. iz Z., radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 26. rujna 2023. u prisutnosti zamjenika punomoćnika stranaka te nakon ročišta na kojem je donesena i objavljena presuda dana 26. listopada 2023.,

 

p r e s u d i o    j e

 

              I. Nalaže se tuženiku T. o. d.d., OIB: da tužitelju Z. S. iz V., OIB :

              - na ime naknade pretrpljene neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje isplati novčani iznos od 2.414,23 eura[1] /18.190,00 kn (dvijetisućečetiristočetrnaesteuraidvadesettricenta / osamnaesttisućastodevedesetkuna) s zakonskom zateznom kamatom počev od 28. rujna 2016. prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila posljednjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za 5%-tnih poena, a od 16. rujna 2017. prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3%-tna poena, a od 1. siječnja 2023.g. do isplate po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem koje je obavila prije 1. kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3% poena,

              - na ime naknade pretrpljene imovinske štete s osnova tuđe pomoći isplati iznos od 350,39 eura1 / 2.640,00 kn (tristopedeseteuraitridesetdevetcenti / dvijetisućešestočetrdesetkuna) s zakonskom zateznom kamatom počev od 26. listopada 2023. do isplate po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem koje je obavila prije 1. kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3% poena.

              II. Svaka stranka snosi svoje troškove.

              III. Tužitelj se odbija s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva preko dosuđenog iznosa s osnova nematerijalne štete do zatraženog iznosa od 48.940,00 kn, kao I sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva  s osnova materijalne štete preko dosuđenog iznosa do zatraženog iznosa od 15.000,00 kn.

 

Obrazloženje

 

              1. Tužitelj u tužbi navodi da je 28. rujna 2016. podnio odštetni zahtjev tuženiku iz razloga što je 28. lipnja 2016. nastradao u prometnoj nezgodi koja se dogodila u G., na raskrižju ulice M. G. s državnom cestom D-55 Ž.-V., u svojstvu vozača osobnog automobila marke "Opel Astra", reg. oznake i broja VK, te da je prometnu nesreću prouzročio I. . iz G., koji je upravljao osobnim automobilom marke "Fiat Croma", reg. oznake i broja ŽU, koje vozilo je na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj .

              1.1. U predmetnoj prometnoj nesreći, tužitelj navodi da je zadobio višestruke teške tjelesne ozljede, i to natučenje mozga s krvarenjem, razderno-nagnječnu ranu na čelu glave, natučenje lijevog plućnog krila, natučenje slezene i natučenje lijevog lakta radi čega titelj zahtijeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, budući da je zbog štetnog događaja trpio jake i dugotrajne fizičke bolove, trpio jak i dugotrajan strah, koji se manifestirao i kao strah za ishod liječenja i zaostale trajne posljedice odnosno nastup invalidnosti, a što je dovelo i do umanjenja životnih aktivnosti. Nadalje tužitelj navodi da trpi duševne boli i zbog naruženosti.

              1.2. Tužitelj u tužbi predlaže da sud utvrdi prema navedenim činjenicama, pravičnu novčanu naknadu uzevši u obzir kvalifikatorne okolnosti i to za: pretrpljene fizičke bolove 5.000,00 kn, za pretrpljeni strah 20.000,00 kn, duševne boli zbog umanjenja životnih aktivnosti 44.000,00 kn, za duševne boli zbog naruženosti 10.000,00 kn. Kako je tuženik na ime nespornog dijela tužitelju isplatio novčani iznos od 30.060,00 kn, taj iznos tužitelj oduzima od zatraženog iznosa s osnova kvalifikatorne okolnosti umanjenja životne aktivnosti tako da za tu kvalifikatornu okolnost potražuje iznos od 13.940,00 kn, stoga zahtijeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu u iznosu od 48.940,00 kn s kamatom od podnošenja odštetnog zahtjeva. Pored navedenog zahtijeva imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu, te i za uništenu garderobu u iznosu od 15.000,00 kn, tako da potražuje ukupno 63.940,00 kn s kamatom od 16. rujna 2017. do isplate, uz naknadu parničnog troška.

              2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje kao nespornu činjenicu nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju te odgovornost svog osiguranika, ali ističe prigovor zastare zbog proteka trogodišnjeg subjektivnog zastarnog roka, ujedno osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva, smatrajući da je tužitelj namiren isplatom iznosa od 30.060,00 kn.

