REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8

Poslovni broj: Pp-3815/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice JA, radi prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a povodom a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Pakrac Klasa: 211-07/25-5/34464, Urbroj: 511-22-07-25-1 od 30.12.2025., nakon provedenog žurnog postupka te proglašenja presude dana 30.12.2025., na temelju članka 183. u vezi članka 221. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 31. prosinca 2025.,

p r e s u d i o j e

OKRIVLJENICA JA, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćerka J i M, r. H, rođena **.**.1958. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., umirovljenica, 599,00 eura, udovica, 2 djece, državljanin Republike Hrvatske, završena osnovna škola, pismena, prekršajno neosuđivana,

k r i v a j e

I što je dana 30. prosinca 2025., u 7:50 sati, u obiteljskoj kući u [adresa]., nasilnički se ponašala u obitelji radi nedavno narušenih obiteljskih odnosa radi namjere započinjanja brakorazvodne parnice između njenog sina MA i snahe HA, na način da je rekla HA da ima dva dana da se iseli iz kuće te je verbalno napala vičući joj riječima „Smrad si, treba ti psihijatar, gaduro!“, što je kod oštećene prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost, nakon čega ju je uhvatila desnom rukom u predjelu vrata, odgurnula, a zatim tjelesno napala na način da ju je udarila otvorenim dlanom desne ruke u predjelu lijeve strane lica, te zatvorenom šakom desne ruke također u predjelu lijeve strane lica, dok se na Manuelinoj lijevoj strani lica nadziralo blago crvenilo,

dakle, vrijeđanjem i fizičkom napadom na snahu, nasilnički se ponašala u obitelji,

pa je time počinila prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji joj se prekršaj na temelju istog propisa,

i z r i č e

NOVČANA KAZNA OD 300,00 EURA (tristo eura).

II Na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona u izrečenu novčanu kaznu uračunava se i vrijeme koje je okrivljenica provela povodom zadržavanja u policiji u trajanju od 1 dan, koje se izjednačuje sa iznosom od 39,82 eura (trideset devet eura i osamdeset dva centa) tako da okrivljenici preostaje za platiti iznos novčane kazne od 260,18 eura (dvjesto šezdeset eura i osamnaest centi).

III

Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna platiti novčanu kaznu u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti presude.

Ako okrivljenica u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plati izrečenu novčanu kaznu ista će se na temelju članka 34. stavka 2. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.

Ako okrivljenica plati 2/3 izrečene novčane kazne i to iznos od 173,45 eura (sto sedamdeset tri eura i četrdeset pet centi) u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.

IV Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura), u gore navedenom roku, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. POLICIJSKA POSTAJA PAKRAC podnijela je protiv okrivljenice Optužni prijedlog Klasa: 211-07/25-5/34464, Urbroj: 511-22-07-25-1 od 30.12.2025., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenica se očitovala o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnila kako se smatra krivom za prekršaj stavljen joj na teret.

3. Ispitana JA navodi da se kritične zgode nasilnički se ponašala u obitelji prema svojoj snahi HA na način da ju je najprije verbalno napala iskazujući pogrdne riječi iz optužnog akta, a sve iz razloga što ju je ona svojim eksplicitnim ponašanjem provocirala inervirala, pa je u jednom trenutku izgubila strpljenje i jedanput je odgurala rukama te lakše jednom ošamarila po licu. Nakon toga je prestala sa takvim činom i udaljila se iz prostorije gdje su njih dvije same kraće vrijeme boravile, tako da nema drugih osoba koje su pratile ovaj događaj. Naime, kod toga ističe da je snaha odnosno oštećena u procesu razvoda braka sa njezinim sinom DA, ali ju ta činjenica nije smetala niti se uplitala u njihov odnos i odluku o razvodu braka. Međutim, izvjesno vrijeme ima otežanu komunikaciju sa snahom vezano za to što ona nije željela odvajati izvjestan iznos novca za plaćanje kućnih režija. To je bio povod da se ove zgode pojavi na katu kuće gdje ona živi s njezinim sinom i zatražila ju je da joj da određeni iznos novca za plaćanje režija njihove obitelji koja živi odvojeno od nje. Ona je to odbila te se zatekla u kupaonici perući zube i kada je započela razgovor s njom prišla joj je vrlo blizu i unoseći joj se u lice i na čudan način je prala zube i činilo se da joj se time ismijava iako je željela ozbiljno razgovarati. Izgubila je strpljenje te joj rekla da je bolesna i da joj treba psihijatar zbog takvog čudnog neprimjerenog ponašanja. Kako je ona nastavila sa svojim gestikulacijama tada ju je odgurnula rukama od sebe i jedanput je ošamarila po licu te se udaljila od nje u prizemlje kuće. Time je svjesna činjenice da nije ovakvo ophođenje bilo primjereno i da je predstavljalo nasije prema snahi kao članu obitelj te prekršaj priznaje.

