REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj. Pp-7472/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Ljiljani Pirić, uz sudjelovanje Gordana Nikšić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljene pravne osobe Zagrebački holding d.o.o. – Podružnica Zagrebačke ceste i II. okrivljene odgovorne osobe IH, oboje zastupani po branitelju Krešimiru Ljubiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Leko i partneri d.o.o. iz Zagreba, zbog prekršaja kažnjivog po čl. 6. st. 2. i st. 5. i st. 6. u svezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj: 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023, ) povodom prigovora okrivljenika na obvezni prekršajni RH, Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, II. postaje prometne policije Zagreb, KLASA: 211-07/25-4/24218, URBROJ: 511-19-45-25-1 od 7. ožujka 2025., nakon provedenog žurnog postupka, dana 31. prosinca 2025.

p r e s u d i o  j e

I) Temeljem čl. 183. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),

I. okrivljena pravna osoba ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. – Podružnica Zagrebačke ceste, OIB 85584865987, sa sjedištem u [adresa], prekršajno kažnjavana

i

II. okrivljena odgovorna osoba: IH, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin I i Ć, rođen **.**.1980. u [adresa], državljanin RH, VSS, dipl. ing. prometa, zaposlen u Zagrebački Holding d.o.o. Podružnica Zagrebačke ceste, s mjesečnim primanjima od oko 1.800,00 eura, rastavljen, bez djece, prekršajno kažnjavan, sa prebivalištem u [adresa]

krivi su

što dana 17. siječnja 2024. u 08:30 sati Zagrebu, kao pravna osoba koja je nadležna za održavanje kolnika Ulice Blanje i odgovorna osoba u pravnoj osobi nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno nisu na vrijeme na kolniku ulice Blanje kod kbr. 34 sanirali oštećeni dio kolnika, odnosno rupu na kolniku, koja se nalazila uz sjeverni rub kolnika nepravilnog oblika dužine do 0.70 m, širine do 0.40 m i dubine do 8 cm, uslijed čega se dogodila prometna nesreća na sljedeći način: ĆH upravljao je osobnim automobilom [registarska oznaka], a kretao se kolnikom Ulice Blanje, u smjeru istoka, dolaskom kod kbr. 34, obilazio je s lijeve strane parkirano vozilo, na način da je prešao na sjevernu stranu kolnika namijenjen za promet vozila iz suprotnog smjera, gdje je prednjim lijevim kotačem vozila naletio na spomenuti oštećeni dio kolnika, odnosno rupu na kolniku, a u prometnoj nesreći nastala je materijalna šteta,

dakle, što kao pravna i odgovorna osoba u pravnoj osobi nadležna za održavanje cesta, nisu vodili brigu i poduzeli primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa uslijed čega je došlo do prometne nesreće u kojoj je nastala materijalna šteta,

čime su počinili prekršaj iz čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kažnjiv za I. okrivljenu pravnu osobu po stavku 5., a za II. okrivljenu odgovornu osobu kažnjiv po st. 6. istog propisa, uz primjenu čl. 293. st. 1. istog propisa,

pa im se temeljem citiranih odredbi,

izriče

I. okrivljenoj pravnoj osobi NOVČANA KAZNA U IZNOSU 790,00 eura (sedamsto devedeset eura)

II. okrivljenoj odgovornoj osobi NOVČANA KAZNA U IZNOSU 320,00 eura (tristo dvadeset eura).

Temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona I i II okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 30 dana po primitku ove presude jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona. Ako I i II okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

II) Temeljem odredbe članka 139. stavka 3., u svezi članka 138.stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona I i II-okrivljenici, SVAKI, su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura (pedeset eura), u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 30 dana po primitku presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 152 stavka 4. i 1.1. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. RH, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, II. postaja prometne policije Zagreb, KLASA: 211-07/25-4/24218, URBROJ: 511-19-45-25-1 izdala je 7. ožujka 2025. obvezni prekršajni nalog protiv I. i II. okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, na koji su okrivljenici uložili prigovor, pa je obvezni prekršajni nalog, nakon što je stavljen izvan snage, transformiran u optužni prijedlog.