              2.1. Nadalje, tuženik u odgovoru na tužbu predlaže pribaviti zdravstveni karton tužitelja, te pridržava pravo predlaganja medicinskog vještačenja, a ujedno predlaže odbiti tužitelja s tužbenim zahtjevom, te ga obvezati da tuženiku nadoknadi troškove postupka.

              3. Proveden je dokaz uvidom u priloženi zapisnik o očevidu s lista  6-8 sudskog spisa, uvidom u priloženi odštetni zahtjev s očitovanjem tuženika s lista 8-9 sudskog spisa, uvidom u medicinsku dokumentaciju tužitelja s lista 11-31 sudskog spisa, uvidom u nalaz i mišljenje sudskog vještaka M. K. s lista 32-35 sudskog spisa, uvidom u nalaz i mišljenje sudskog vještaka opće kirurgije i traumatologije I. L. s lista 84-87 sudskog spisa, uvidom u nalaz i mišljenje sudskog vještaka neurologa S. J. s lista 99-105 sudskog spisa, uvidom u očitovanje sudskog vještaka I. L. od 21. siječnja 2022. s lista 124 sudskog spisa, kao i saslušanjem ovih sudskih vještaka.

              4. Na temelju ovako provedenih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja sud tužbu smatra osnovanom, radi čega je presuđeno kao u izreci.

              5. Nesporno je da je tužitelj nastradao u prometnoj nezgodi 28. rujna 2016. u svojstvu vozača osobnog automobila, te da je prometnu nesreću prouzročio osiguranik tuženika I. . iz G., koji je upravljao osobnim automobilom marke „"Fiat Croma" reg. oznake i broja ŽU.

              6. Nesporno je da je tužitelj u predmetno štetnom događaju zadobio teške i lake tjelesne ozljede.

              7. Nesporno je da je tuženik tužitelju prije pokretanja parničnog postupka isplatio iznos od 30.060,00 kn.

              8. Sporna je visina štete, dok je tuženik od prigovora zastare tijekom postupka odustao.

              9. Nesporno je da je tužitelj uz tužbu priložio nalaz i mišljenje sudskog vještaka medicinske struke M. K. spec. opće kirurgije, ortopedije i traumatologije i subspecijaliste traumatologije u kojem navodi da je tužitelj zadobio natučenje mozga s krvarenjem, što je teška tjelesna ozljeda, razdernonagnječna rana na čelu glave, što je laka tjelesna ozljeda, natučenje lijevog pluća, što je teška tjelesna ozljeda, natučenje slezene, što je teška tjelesna ozljeda i natučenje lijevog lakta, što je laka tjelesna ozljeda. Nadalje u navedenom nalazu i mišljenju stoji da su kod tužitelja preostale povremene glavobolje i trajne posljedice na psihičkoj ravnoteži (loš san, loše zapamćivanje, noćne more, nesigurnost, emocionalna nestabilnost, smetnje kognitivnog funkcioniranja, depresivnost), koje se ne mogu popraviti, te da će trajno ostati pod psihijatrijskim tretmanom i psihijatrijskim nadzorom, stoga smatra da je tužitelju umanjena opća životna aktivnost za 40%. Isti vještak smatra da je tužitelj trpio primarni strah u trenutku nezgode i ozljeđivanja i to veoma jakog intenziteta a u trajanju od par minuta, da je trpio sekundarni strah u obliku zabrinutosti za svoje zdravlje i ishod liječenja i to teži stupanj tog straha dok je bio u Jedinici intenzivnog liječenja, tj. u trajanju od 6 dana, srednje jaki stupanj straha trpi dok je na Kirurškom odjelu, tj. tijekom 6 dana, a srednje jaki strah trpi tijekom daljnjeg ambulantnog i kućnog liječenja. tj. tijekom 5 mjeseci. Trpio je jake fizičke boli dva dana, srednje jake boli osam dana te lake kontinuirane boli tijekom mjesec dana, bila potrebna tuda pomoć i njega od po 4 sata dnevno tijekom mjesec dana po izlasku iz bolnice, a preostali ožiljci nakon rana na tijelu i lijevom laktu predstavljaju naruženost lakšeg stupnja.

              10. Gore navedeni nalaz i mišljenje sudskog vještaka medicinske struke nije se mogao koristiti kao nalaz i mišljenje sudskog vještaka u smislu izvođenja dokaza budući da sud izvodi dokaz vještačenjem temeljem odredbe čl. 250. Zakona o parničnom postupku (NN 26/91, 34/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 78/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 u daljem tekstu ZPP).