4. Iako je okrivljenica priznala prekršaj, sud je dodatno na raspravi ispitao oštećenu HA, kao snahu okrivljenice.

5. Ispitana HA iskazuje da je kritične zgode u jutarnjim satima u obiteljskoj kući gdje je do te zgode živjela sa suprugom DA kao sinom okrivljenice došlo do nasilničkog ponašanja od strane okrivljene prema njoj i to verbalnim i fizičkim putem, a kod toga ističe da u kući živi sa svekrvom 12 godina koliko je u braku sa suprugom i imaju iz braka zajedničku djecu. No, od početka života nije ostvarila dobru i primjerenu komunikaciju sa okrivljenicom iz nepoznatog razloga, ali je kroz vrijeme zaključila da se radi o tome kako ona nju nije smatrala za člana obitelji osim svog supruga i vlastite djece. Stoga su uglavnom zajednički izbjegavale komunikaciju i susrete. U međuvremenu unazad kraće vrijeme suprug i ona su se dogovorili da sporazumno razvedu bračnu zajednicu te su zajednički stvorili plan oko čuvanja i odgoja djece. Stoga je odlučila iseliti iz te kuće, ali prilikom toga nije željela imati problema. Međutim, potpuno iznenada navedenog jutra na katu kuće gdje je živjela sa suprugom i djecom pojavila se okrivljenica dok je u kupaonici prala zube. Okrivljenica je započela komunikaciju na način da joj je rekla kako ima samo 2 dana i to do Nove godine da iseli iz kuće i da se više tamo ne vraća. Odgovorila joj je da će to učiniti i da je svoje stvari spremila i dio već iselila. Potom joj je svekrva prigovorila kako nije platila neke režije za prethodni mjesec, a odgovorila joj je da to nije učinila iz razloga što su ti novci kao dug njenog supruga prema njoj ostali kod njega te mu je napomenula da će iz tih novaca moći platiti njezin dio režija za kuću. O tome je okrivljenica treba biti obaviještena od svog sina i ona ima informaciju da je to on učinio. Potom ju je okrivljenica počela vrijeđati govoreći da je bolesna i da joj treba psihijatar, da je smrad i gadura. Ona joj je odgovorila da treba njoj psihijatar kojeg će platiti za njezino zdravlje. To je očito bio poriv da okrivljenica nasrne na nju fizički gdje ju je odgurnula rukama u prsa i ošamarila jedanput po licu nakon čega ju je zatvorenom šakom udarila po lijevoj strani lica odnosno obraza. Nakon toga je odustala od daljnjeg nasrtaja na nju i napustila kat kuće, a ona je od udarca imala crvenilo na licu koje se su vidjeli policijski službenici prilikom intervencije. Također je bila uznemirena i ustrašena zbog takvog nasrtaja okrivljenice i povrijeđeno je njezino dostojanstvo kao žene i majke zbog opisanog vrijeđanja. Time se tokom današnjeg dana u potpunosti iselila iz navedene kuće i više se tamo ne namjerava vratiti niti ima za to razloga, jer su suprug i ona postigli sve potrebne dogovore vezano za njihovu životnu zajednicu. Na kraju ističe da ne osjeća strah i nelagodu od okrivljenice, pa obzirom da više neće živjeti u istom domaćinstvu i nekretnini ne smatra potrebnim da joj se izriče bilo kakva zaštitna mjera kojom bi se nju štitilo kao žrtvu nasilja.

