REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Poslovni broj: R1-100/23-18

Trogir

U I M E R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sucu Denisu Dučiću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagatelja ŽJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Draganu Mijoču, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Mijoč i Bakić d.o.o, sa sjedištem u [adresa], protiv protustranke LJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Merici Miše, odvjetnici u Trogiru, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, izvanraspravno, dana 31. prosinca 2025. godine;

r i j e š i o  j e

I. Postupak u ovoj pravnoj stvari se obustavlja, te se predlagatelj VJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], upućuje da protiv protustranke LJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], pokrene parnicu sa zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina.

II. Svaka stranka snosi svoje troškove iz ovoga postupka.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je kod suda dana 24. veljače 2023. godine podnio prijedlog radi razvrgnuća suvlasništva nekretnina, u kojem navodi da su stranke ovoga postupka stvarni i knjižni suvlasnici i suposjednici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], u naravi pašnjaka, upisane u ZU 543 k. o. [katastarska općina] XX zk. tijelo i to predlagatelj u odnosu na ovu nekretninu upisom za suvlasnički udio od 3/4 dijela, a protustranka upisom za 1/4 suvlasničkoga dijela, tako da u skladu sa zemljišnoknjižnim i stvarnim stanjem na predmetnoj nekretnini predlagatelj tvrdi da ne bi bilo nikakve zapreke da se izvrši geometrijska dioba nekretnine, osobito što predlagatelj tvrdi kako predmetna nekretnina udovoljava svim pretpostavkama za njeno geometrijsko razvrgnuće.

2. Stoga, povodom ovoga prezentiranoga prijedloga predlagatelj s pozicije prezentiranih prava na predmetnoj nekretnini predlaže da sud donese rješenje kojim će razvrgnuti suvlasničku zajednicu geometrijskom diobom nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], u naravi pašnjak, upisane u ZU 543, zk tijeko XX, k. o. [katastarska općina] i to na način da svakoj od stranaka u isključivo vlasništvo pripadne onaj materijalni dio nekretnine koji odgovara suvlasničkom udjelu svake stranke, odnosno da predlagatelju pripadne odvojeni dio te nekretnine koji predstavlja 3/4 dijela od cjeline, a protustranci pripadne odvojeni dio te nekretnine koji predstavlja 1/4 dijela cjeline.

3. Na ročištu održanome 20. rujna 2023. godine, predlagatelj je po punomoćniku ostao kod postavljenog prijedloga za razvrgnuće suvlasničke zajednice geometrijskom diobom nekretnine koja je predmet ovog postupka.

4. Na ročištu za raspravu održanome 23. studenoga 2023. godine protustranka se po punomoćnici izjašnjava u pogledu ovako postavljenoga prijedloga predlagatelja radi razvrgnuća suvlasničke zajednice vezano za učinjenu spornu okolnost suvlasničkog udjela koji bi imao predlagatelj i protustranka tvrdeći kako je u katastru zemljišta upisan suposjed na imenima EJ, oca predlagatelja i BJ, oca protustranke, oboje pok. CJ, svakoga za udio od po 1/2 udjela toga posjeda tako da protustranka smatra da bi suvlasnički udjeli pravnih prednika stranaka tako i ovih samih stranaka bili identični i kao takvi upisani u katastarskom posjedu njihovih prednika i da predlagatelj iznad takvog suvlasničkog udjela ne može imati veći suvlasnički udio od protustranke.