              11. S obzirom na gore navedeno u ovom postupku proveden je dokaz medicinskim vještačenjem.

              12. Uvidom u medicinsku dokumentaciju tužitelja i uvidom u nalaz i mišljenje sudskog vještaka medicinske struke kirurga i traumatologa I. L. utvrđeno je da je tužitelj zadobio višestruke ozljede, i to natučenje i potres mozga s krvarenjem, natučenje i razderno-nagnječnu ranu na glavi u području čeone regije lijevo, razderno-nagnječnu ranu na lijevom laktu, natučenje trbuha, natučenje pluća obostrano, i natučenje slezene, te je zbog težine ozljeda boravio u Jedinici intenzivnog liječenja od 28. lipnja do 5. srpnja 2016., kada je premješten na odjel traumatologije, gdje boravi od 5. srpnja do 12. srpnja 2016.

              12.1. Tužitelj je trpio fizičke bolove jakog intenziteta 7 dana, bolove srednjeg intenziteta 15 dana, te bolove lakog intenziteta 30 dana, te su mogući povremeno bolovi lakog intenziteta tijekom života.

              12.2. U odnosu na pretrpljeni strah ovaj sudski vještak navodi da je tužitelj imao kratkotrajan primarni strah jakog intenziteta, sekundarni strah jakog intenziteta imao je 3 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, i lakog intenziteta 15 dana, te da je sekundarni oblik straha različit od intenziteta uvjetovan zabrinutošću o mogućim posljedicama nakon ozljeđivanja.

              12.3. Potrebu za tuđom pomoći i njegom tužitelj je imao nakon izlaska iz bolnice trideset dana po 4 sata dnevno, od strane nemedicinske osobe za obavljanje svih životnih aktivnosti, i to osobne higijene, odlazaka na kontrole i slično.

              12.4. Za preostalu naruženost ovaj sudski vještak navodi da predstavlja naruženost lakog stupnja uočljiva trećim osobama ponekad, a ogleda se u narušenosti izgleda i skladnosti tijela.

              12.5. Prema nalazu i mišljenju ovog sudskog vještaka kod tužitelja ozljede s obzirom na tip, lokalizaciju, intenzitet i konačni ishod liječenja s nastalim posljedicama uvjetovali su smanjenje životne aktivnosti od 10% budući da je tužitelj  zadobio tešku tjelesnu ozljedu sa zaostalim anatomsko-funkcijskim posljedicama u vidu glavobolje, natučenja pluća bez poremećaja plućne funkcije, psihičke dekompenzacije u smislu blažeg depresivnog sindroma i povremene bolove lakog intenziteta tijekom života.              13. Sudski vještak medicinske struke neurolog S. J. u nalazu i mišljenju navodi po pitanju bolova isto kao i sudski vještak I. L., po pitanju primarnog straha također se očitovao isto kao sudski vještak I. L., a po pitanju sekundarnog straha naveo je da je sekundarni strah jakog intenziteta imao 5 dana (tijekom boravka u JIL-u), srednjeg intenziteta 7 dana, i lakog intenziteta 15 dana. Nadalje u odnosu na naruženost i tuđu pomoć i njegu očitovao se također identično kao sudski vještak I. L., a u odnosu na tzv. pojačane napore naveo je da će tužitelj trajno ostati pod psihijatrijskim liječenjem i nadzorom, te da će imati trajno prisutne (minimalne) neurološke ispade, stoga je nastupilo umanjenje životne aktivnosti od 25%.

              14. Tužitelj u podnesku od 3. siječnja 2022. očitujući se na nalaze i mišljenja sudskih vještaka S. J. i I. L. navodi da iako u nalazu prof. L. sadržana je tvrdnja da tužitelj ne trpi glavobolje ista je netočna, budući da u nalazu i mišljenju drugog vještaka prof. J., neurologa, stoji da tužitelj trpi učestale glavobolje 2-3 puta tjedno. Smatra da iz navedenoga jasno proizlazi kontradiktornost nalaza i mišljenja ova dva vještaka o bitnoj činjenici koja značajno utječe na ocjenu pojačanih napora kod tužitelja. Nadalje navodi da je netočna tvrdnja vještaka L. da je postkontuzijski sindrom mozga bez neuroloških posljedica, ukazuje da je iz nalaza i mišljenja vještaka J. vidljivo da je kod tužitelja preostalo nekoliko neuroloških posljedica poslije kontuzije mozga u vidu učestale glavobolje, pozitivan tzv. Babinski refleks na obje noge, više lijevo. Nadalje navodi da kontuzijska ozljeda mozga s neurološkim posljedicama se prema temeljima postotaka za određivanje smanjenja opće životne aktivnosti Zavoda za sudsku medicinu u Z. ocjenjuje do 40%.