6. Na temelju priznanja okrivljenice, koje je potom stavljeno u usporedbu sa iskazom oštećene HA, zapisnikom o ispitivanju okrivljenice u svojstvu osumnjičenika te zapisnikom o ispitivanju oštećene u svojstvu svjedoka, sud je sa sigurnošću utvrdio da je počinila prekršaj opisan u izreci ove presude koji joj se stavlja na teret, pa je proglašena krivom te joj je izrečena novčana kazna zakonom propisanom minimumu.

7. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenica počinila prekršaj opisan u izreci presude, jer osim što se prvotno izjasnila da se smatra krivom za navedeni prekršaj te je zatim izričito i jasno u obrani opisala svoje protupravno ponašanje i priznala prekršaj, ujedno su spomenuti dokazi potpuno sukladni sa sadržajem njezine obrane.

8. Tako se iz iskaza oštećene razabire da je ničime izazvana okrivljenica došla na kat kuće navedenog jutra gdje je ona prala zube u kupaonici te je započela komunikaciju s njom na način da joj je uputila upozorenje kao mora u roku do 2 dana iseliti iz kuće obzirom da je u procesu razvoda braka s njezinim sinom. Potom joj je prigovorila da nije latila režije za prethodni mjesec, iako je ona ostavila novac kod svog supruga, tako da je on iz tog njenog novca trebao platiti postojeće režije, o čem je okrivljenica bila obaviještena. Nastavno je okrivljenica nju počela bez razloga vrijeđati navodeći da je bolesna i da joj treba psihijatar te da je gadura i smrad. Kada je ona okrivljenici odgovorila da i njoj treba psihijatar, tada ju je ova fizički napala odgurujući je rukama u prsa te je prvotno ošamarila jednom po licu, a nakon toga ju je čak i zatvorenom šakom udarila po lijevoj strani obraza gdje je zaostalo crvenilo koje su zapazili i policijski službenici prilikom intervencije. Time oštećena ističe kako je bila uznemirena opisanim ponašanjem okrivljenice i uplašena zbog fizičkog nasrtaja, a svakako je povrijeđeno njeno dostojanstvo time što ju je vrijeđala ružnim riječima odnosno psovkama. Ipak, na kraju oštećena napominje da ne osjeća strah od okrivljenice i ne smatra potrebnim da joj se izriče bilo kakva zaštitna mjera kojom bi se nju zaštitilo kao žrtvu nasilja, ponajprije stoga što je već iselila iz obiteljske kuće gdje živi okrivljenica i nema namjeru s njoj više komunicirati i imati bilo kakav doticaj.

9. Nadalje, oštećena je ispitana neposredno nakon događaja u svojstvu svjedoka u Policijskoj postaji Pakrac kojom prilikom je primila sva potrebna i upozorenja kada se ispituje u svojstvu privilegiranog svjedoka, zbog čega taj iskaz predstavlja zakonit dokaz i u njezinoj izjavi koju je potpisala proizlazi da je kritičnog dana okrivljenica došla na kat kuće gdje se ona nalazila te joj stavila ultimatum da ima 2 dana radi iseljenja iz kuće, a potom je verbalno napala riječima "smrad si, treba ti psihijatar, gaduro", da bi je zatim uhvatila rukom u predjelu vrata i odgurnula je te potom otvorenim dlanom i šakom još udarila u desnu stranu lica.

10. Isto tako, okrivljenica je u svojstvu osumnjičenika ispitana neposredno nakon događaja u Policijskoj postaji Pakrac kod čega je valjano upozorena na sva svoja prava dok se ispituje u tom svojstvu, što znači da se radi o zakonitom dokazu. Tom prilikom se izjašnjavala o spornom događaju, a iz navedenog zapisnika proizlazi da je toga dana otišla kod snahe HA koja je u procesu rastave sa njezinim sinom kako bi joj rekla da joj vrati novac koji je dužna. Snaha ju je ignorirala dok joj je govorila kako širi laži po gradu o tome da se seli jer ne može nju trpjeti. Gledala ju je snaha bahato dok je prala zube četkicom i unosila joj se ulice. Sve je to nju isprovociralo, nakon čega ju je udarila otvorenim dijelom dlana u predjelu lica i otišla u svoj dio kuće.