5. Kako se predlagatelj u odnosu na svoja prava koja mu pripadaju na nekretnini koja je predložena kao predmet razvrgnuća, pozivao na priloženu presudu zbog ogluhe Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj P- 4146/19 od 16. listopada 2019. godine, kojom je ovdje predlagatelj kao tužitelj protiv Grada Trogira kao tuženika utvrđen kao suvlasnik nekretnine za udio od 1/2 dijela kao i što je istom presudom zbog ogluhe utvrđeno suvlasništvo ovdje protustranke za suvlasnički udio od 1/4 dijela kao i treća osoba ZJ (kao pravni prednik predlagatelja) za njegov udio od 1/4 dijela, a koja je presuda zbog ogluhe bila osnova kojom je izvršen upis u zemljišnim knjigama u vlasništvu predlagatelja, protustranka prigovara valjanosti takovog upisa predlagatelja na predmetnoj nekretnini za veći suvlasnički udio od onoga koji bi mu pripadao odnosno od više od 1/2 dijela tvrdeći kako je takva presuda zbog ogluhe nije donesena u odnosu na protustranku koja u tom predmetu nije sudjelovala u tom svojstvu kao niti na njegovog pravnog prednika već da se učinak takve presude odnosi samo za ovdje treću osobu odnosno Grad Trogir, koja ne bi bila stvarni vlasnik ovog zemljišta. Konačno, protustranka istovjetno navodi kako se na predmetnom zemljištu nalazi obiteljska kuća starije gradnje koju su i prednici stranaka podijelili svaki za udio od po 1/2 dijela, a koja je prethodno bila u vlasništvu CJ, odnosno djeda predlagatelja i protustranke kojeg su oni nasljednici.

6. Povodom ovdje izvedenoga raspravljenog gradiva predlagatelj ustraje na razvrgnuću suvlasničke zajednice predmetne nekretnine smatrajući neosnovan prigovor protustranke kojim osporava predlagateljev u zemljišnim knjigama upisani suvlasnički omjer smatrajući da takvo pravo protustranka ne može osporavati predlagatelju u ovom postupku već da za to postoje na raspolaganju protustranci drugi postupci, a podredno i ukoliko sud nađe da se ne može raspraviti takav prigovor u ovom izvanparničnom postupku da bi upravo protustranku trebalo uputiti na pokretanje parnice jer da je njeno pravo manje vjerojatno s obzirom da predlagatelj ima upis suvlasničkih udjela temeljem odgovarajuće ovršne isprave.

7. Povodom ovdje izvedenog raspravljenog gradiva protustranka ustraje kod prigovora radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, prigovora upisu predlgatelja s obzirom na stanje u zemljišnoj knjizi s tvrdnjom da je pravo protustranke u odnosu na suvlasnički udio veće od onog kako je stanje u zemljišnoj knjizi osporavajući prema toj stranci učinak ovršne isprave kao osnove upisa prava stranaka u zemljišnoj knjizi, ujedno se protiveći podrednom prijedlogu predlagatelja de se povodom ovako postavljenoga prigovora protustranka uputi u parnični postupak iz razloga jer je predlagatelj pokrenuo zahtjev za razvrgnuće pa da takvo pravo, s obzirom da mu protustranka osporava suvlasnički omjer na nekretnini koja je predložena kao predmet razvrgnuća, može ostvariti jedino u parničnom postupku.

8. U ovom izvanparničnom postupku sud je pregledao Izvadak iz zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnoga odjela Trogir, za ZU 543 k. o. [katastarska općina] u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak, XX zk. tijelo, gdje postoje upisi suvlasništva stranaka i to predlagatelja za udio od 3/4 dijela i protustranke za udio od 1/4 dijela, tako da predlagatelj ima opravdan pravni interes pokrenuti ovaj postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice, time da je ovdje protustranka prigovorila veličini upisanih suvlasničkih udjela, opsoravajući učinak sudske odluke kojom je takav upis izvršen u zemljišnoj knjizi, a pregledom priložene presude zbog ogluhe Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, poslovni broj P-4146/19 od 16. listopada 2019. godine, utvrđeno je da je ista donesena u pravnoj stvari upravo predlagatelja, tako označenoga kao tužitelja protiv tuženika Grada Trogira, tako da ista nema učinak presuđene stvari prema protustranci, tako da nije riječ u ovom slučaju o institutu res iudicata na što sud pazi po službenoj dužnosti, pa protustranka isto tako ima opravdani legitimitet postavljati prigovor veličini upisanih suvlasničkih udjela suvlasnika na nekretnini koja je predmet razvrgnuća, bez obzira što su kao takvi suvlasnički udjeli u zemljišnoj knjizi upisani na ime predlagatelja za udio od 3/4 dijela, a protustranke za udio od 1/4 dijela.