2. U zajedničkoj pisanoj obrani okrivljenici su u bitnome naveli da se ne smatraju krivima, obzirom na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, povrede materijalnog prekršajnog prava, te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka koje su povrede rezultirale zaključkom o ostvarenim obilježjima prekršaja koji okrivljenici nisu počinili. Naslovljeno tijelo donijelo je obvezni prekršajni nalog kojim se okrivljenici proglašavaju krivim za počinjeni prekršaj iz čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno što nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno nisu na vrijeme sanirali niti adekvatno označili oštećenje na kolniku, odnosno rupu na kolniku iz kojeg je razloga došlo do prometne nesreće te je nastala materijalna šteta, slijedom čega im se izriče novčana kazna sukladno čl. 6. st. 5. i 6. istog Zakona. Prvenstveno se ističe kako okrivljenicima prije pokretanja prekršajnog postupka nije uručena obavijest o namjeri pokretanja prekršajnog postupka sukladno čl. 109a st. 1. Prekršajnog zakona, slijedom čega optužni prijedlog valja odbaciti kao nedopušten. Nadalje, okrivljenici ističu da je odredbom čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne određuje tko se smatra osobom nadležnom za održavanje cesta s obzirom na to da je isto regulirano Zakonom o cestama koji je lex specialis u odnosu na predmetno pitanje. Okrivljenici ističu kako je pasivna legitimacija posve promašena, budući da je razvidno temeljem izvatka iz zemljišnih knjiga Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Zemljišnoknjižnog odjela u Zagrebu, k. o. [katastarska općina]. zk. ul. [broj ZK uloška]. kč. br. [katastarska čestica] kako je kao vlasnik predmetne nekretnine na kojoj se dogodila prometna nesreća Zemljišni fond agrarne reforme i kolonizacije. U ovom prekršajnom postupku neophodno je utvrditi čija je radnja ili propust bio odlučan za izazivanje prometne nesreće, stoga nesporno treba utvrditi tko je u konkretnom slučaju odgovoran za utvrđeni uzrok, tko ga je i kada bio ovlašten i dužan otkloniti. Dakle, pravna osoba nadležna za održavanje predmetne nekretnine koja je u privatnom vlasništvu nikako ne može biti prvookrivljeni! Javne ceste su u javnim registrima upisane kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba, dakle, sukladno čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jedinica lokalne samouprave je odgovorna za propuste u redovnom ili izvanrednom održavanju javnih cesta. Navedeno stajalište potvrđuje i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u presudi, posl. broj Pž-8859/11 od 06.03.2014. godine. Odredbom čl. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti. Također, odredbom čl. 22. i 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedna od komunalnih djelatnosti i održavanje građevina, uređaja i predmeta javne namjene pod čime se podrazumijeva skup mjera i radnji održavanje, popravci i čišćenje tih građevina, uređaja i predmeta, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Dakle, pravna osoba nadležna za održavanje predmetne ceste nikako ne može biti prvookrivljeni, već vlasnik same nekretnine ili pak jedinica lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave poslove koji spadaju u održavanje građevina, uređaja i predmeta javne namjene može povjeriti drugoj pravnoj odnosno fizičkoj osobi, no takvim povjeravanjem obavljanja poslova ne može se isključiti prekršajno pravna odgovornost jedinice lokalne samouprave. Naime, jedinica lokalne samouprave je dužna osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, jedinica lokalne samouprave se ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu. S obzirom na to da prvookrivljenik nije zakonom određen kao pravna osoba koja je nadležna za održavanje cesta, a prenošenjem obavljanja pojedinih poslova održavanja cesta ne može se prenijeti i prekršajna odgovornost utvrđena zakonom za pravne osobe koje su nositelji prava upravljanja u koje spada građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta, jasno je da prvookrivljenik, a posljedično ni drugookrivljeni ne mogu biti proglašeni krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Nadalje, nastavno na uviđaj djelatnika MUP-a, a na temelju kojeg je izdan obvezni prekršajni nalog, izvršen je u odsutnosti predstavnika I-okrivljenika te su okrivljenici o provedenom uviđaju saznali tek uručenjem predmetnog obveznog prekršajnog naloga. Na taj način okrivljenici nisu imali mogućnost provjeriti činjenice nastanka spornog događaja, posebice jer je od inkriminiranog događaja do izdavanja obveznog prekršajnog naloga proteklo čak 3 mjeseca. Uslijed svih gore navedenih razloga okrivljenici pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka. Zaključno, ističe se kako u samom pobijanom obveznom prekršajnom nalogu nije jasno definirano vrijeme počinjenja prekršaja, odnosno, nije definirano kada točno se dogodio navodni prekršaj, obzirom da se u izreci prekršajnog naloga referira na nedefinirani vremenski period počinjenja, odnosno trenutak kada je oštećeni naletio na oštećeni dio kolnika, da bi potom pobijani obvezni prekršajni nalog bio izdan tek tri mjeseca nakon što se dogodila prometna nesreća. Također, s obzirom da je oštećeni prelazio u suprotni smjer, odnosno sjevernu traku kolnika koja je namijenjena za promet vozila iz suprotnog smjera, pitanje je u kojoj je mjeri isto doprinijelo nastanku prometne nesreće. Nadalje, ističe se i kako II. okrivljeniku nije dostavljena pouka o pravima. Nadalje, ističe se i kako II. okrivljeniku nije dostavljena pouka o pravima. Okrivljenici se, dakle, ne smatraju krivim za prekršaj određen pobijanim obveznim prekršajnim nalogom te predlažu nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se okrivljenike oslobađa krivnje za prekršaj koji im se stavlja na teret, ukida odluka o kažnjavanju okrivljenika novčanom kaznom i okrivljenici oslobađaju obveze naknade troškova ovog prekršajnog postupka.