              15. Tuženik očitujući se na nalaze i mišljenja sudskih vještaka medicinske struke I. L. i S. J. navodi da stavlja primjedbe u cijelosti, ukazujući da je potrebno da vještaci kirurg i neurolog daju objedinjene ocjene. Nadalje navodi da ocjena danih 10 % trajnih posljedica od strane kirurga, po opisu posljedica poklapa se sa posljedicama koje su neurološke prirode i koje je već uzeo u obzir vještak neurolog prilikom davanja ocjena. Pored toga, psihijatrijska ocjena od 25 % smanjenja životne aktivnosti ne može se ispitati, iz razloga što u medicinskoj dokumentaciji tužitelja postoje psihijatrijske kontradiktornosti: psihijatar navodi dijagnozu organskog poremećaja (24.11.2016.g.), dok iz psihotestiranja (21.12.2016.g.) proizlazi suprotno, tj. da nema organskih promjena već da su promjene neurotske i da su prolazne prirode.

Suprotno tome, u nalazu psihijatra od 28.2.2017.navodi se da će posljedice ostati za čitav život. Ovo je suprotno nalazu psihotesta. Nadalje, nakon 28.2.2017.g. više nema medicinske psihijatrijske dokumentacije, što znači da nema kontinuiteta liječenja. Također ukazuje da tijekom liječenja, a niti kasnije, nije učinjeno snimanje MR mozga, već su dijagnoze postavljene temeljem CT snimanja, s time da je na zadnjem snimanju CT od 5.7.2016.g. (7 DANA nakon ozljeđivanja) utvrđeno da je došlo do regresije-povlačenja ranije opisanih promjena, koje su inicijalno bile blage (navodi se manji SAH, manje kontuzije mozga). EEG od 11.7. bio je uredan.

              15.1.S obzirom na gore navedeno tuženik postavlja slijedeća pitanja vještacima: - Iz čega konkretno proizlaze kirurške posljedice (10%) i iz čega konkretno proizlaze psihijatrijske posljedice (25%)?, u čemu se konkretno očituju u svakodnevnom životu kirurške i psihijatrijske posljedice i gdje su objektivni dokazi?,- Da li se tužitelj nastavio liječiti psihijatrijski, da li je uzimao propisanu psihijatrijsku terapiju u zadnje 4 i pol godine?, i koje su objedinjene ocjene vještaka.

              16. Očitujući se na primjedbe tužitelja sudski vještak medicinske struke I. L. u očitovanju od 21. siječnja 2022. navodi da je netočna tvrdnja da je naveo da tužitelj ne trpi glavobolje te da ostaje kod nalaza i mišljenja u cijelosti .

              17. Tužitelj u pismenom podnesku od 28. ožujka 2022. navodi da sudski vještak ivan Lovrić nije dao argumentirane odgovore na istaknute prigovore, na što se ovaj sudski vještak očitovao 26. travnja 2022. navodeći da na sve upite može odgovoriti na glavnoj raspravi.

              18. Sudski vještaci medicinske struke I. L. i S. J. prilikom usmenog izlaganja nalaza i mišljenja su vezano za pretrpljeni sekundarni strah jakog intenziteta suglasili se da iznosi 4 dana, a ne 3 dana kako je to naveo kirurg u pismenom nalazu   a niti 5 dana kako je to naveo neurolog u nalazu.

              19. Nadalje o naruženosti koja je preostala kod tužitelja, sudski vještak neurolog S. J. izjavio je da prihvaća ocjenu kirurga te je suglasan sa tom ocjenom ukazujući da je kirurg mjerodavniji ocijeniti konkretnu naruženost kod tužitelja.

              20. U odnosu na duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti također suglasno su sudski vještaci naveli da ih ocjenjuju na 20%, te je sudski vještak kirurg I. L. pojasnio vezano za primjedbu tuženika iz čega konkretno proizilaze kirurške posljedice te naveo da anatomsko funkcijske posljedice, posljedica su postkontuzijskog i postkomocijskog sindroma nakon krajnje traume sa prisutni  povremeni  glavoboljama. Nadalje je naveo da isto tako predmetna ozljeda uvjetovala je natučenje pluća bez poremećaja bitne plućne funkcije ali navedena ozljeda ostavila je vjerojatno morfološke promjene na plućnom paremhinu – tkivu. Napominje da je isto tako psihička dekompenzacija u smislu depresivnog sindroma posljedica usuglašenih neuroloških posljedica koje je sudski vještak neurolog S. J. precizno opisao. Dalje navodi da su u ocjenu smanjenja životnih aktivnosti cijenjeni i povremeni bolovi lakog intenziteta koji su mogući tijekom života.