9. Upravo je identifikacijom predmetne nekretnine na ročištu izvedenom radi uviđaja i uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Ante Bošnjaka iz ovlaštene tvrtke za vještačenje "Geodetski zavod" d.d., Split, po izvedenom vještačkom nalazu i mišljenju imenovanog sudskog vještaka od 19. lipnja 2024. godine, utvrđeno da je povodom ovoga prijedloga postavljenoga radi razvrgnuća suvlasničke zajednice riječ o nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako je po izvidu u vještačkom nalazu i mišljenju opisano kao dijelovi predmetne nekretnine, što ovdje u ukupnosti predstavljaju predmet osporavanja razvrgnuća, opisano kao prvi dio spora (definiran kao LIK 1. i označen točkama 1-2-3-4-5-6-7-1 u površini od 256 m2) koji se nalazi na sjeverozapadnom dijelu č. zem. [katastarska čestica], u naravi dva vrta međusobno odijeljena betonskim zidom, koji su sa svih vanjskih strana jasno omeđeni dijelom suhozidima, dijelom betonskim zidovima, te drugi dio spora ( definiran kao LIK 2. i označen točkama 8-9-10-11-12-13-14-15-16-17-18-19-20-21-22-8 u površini od 570 m2) koji se nalazi na jugoistočnom dijelu č. zem. [katastarska čestica], u naravi dijelu dvorišnog prostora, te treći dio spora (definiran kao LIK 3. i označen točkama 4-5-6-7-23-24-25- 26-27-28-8-9-10-11-29-14-15-30-31-32-33-34-35-36-37-4 u površini od 1407 m2) što predstavlja ostatak dvorišnog prostora č. zem. [katastarska čestica] na kojem se nalazi stara prizemna kuća, srušena gustirna s betonskom površinom za prikupljanje vode te ostalo neuređeno dvorište.

10. Ovim je na licu mjesta, a prema kazivanju stranaka razvidno da prvi i drugi dio spora, odnosno u vještačkom geodetskom nalazu i mišljenju definirane likove 1. i 2. u naravi drži protustranka u svom posjedu, što izračunato kao idealni dio navedenog spornog dijela predmetne nekretnine č.z. 2864/3 iznosi 37/100, dok u odnosu na ostalo idealni dio u vještačkom geodetskom nalazu i mišljenju definiranog likom 3. koji drži predlagatelj u posjedu izračunato na idealni dio iznosi 63/100, dok izračunao u upisu u zemljišnoj knjizi u odnosu na idealni dio protustranke iznosi 1/4 (odnosno 25/100), dok idealni dio predlagatelja upisan u zemljišnoj knjizi iznosi 3/4 (odnosno 75/100), tako da na terenu i svom kazivanju protustranka drži 12/100 idealnog dijela više od onog upisanog u zemljišnoj knjizi što u površini iznosi 268 m2, sve kako je to uračunao imenovani sudski vještak za geodeziju.

11. Dakle, po izvedenom predmetnom očevidu ovdje stranke i nadalje čine spornu raniju podjelu nekretnine između njihovih pravnih prednika, po kojoj bi svaka od stranaka bila u vlasništvu točno određenog dijela nekretnine, posebno što protustranka već i ranije prigovara upisanim suvlasničkim udjelima na predmetnoj nekretnini s obrazloženjem da bi stranke bile suvlasnici svaki za udio 1/2 dijela te tvrdeći kako je uspostavljeno vlasništvo stranaka na točno određenom dijelu temeljem od njihovih pravnih prednika ranije izvršenom diobom, osporavajući učinak isprave po kojoj je predlagatelj upisan za veći suvlasnički udio od protustranke.