3. II-okrivljena odgovorna osoba IH je u obrani izjavio da je odgovorna osoba u prvookrivljenoj pravnoj osobi, ne smatra se krivim i ne priznaje prekršaj. U cijelosti je ostao kod pisane obrane.

4. Zz branitelja Josip Posavec, odvjetnički vježbenik je izjavio da u optužnom prijedlogu nije navedeno vrijeme počinjenja prekršaja s obzirom da je navedeno kada se dogodila prometna nesreća, a ne i kada je nastala udarna rupa.

4.1. Zz branitelja u spis je dostavio dosadašnju sudsku praksu ovog suda u odnosu na vrijeme počinjenja prekršaja kako je naprijed naveo.

5. U dokaznom postupku sud je ispitao svjedoka oštećenika ZH te čitao dokumentaciju u spisu: izvadak iz sudskog registra za prvookrivljenu pravnu osobu, izvješće o poduzetom (str. 16. i 17. spisa), izvješće o poduzetom od 27. veljače 2025. (str. 18. i 19. spisa), zapisnik o očevidu (str. 20. do 22. spisa), podaci o odgovornoj osobi (str. 23. i 24. spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola serijskog broja [serijski broj] (str. 25. spisa), razgledana je skica mjesta događaja (str. 28. spisa) i fotografije koje je dostavio tužitelj (str. 29. do 32.), čitan je prijepis posjedovnog lista broj 1523 (str. 89. – 92. spisa), izvod iz katastarskog plana kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (str. 88. spisa) te je sud izvršio uvid u dokumentaciju koju su okrivljenici dostavili uz prigovor (str. 6- 9 spisa).

6. Okrivljenik i zz branitelja nisu imali primjedbi na izvedene dokaze i niti daljnjih dokaznih prijedloga.

7. Završno, sud je izvršio uvid u potvrdu iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjel prekršajne evidencije za okrivljenika od 6. studenoga 2025., iz koje proizlazi da su okrivljenici višestruko prekršajno osuđivani zbog istog prekršaja (str. 66-87 spisa).

8. Svjedok ĆH je izjavio da se sjeća da je 17. siječnja 2024. oko 08,30 sati u Zagrebu upravljao osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] i kretao se kolnikom ulice Blanje u smjeru istoka, a koja ulica je dosta uska i ima uvijek parkiranih vozila. Dolaskom do kućnog broja 34 obilazio je s lijeve strane parkirano vozilo te je prešao više na suprotnu stranu kolnika. Međutim, prednjim lijevim kotačem naletio je na rupu koja se nalazila na kolniku koju prethodno nije vidio i uslijed toga je prednjim lijevim kotačem naletio na tu rupu, uslijed čega mu se probušila guma. Nakon toga pozvao je policiju, s obzirom na to da mu je na vozilu nastala materijalna šteta. Ističe da na kolniku nije bilo nikakvog prometnog znaka ili upozorenja da se na kolniku nalazi oštećeni dio kolnika.