21. Vezano za primjedbu tuženika po kojoj traži pojašnjenje iz čega konkretno proizilaze psihijatrijske posljedice od 25% sudski vještak neurolog naveo je da ocjenu umanjenja životne aktivnosti nije donio temeljem duševnih (psihijatrijskih) posljedica već i neuroloških posljedica koje je opisao u neurološkom statusu. Imajući u vidu rezultate rano učinjene interkranijske obrade koja je pokazala znakove nagnječenja moždanog tkiva obostrano manjeg intenziteta s jedne strane, a s druge strane prisutne znakove oštećenja gornjeg motoneurona obostrano kao i smetnje funkcioniranja autonomnog živčanog sustava (seksualna funkcija), donio je raniju ocjenu.

22. Na pitanje iz točke 4. podneska koji je zaprimljen u sudu 15. studenog 2021., u odnosu na objedinjenje trajnih posljedica sudski vještaci medicinske struke suglasno su naveli da su ocjenu dali temeljem medicinske dokumentacije iz sudskog spisa koju su pobrojali svaki u svom nalazu i mišljenju te na temelju pregleda tužitelja od strane oba sudska vještaka. Sudski vještak neurolog, s tim u svezi nadodao je da se na stranici 11 sudskog spisa nalazi povijest bolesti iz koje se vidi da će smetnje duševnog funkcioniranja "manje-više" ostati cijeli život, a što se tiče neuroloških posljedica navodi da je zbog oštećenja silaznih puteva iz središnjeg živčanog sustava došlo do trajne disfunkcije seksualnog funkcioniranja, i minimalnog ali trajnog oštećenja motorike, poglavito donjih ekstremiteta, s čim se sudski vještak kirurg suglasio.

23. Nadalje sudski vještak neurolog naveo je kako je tužitelj njemu rekao da se i dalje liječi po psihijatru a što je vidljivo iz nalaza iz 2017., za posljedice koje su utvrdili, sudski vještaci navode da su trajne naravi, uključujući i psihičke posljedice.

24. Na pitanje punomoćnika tužitelja sudski vještak kirurg I. L. navodi da prihvaća ocjenu neurologa o postojanju Babinskijevog refleksa kod tužitelja.

              25. U završnom dijelu svog iskazivanja, vještaci izjavljuju da ostaju kod ocjene od 20% umanjenja životnih aktivnosti što ocjenjuju kao trajno stanje.

              26. Na ročištu od 26. rujna 2023. na kojem je proveden dokaz saslušanjem sudskih vještaka medicinske struke I. L. i S. J. punomoćnik  tužitelja zamolio je da mu se dodijeli rok za očitovanje navodeći da su izlaganjem na ročištu vještaci u znatnoj mjeri korigirali nalaz i mišljenje kojeg su dostavili u pisanom obliku, što je isto zatražio punomoćnik tuženika iz istih razloga kao i punomoćnik tužitelja.

              27. Sud je odbio prijedlog stranaka za dodjeljivanje dodatnog roka strankama za očitovanje na nalaz i mišljenje i iskaze sudskih vještaka, budući da sudski vještaci prilikom usmenog izlaganja nalaza i mišljenja su ostali kod svojih nalaza i mišljenja u bitnim elementima, te se usuglasili u cijelosti po pitanju tužiteljeve nematerijalne štete zbog povrede prava osobnosti kao i po pitanju materijalne štete s osnova tuđe pomoći i njege.

              28. Sud je odbio prijedlog stranaka da se ponovno provede dokaz medicinskim vještačenjem iz razloga njihovog nezadovoljstva s nalazima i mišljenjima sudskih vještaka, budući da je sud poklonio vjeru nalazima i mišljenjima sudskih vještaka I. L. i S. J. koji su odgovorili a sve primjedbe te se usuglasili po pitanju zadobivenih ozljeda i preostalih posljedica.