12. Odredbom pravnog pravila 267. st. 2. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (Sl. novine 175-XLV od 01. kolovoza 1934. godine), koja pravila se i nadalje primjenjuju u ovom izvanparničnom postupku temeljem odredbe čl. 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine („Narodne novine“ broj 73/91), a sve to primjenom odredbe čl. 119. st.1. Zakona o izvanparničnom postupku "Narodne novine" broj 59/23- ZIP-a koji se Zakon primjenjuje od 10. lipnja 2023. godine), po kojoj odredbi se ima primijeniti upravo pravna pravila iz Zakona o sudskom izvanparničnom postupku s obzirom na vrijeme pokretanja ovoga izvanparničnoga postupka, propisano je da će sud na zahtjev bilo kojeg suvlasnika u izvanparničnom postupku odlučiti da li se i kako ima provesti dioba jedne zajedničke stvari ili zajedničke imovine, ako među suvlasnicima nema spora:

1.

o predmetu diobe i o opsegu zajedničke stvari ili imovine i u pogledu aktive i pasive, te

2.

o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela.

13. Pravnim pravilom 268. istog Zakona određeno je da, ako se u postupku diobe od bilo kojeg suvlasnika ospori jedno od spomenutih pitanja, a ne može se o tome postići sporazum, sud će stranku s njezinim zahtjevom radi raskidanja zajednice uputiti u parnicu.

14. U konkretnom slučaju između stranaka je došlo do spora o pravu suvlasništva i o veličini njihova udjela na cjelokupnoj diobenoj stvari (zajedničke stvari),o čemu se između stranaka o tome nije mogao postići sporazum.

15. S ovim je sud obustavio ovaj izvanparnični postupak, te je upravo predlagatelja uputio u parnicu sa zahtjevom radi raskidanja odnosno razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina jer ovaj ima pravnu legitimaciju takav zahtjev postaviti u odgovarajućem postupku budući se ovdje ne primjenjuju pravila o upućivanju na parnicu prema ZIP-u one stranke čije je pravo manje vjerojatno već upravo one stranke koja zahtjeva razvrgnuće suvlasničke zajednice, a sva sporna pitanja (kako činjenična tako i pravna, a što se odnose na ovdje proizišli spor o veličini suvlasničkih udjela i ranije podjele nekretnine od strane prednika stranaka) su predmet raspravljanja unutar odgovarajućeg parničnog postupka koji je ovom odlukom predlagatelj ovlašten protiv protustranke pokrenuti sa zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina.

16. Slijedom ovdje gornje navedenoga odlučeno je kao u točki I. izreke.

17. U pogledu troška ovog postupka, valjalo je odlučiti da svaka stranka snosi svoje troškove nastale iz ovoga izvanparničnoga postupka, sukladno odredbi čl. 54. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( "Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17- nastavno ZV-a), a vezano za odredbu pravnog pravila 20. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku, a ovdje nema mjesta da se dosude traženi troškovi strankama jer je odredbom čl. 20. st.1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku propisano je da ukoliko u ovom postupku nije što drugo naređeno, u vanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak proveden tako da iz ovoga proizlazi da se strankama u izvanparničnom postupku radi razvrgnuća suvlasničke zajednice priznaju samo opravdani i potrebni troškovi razvrgnuća koje stranke snose u paritetu svojih suvlasničkih udjela, a u opravdane i potrebne (nužne) troškove postupka ne ulazi trošak zastupanja stranaka sukladno odredbi čl. 283. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku, niti je ovdje riječ o mogućoj primjeni pravnog paragrafa 20. st. 4. Zakona o izvanparničnom postupku, kojom je propisano da sud može na prijedlog jedne strane naložiti drugoj da naknadi troškove, podrazumijevajući ovdje i troškove pravnog zastupnika koje je ta strana prouzrokovala neosnovanim prijedlozima ili grubom krivnjom .

18. Slijedom ovdje gornje navedenoga odlučeno je kao u točki II. izreke.

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

U Trogiru, dana 31. prosinca 2025. godine.

S U D A C :

Denis Dučić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa istog rješenja, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA.

- predlagatelju po punomoćniku; Dragan Mijoč, odvjetnik u OD Mijoč i Bakić d.o.o., Split,

- protustranci po punomoćnici; Merica Miše, odvjetnica u Trogiru,

- u spis