9. Primjenjujući načelo slobodne sudačke ocjene dokaza, sud je iskaz svjedoka ZH ocijenio vjerodostojnim jer je cijeneći njegovo držanje prilikom neposrednog saslušanja, stekao dojam da govori jasno, uvjerljivo i sigurno te se u dijelu koji se odnosi na dinamiku nastanka nesreće u bitnome podudara s ostalim dokazima u spisu, posebice zapisnikom o očevidu, skicom mjesta događaja i fotografijama prometne nesreće, tako da sud nije našao niti jedan razlog za sumnju u objektivnost i istinitost njegovog iskaza.

10. Iz izvoda iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu utvrđeno je da je da je predmet poslovanja I-okrivljene pravne osobe ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, između ostalog, i održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje, zaštita, upravljanje, rekonstrukcija i izgradnja regionalnih i lokalnih cesta i drugih javnoprometnih površina te održavanje opreme na cestama, upravljanje, redovito i pojačano održavanje i čuvanje nerazvrstanih cesta, cestovnih objekata, pješačkih i biciklističkih prometnih površina, parkirališta, terminala, taxi stajališta i okretišta te ostalih javnih cesta, kao i upravljanje, redovito i izvanredno održavanje i zaštita javnih cesta, cestovnih građevina i zemljišnog pojasa.

11. Iz očitovanja Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste proizlazi da je prema mjestu gdje se je dogodila opisana prometna nesreća, odgovorna osoba u pravnoj osobi IH.

12. Uvidom u izvješće o poduzetom II. postaje promete policije proizlazi da se dana 17. siječnja 2024. u 08:30 sati, u Zagrebu, Blanje 34 prometna nesreća na način da prvo okrivljena pravna osoba Zagrebački holding d.o.o. - podružnica Zagrebačke ceste, te drugookrivljena odgovorna osoba u navedeno| pravnoj osobi IH, koji su nadležni za održavanje kolnika Ulice Blanje nisu vodili brigu i poduzimali primjerene m]ere glede omogućavan]a odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, tj. nisu na kolniku Ulice Blanje kod kbr. 34 sanirali oštećeni dio kolnika, odnosno rupu na kolniku, koja se nalazila uz sjeverni rub kolnika nepravilnog oblika dužine 0,7 m, širine 0,4 m u dubine do 8 cm, uslijed čega se dogodila prometna nesreća na sljedeći način: ĆH upravljao je osobnim automobilom [registarska oznaka], a kretao se kolnikom Ulice Blanje, u smjeru istoka, dolaskom kod kbr. 34, obilazio je s lijeve strane parkirano vozilo, na način da je prešao na sjevernu stranu kolnika namijenjen za promet vozila iz suprotnog smjera, gdje je prednjim lijevim kotačem vozila naletio na spomenuti oštećeni dio kolnika, odnosno rupu na kolniku, a u prometnoj nesreći nastala je materijalna šteta,

13. Iz zapisnika o očevidu proizlazi da je dana 17. siječnja 2024. u 08:30 sati u Zagrebu, kolnik Ulice Blanje kod kbr. 34 došlo do prometne nesreće u kojoj je na vozilu reg. oznake [registarska oznaka] oštećen prednji lijevi dio: kotač, dok je oštećeni dio kolnika, odnosno rupa na cesti pronađena je uz sjeverni rub kolnika Ulice Blanje kod kbr. 34, nepravilnog oblika dužine 0,70 m širine i dubine do 8 cm.

14. Dinamika prometne nesreće opisana je u skici mjesta događaja (smjer kretanja osobnog automobila [registarska oznaka] te oštećeni dio kolnika, odnosno rupa na kolniku) dok su oštećenja i mjesto događaja prikazani na fotografijama koje je tužitelj dostavio u spis.

15. Iz Posjedovnog lista 1523 k. o. [katastarska općina] proizlazi da je "Blanje" upisana kao put, te spada u kategoriju nerazvrstanih cesta.

16. Nakon ovako provedenog postupka, na temelju obrane okrivljenika i svih provedenih personalnih i materijalnih dokaza, analizirajući ih kako pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti sud je nesporno utvrdio da su I-okrivljena pravna osoba i II-okrivljena odgovorna osoba počinili prekršaj na način kako je to precizno opisano u izreci presude radi čega ih je proglasio krivim i kaznio kao u izreci presude. Naime, nesporno je da okrivljenici predmetne zgode nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno nisu na vrijeme na kolniku ulice Blanje kod kbr. 34 sanirali oštećeni dio kolnika, odnosno rupu na kolniku, uslijed čega se dogodila prometna nesreća na način da je ĆH upravljao osobnim automobilom [registarska oznaka] i prednjim lijevim kotačem vozila naletio na oštećeni dio kolnika, odnosno rupu na kolniku te je u prometnoj nesreći nastala materijalna šteta.

17. Da je tome tako sud se uvjerio na temelju iskaza ispitanog svjedoka ZH i pronađenih oštećenja na vozilu i oštećenog kolnika na kojem je pronađena rupa na cesti, kao objektivnih dokaza koji su utvrđeni od strane djelatnika policije prilikom pregleda vozila i kolnika, a koji su opisani u zapisniku o očevidu, skici mjesta događaja i prikazani na fotografija prometne nesreće, izvješća o poduzetom, koje je sud u cijelosti prihvatio kao valjane i zakonite dokaze jer su sastavljeni od strane službenih osoba policije u vršenju svoje službe i kriminalistički pravilno opisani i skicirani pa se sud nedvojbeno uvjerio u dinamiku nastanka prometne nesreće kako je opisano u izreci presude.

18. Naime, nedvojbeno je da je do prometne nesreće doista došlo, te da je u istoj prouzročena materijalna šteta na vozilu oštećenika udarom istog na rupu na kolniku u Ulici Blanje kod kbr. 34. Nadalje, nesporno je da je I. okrivljena pravna osoba nadležna za održavanje cesta, kako to proizlazi iz izvatka iz sudskog registra, a Zakon o sigurnosti prometa na cestama ju obvezuje da vodi brigu i poduzima primjerene mjere da bi se promet mogao sigurno i nesmetano odvijati. Oštećenje na kolniku u vidu rupe nesumnjivo predstavlja opasnost za sve vrste vozila u smislu odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa te da je I. okrivljena pravna osoba odražavala u ispravnom stanju kolnik ulice Blanje, do ove prometne nesreće ne bi došlo. Nadalje, odgovornost II. okrivljene odgovorne osobe proizlazi iz same obrane njegove obrane i temeljem dopisa - očitovanja I. okrivljene pravne osobe sa podacima koje je sud prihvatio kao dokaz jer je I. okrivljena pravna osoba na traženje tužitelja dostavila podatke o odgovornoj osobi u pravnoj osobi.

19. Okrivljenicu su u svojoj obrani porekli izvršenje djela prekršaja navodeći u bitnome da im prije pokretanja prekršajnog postupka nije uručena obavijest o namjeri pokretanja prekršajnog postupka sukladno čl. 109a st. 1. Prekršajnog zakona, slijedom čega je optužni prijedlog valjalo odbaciti kao nedopušten te da nije jasno definirano vrijeme počinjenja prekršaja, odnosno, nije definirano kada točno se dogodio navodni prekršaj, obzirom da se u izreci prekršajnog naloga referira na nedefinirani vremenski period počinjenja, odnosno trenutak kada je oštećeni naletio na oštećeni dio kolnika. Nadalje, okrivljenici su isticali da je pasivna legitimacija posve promašena, budući da je predmetna nekretnina u privatnom vlasništvu i nikako ne može biti prvookrivljeni. Javne ceste su u javnim registrima upisane kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba pa bi jedinica lokalne samouprave bila odgovorna za propuste u redovnom ili izvanrednom održavanju javnih cesta.

20. Neosnovan je navod okrivljenika da optužni prijedlog valja odbaciti kao nedopušten jer okrivljenicima prije pokretanja prekršajnog postupka nije uručena obavijest o namjeri pokretanja prekršajnog postupka sukladno čl. 109. a st. 1. Prekršajnog zakona. Naime u konkretnom slučaju tužitelj je na temelju članka 239. Prekršajnog zakona izdao obavezni prekršajni nalog, te se u tom slučaju ne primjenjuje odredbe čl. 109.a st.1. Prekršajnog zakona, koja se primjenjuje u slučajevima kada ovlašteni tužitelj podnosi optužni prijedlog. Također je neosnovan navod okrivljenika da nije navedeno vrijeme počinjenja prekršaja jer se odgovornost okrivljenika veže na stanje kolnika u trenutku nesreće pa je datum počinjenja prekršaja datum prometne nesreće i veže se za trenutak kada je cesta zatečena u nepropisnom stanju ili kada je zbog toga nastupila posljedica.

21. Odgovornost I. okrivljene pravne osobe Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnice Zagrebačke ceste proizlazi iz zakonske regulative Zakona o cestama ("Narodne novine" 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 04/23. i 133/23.) i to iz čl. 107. citiranog Zakona te i iz Odluke o nerazvrstanim cestama ("Službeni glasnik Grada Zagreba" 18/13., 16/14., 25/15., 2/17., 7/18.,m 20/18., 22/20., 34/20., 26/231., 29/22. i 3/24.) i to u čl. 16. iste Odluke.

22. Dakle, održavanje cestovne mreže Grada Zagreba pa tako i Ulice Blanje na kojemu se dogodio događaj preuzeo je i isključivo je odgovoran Zagrebački holding d.o.o., podružnica Zagrebačke ceste koje su dužne voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja i odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, sukladno članku 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a pri tome se moraju pridržavati važeće regulative i standarda održavanja cesta propisanima Zakonom o cestama te Pravilnikom o održavanju cesta.

23. Slijedom navedenog, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da okrivljenici nisu u okviru svoje redovne djelatnosti poduzeli propisane mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno da nisu na vrijeme na kolniku sanirali oštećeni dio kolnika, odnosno rupu na kolniku, uslijed čega se dogodila prometna nesreća u kojoj je nastala materijalna šteta, čime su isti ostvarili bitna obilježja djela prekršaja koji im se stavlja na teret iz čl. 6. st. 2., 5. i 6., u svezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

24. Zbog svega navedenog, sud nije prihvatio obranu okrivljenika kojom su porekli počinjenje prekršaja jer je na temelju ovako provedenog postupka stekao uvjerenje da je neuvjerljiva i usmjerena na izbjegavanje prekršajne odgovornosti.

25. Nadalje, sud u postupku nije posebno razmatrao odluke ovog suda na koje se okrivljenici pozivaju s obzirom su postale pravomoćne danom donošenja i na iste nisu uložene žalbe pa nisu niti bile izložene validaciji višeg žalbenog suda. Osim toga, za presude kao izvor prava, ne postoji pravno uporište za apsolutnu vezanost drugim odlukama, niti takvo vezivanje može imati racionalno uporište, s obzirom da se okolnosti svakog konkretnog slučaja razlikuju, pa ni jedan od instrumenata ujednačavanja sudske prakse ne obvezuje sudove na odlučivanje koje bi bilo apsolutno usklađeno s drugim odlukama, pri čemu treba uzeti u obzir i potrebu ravnoteže s ustavnim pravom i dužnošću neovisnosti i samostalnosti sudova (sudaca).

26. Za prekršaj iz čl. 6.st.2. kažnjivo po st.5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana je novčana kazna od 660,00 do 1.990,00 eura za pravnu osobu odnosno čl.6.st.6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisana je novčana kazna za odgovornu osobu u rasponu od 190,00 do 660,00 eura, sve uvećano za 130,00 eura uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

27. Prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, sudac je vodio brigu o stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja pa je I. okrivljenoj pravnoj osobi i II. okrivljenoj odgovornoj osobi izrekao novčane kazne u donjoj granici zakonom propisane kazne iako su već kažnjavani za istovrsne prekršaje, te je uvjerenja da će se svrha kažnjavanja kod okrivljenika postići izrečenim novčanim kaznama i na taj način utjecati na okrivljenike da savjesnije i odgovornije brinu i poduzimaju mjere radi omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, a postići će se društvena disciplina i pravičnost kažnjavanja počinitelja.

28. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako su okrivljenici proglašeni krivima, to su obvezni nadoknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.) kojim je određen u rasponu od 13,27 eura do 663,61 eura (100,00 kuna do 5.000,00 kuna, prema ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj).

U Zagrebu 31. prosinca 2025.

Zapisničar

Sudac

Gordana Nikšić

Ljiljana Pirić

Ova presuda je pravomoćna.

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

Dostavna naredba:

1. I. okrivljenoj pravnoj osobi: Zagrebački holding d.o.o. – Podružnica Zagrebačke ceste, [adresa]

2. II. okrivljenoj odgovornoj osobi: IH, [adresa]

3. branitelju: Krešimir Ljubić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Leko i partneri d.o.o., Zagreb, Domagojeva 18

4. tužitelju PUZ, II. postaja prometne policije Zagreb

5. spis