11. Prema tome, oštećena je u dva navrata na identičan način opisala eksplicitno ponašanje svoje svekrve odnosno okrivljenice pojašnjavajući da je bezrazložno verbalno i fizički napadnuta od njezine strane, uslijed čega je došlo kod nje do nastupanja izvjesnih psihičkih posljedica.

12. Time se dolazi do zaključka da je okrivljenica na više načina postupala nasilno prema bliskom članu obitelji, jer je verbalni napad odnosno izricanje psovki i uvredljivih riječi na račun snahe jedan vid nasilnog ponašanja, kada se svakako time kod osobe kojoj se takve riječi upućuju izaziva osjećaj povrede dostojanstva, uznemirenost ili neka druga slična negativna emocija, a svakako nije dopušteno i prihvatljivo da takve emocije izaziva drugi član obitelji. Upravo je sama oštećena izričito u svojim iskazima napomenula da ju je takvo eksplicitno izražavanje svekrve uznemirilo i vrijeđalo njezino dostojanstvo, posebno kada ničime nije zaslužila takvo vrijeđanje. Isto tako, neželjen fizički dodir odnosno odguravanje i udaranje teži je oblik nasilja koji se ničime ne može opravdati, jer se takvim postupkom kod žrtve dodatno izaziva izvjestan strah, bol, ali i osjećaj nemoći da se u bilo kojem smislu zaštiti.

13. Dakle, analizom provedenih dokaza, pa time i na temelju iznesene obrane okrivljenice nalazimo da je postupala protupravno, pa proizlazi kako je u subjektivnom i objektivnom smislu ispunila elemente bića prekršaja iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te je stoga oglašena krivom i izrečena joj je novčana u kazna zakonom propisanom minimumu.

14. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir obiteljsko i imovno stanje okrivljenice, kao olakotna okolnost cijeni se činjenica da kao umirovljenica ima vrlo niska mjesečna primanja, dok nije došlo do nastupanja težih štetnih posljedica, time da otegotnih okolnosti nije nađeno obzirom da do sada nije sankcionirana za takva i slična protupravna ponašanja. Međutim, uzevši u obzir upornost u činjenju prekršaja i činjenicu kako je iskazala krajnju netoleranciju i nekritičnost u komunikaciji sa članom obitelji te priličnu agresivnost, bilo je primjereno izreći joj novčanu kaznu u zakonom propisanom minimumu koja će biti nesumnjivo dostatna da utječe na njezinu svijest i buduće primjereno ponašanje u socijalnoj sredini, posebno u obiteljskim odnosima, na koji će se način postići zakonska svrha kažnjavanja i to u smislu individualne prevencije.

15. U svakom slučaju okrivljenici se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme koje je provela povodom uhićenja u trajanju od 1 dan, time da se to vrijeme uhićenja izjednačava sa iznosom od 39,82 eura, pa se za taj iznos i umanjuje izrečena novčana kazna.

16. Također, odredbom članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenica u roku koji joj je određen u presudi može platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak mora platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.

17. Sud se u odnosu na okrivljenicu nije odlučio na izricanje zaštitne mjere zabrane približavanja, te održavanja i uspostavljanja veze sa žrtvom nasilja obzirom da prema provedenim dokazima uopće ne proizlazi da je oštećena u strahu zbog mogućeg budućeg asocijalnog ponašanja okrivljenice te ne osjeća ugroženost za svoj integritet. S druge strane, oštećena više ne živi na istoj adresi prebivališta kao i okrivljenica niti postoje naznake da bi imale razlog za nastavno kokmuniciranje, pa je time besmislena i ne svrsishodna navedena zaštitna mjera.

18. Okrivljenica je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužna platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, jer ima redovna mjesečna primanja kao umirovljenica i može platiti minimalni trošak postupka bez da dovede u pitanje vlastitu egzistenciju ili članova obitelji.

U Bjelovaru, 31. prosinca 2025.

Zapisničar

SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.

Ratko Laban v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenica i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, time da se žalba može podnijeti samo zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Okrivljenici

2. Podnositelju Optužnog prijedloga

- po pravomoćnosti

3.) Oštećenici HA

4.) Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Pakrac