              29. U skladu sa važećim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske, tužitelju je primjerena naknada za kvalifikatornu okolnost pretrpljenih bolova iznos od 12.000,00 kn, budući da je zadobio brojne ozljede od kojih su neke i teške tjelesne ozljede radi čega je boravio u jedinici intenzivnog liječenja od 28. lipnja do 5. srpnja 2016., a potom premješten na odjel traumatologije gdje je boravio do 12. srpnja 2016., te trpio fizičke bolove jakog intenziteta 7 dana, bolove srednjeg intenziteta 15 dana, te bolove lakog intenziteta 30 dana.

              30. Za kvalifikatornu okolnost pretrpljenog straha primjerena naknada je iznos od 10.000,00 kn budući da je tužitelj imao kratkotrajan primarni strah jakog intenziteta, sekundarni strah jakog intenziteta 4 dana, srednjeg intenziteta 7 dana i lakog intenziteta 15 dana, te je imao sekundarni oblik straha različitog intenziteta uvjetovan zabrinutošću o mogućim posljedicama nakon ozljeđivanja.

              31. Za kvalifkatornu okolnost duševnih bolova zbog potrebe ulaganja pojačanih napora u svakodnevnom životu i radu primjerena naknada je iznos od 22.500,00 kn budući da tužitelj zadobio brojne tjelesne ozljede uslijed čega je preostalo umanjenje životne aktivnosti te potreba za ulaganjem pojačanih napora u svakodnevnom životu  i radu za 20%.

              32. Za kvalifkatornu okolnost naruženosti tužitelju je primjerena naknada iznos od 3.750,00 kn budući da je preostala naruženost lakog stupnja uočljiva trećim osobama ponekad, a ogleda se u naruženosti izgleda i skladnosti tijela.

              33. S obzirom na gore navedene kvalifikatorne okolnosti proizilazi da je osnovan zahtjev u iznosu od 48.250,00 kn s osnova  neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Budući da je tuženik prije podnošenja tužbe tužitelju isplatio iznos od 30.060,00 kn valjalo mu je dosuditi daljnji iznos od 18.190,00 kn.

              34. Temeljem odredbe čl. 223. ZPP-a tužitelju je primjerena naknada za imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći iznos od 2.640,00 kn budući da je trebao tuđu pomoći njegu od nekvalificirane osobe nakon izlaska iz bolnice trideset dana po 4 sata dnevno.

              35. Tužitelj je pozvan s napomenom saslušanja radi utvrđenja ostale imovinske štete, i to uništene odjeće, na ročište zakazano za 31. kolovoza 2023. koje je odgođeno za 26. rujna 2023. uz upozorenje strankama da sva ranija upozorenja vrijede i za odgođeno ročište, s tim da tužitelj nije pristupio na ročište pravdajući izostanak zdravstvenim problemima o čemu nije priložio nikakve dokaze iz čega proizilazi da je tužitelj neopravdano izostao s ročišta te nije proveden dokaz njegovim saslušanjem, niti dosuđena naknada štete zbog uništene odjeće.

              36. Sud je tužitelju dosudio zateznu kamatu na neimovinsku štetu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odluka o tijeku zakonske zatezne kamate za ovaj vid štete temelji se na odredbi čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 63/08, 134/08, 78/15,– u daljem tekstu ZOO/05), stopa kamate određena je temeljem čl. 29. st. 2. i 8 ZOO-a.

              37. U odnosu na imovinsku štetu kamata je dosuđena od zaključenja glavne rasprave jer je riječ o imovinskoj  nenovčanoj šteti te je visina određena prema kriterijima u vrijeme zaključenja glavne rasprave, prema odredbi čl. 1086. ZOO-a.

              38. Radi izloženog presuđeno je kao izreci.

              39. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 4. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 u daljem tekstu ZPP), budući da su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, budući da je tužitelj matematički gledano uspio u omjeru od 32%, ali je cijenjeno da je tuženik u cijelosti se protivio tužbenom zahtjevu kakao po osnovi tako i po visini, stoga je odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove.

              40. Temeljem odredbi Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/2022) dosuđeni iznosi iskazani su i u eurima po fiksnom tečaju konverzije 7,53450.

 

 

U Županji, 26. listopada 2023.

 

Sudac

Anica Pastović v.r.

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

              Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka iste.

              Žalba se predaje putem ovog suda pisana u tri primjerka.

 

              Obavijest:

  1. S. Č. odvjetnik iz V.,
  2. H. L. odvjetnik iz Odvjetničkog društva M.&L. iz Z.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


[1] Fiksni tečaj konverzije 7,53450

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu