Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Poslovni broj: K-191/2023-72

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Ivani Špigel, sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ivane Jurić Budimir, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog HC, OIB [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 2. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. – dalje KZ/11.), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KO-DO-129/2023-1 od 24. veljače 2023., nakon javne rasprave održane 29. prosinca 2025., u prisutnosti zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Osijeku GC, optuženog HC i branitelja optuženika, odvjetnika Gorana Gložinića u Ludbregu, dana 31. prosinca 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. -odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25. – dalje ZKP/08.) stavlja se izvan snage presuda Općinskog suda u Osijeku broj K-191/2023-2 od 13. ožujka 2023. kojom je izdan kazneni nalog protiv optuženog HC, zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11.

II. Optuženi HC, OIB [osobni identifikacijski broj], sin ŽC i MC, rođen **.**.1988. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, logističar za transport, neoženjen, bez djece, sa završenom srednjom školom, bez vojnog čina, bez odlikovanja, dobrog imovnog stanja, s primanjima od oko 2.500,00 eura, prekršajno nekažnjavan, neosuđivan,

kriv je

III. što je

dana 3. kolovoza 2022. oko 21,10 sati, u Đakovu, na raskrižju Ulica Stanka Vraza i Pavićeve, upravljajući osobnim automobilom reg. oznake (D) MGH-D 1002, krećući se Ulicom Stanka Vraza iz smjera sjevera u smjeru juga, te dolaskom na raskrižje sa Pavićevom ulicom koje je obilježeno prometnim znakom B02 „Obavezno zaustavljanje“, protivno odredbi članka 57. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ušao na kolnik Pavićeve ulice koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, a da prethodno nije propustio vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaska, lakomisleno držeći da time ne ugrožava sigurnosti drugih sudionika u prometu, ali kako se u tom trenutku kolnikom Pavićeve ulice iz smjera istoka u smjeru zapada kretao osobni automobil reg. oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao AC, pa je uslijed okrivljenikova propusta na sredini raskrižja došlo do udara prednjeg dijela osobnog automobila reg. oznaka [registarska oznaka] u zadnju lijevu bočnu stranu osobnog automobila reg. oznaka (D) MGH-D 1002, kojom prilikom je putnica u vozilu NC (sada ĐC) zadobila ranu razderotinu na nosu i prijelom nosnih kostiju s pomakom, koja ozljeda je teške naravi, a AC prijelom koštanog izdanka lijeve lakatne kosti, koja ozljeda je teške naravi,

dakle, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

IV. čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano i kažnjivo po članku 227. stavku 2. u vezi stavka 1. KZ/11.

V. Na temelju članka 227. stavak 2. KZ/11. optuženi HC se

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU OD 8 (OSAM) MJESECI

VI. Na temelju članka 56. stavak 2. i 3. KZ/11. optuženom HC se

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

tako što se kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci neće izvršiti ako optuženik u vremenu provjeravanja od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

VII. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08. u vezi s člankom 145. stavak 2. točke 1. i 6. ZKP/08. nalaže se optuženom HC da podmiri troškove kaznenog postupka i to trošak izrade situacijskog plana prometne nesreće i fotografskog elaborata (CD sa fotografijama) u iznosu od 42,47 EUR (četrdesetdvaeura i četrdesetsedamcenti), trošak toksikološkog vještačenja na ime oštećenog AC u iznosu od 99,54 EUR (devedesetdeveteura i pedesetčetiricenta), trošak sudsko medicinskog vještačenja u iznosu od 168,95 EUR (stošezdesetosameura i devedesetpetcenti), trošak prometnog vještačenja u iznosu od 600,00 EUR (šestoeura) i paušalnu svotu u iznosu od 200,00 EUR (dvjestoeura), u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

VIII. Na temelju članka 148. stavak 1. u vezi s člankom 145. stavak 2. točka 8. ZKP/08. nalaže se optuženom HC da oštećenoj ĐC podmiri troškove na ime njezinih nužnih izdataka i nagrade i nužnih izdataka njezine opunomoćenice, time da će sud sukladno članku 148. stavak 4. ZKP/08. o visini tih troškova donijeti posebno rješenje.

Obrazloženje

1.Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KO-DO-129/2023-1 od 24. veljače 2023. optužen je HC zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa - izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11. U optužnici je zatraženo da se izda kazneni nalog i da se optuženik proglasi krivim zbog navedenog kaznenog djela i osudi na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, time da mu se na temelju članka 56. KZ/11. izrekne uvjetna osuda s rokom provjeravanja od 2 (dvije) godine.

2. Presudom ovog suda broj K-191/2023-2 od 13. ožujka 2023. prihvaćen je zahtjev iz optužnice te je izdan kazneni nalog i optuženi HC proglašen krivim zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11. i osuđen na predloženu kaznu.

2.1. Protiv ove presude o kaznenom nalogu optuženik je podnio prigovor, nakon čega je optužnica potvrđena rješenjem ovog suda broj Kov-161/2023-4 od 10. srpnja 2023.

3. Optuženik se na raspravi očitovao da se ne smatra krivim za navedeno kazneno djelo za koje se tereti predmetnom optužnicom.

4. U dokaznom postupku je uz suglasnost stranaka, odnosno po zakonskoj osnovi iz članka 431. stavak 1. točka 6. ZKP/08., pročitan iskaz vještaka medicinske struke dr. Borisa Dumenčića s dokazne radnje ispitivanja u ODO u Osijeku od 25. studenog 2022. (list 62-64), a po zakonskoj osnovi iz članka 431. stavak 1. točka 5. ZKP/08. pročitani su iskazi izvanraspravno ispitanih vještaka medicinske struke dr. med. Borisa Dumenčića i prometnog vještaka Dražena Jeđuda s ročišta od 13. siječnja 2025. (zapisnik sa lista 144-147) te su ispitani oštećeni AC, oštećena ĐC i svjedok ŠC, a nadalje su pročitani: zapisnik o očevidu PU osječko-baranjske, PP Đakovo od 3. kolovoza 2022., situacijski plan mjesta prometne nesreće (list 9-12), medicinska dokumentacija na ime NC (sada ŠC) KBC Osijek nalaz broj 2022029568 od 3. kolovoza 2022. (list 15-16), medicinska dokumentacija na ime AC OŽB Našice (list 17-21), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu na ime HC od 3. kolovoza 2022. (list 31), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu na ime AC od 3. kolovoza 2022. (list 32), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijskog broja [serijski broj] (list 34), nalaz i mišljenje prometnog vještaka (listovi 112-119), reproduciran je DVD medij s fotografijama prometne nesreće PP Đakovo broj K156-5/2022. te su pročitani potvrda iz prekršajne evidencije na ime optuženika od 29. prosinca 2025. (list 198-199) i uvjerenje iz kaznene evidencije na ime optuženika od 29. prosinca 2025. (list 200-201).

5. U svojoj obrani na kraju dokaznog postupka optuženik je naveo da se sjeća da je predmetnog dana išao u crkvu zajedno s ŠC i ĐC i da su oni svi bili u automobilu kojim je on upravljao, a ŠC i ĐC su mu govorili kamo treba ići. Kada su došli do raskrižja on je stao, a sjeća se da je tamo bila zebra i rasvjeta. Pogledao je u lijevo, zatim u desno i onda opet u lijevo i nije vidio da nailazi neki automobil. Ušao je u raskrižje i odjednom se samo stvorio taj drugi automobil te je došlo do udara. Njegov se automobil našao 10-tak metara van kolnika. ĐC je krvarila iz nosa, a onda je otišao vidjeti u kojem je stanju vozač drugog vozila koje je sudjelovalo u prometnoj nesreći, no njega nije vidio. Tog je vozača prvi puta vidio na raspravi. S obzirom da se taj automobil samo stvorio u raskrižju smatra da je vozio velikom brzinom. Prilikom ulaska u raskrižje vozio je u prvoj brzini, brzinom oko 10- tak km/h. Automobil je s automatskim mjenjačem. Udaljenost od mjesta gdje se zaustavio na znak "STOP" pa do mjesta udara, odnosno kontakta s drugim vozilom u raskrižju je otprilike između 10 do 20 metara. Automobil kojim je upravljao bio je marke Renault Talisman s punom opremom, imao je i mehanizam okretanja stražnjeg kotača prilikom skretanja radi bržeg obavljanja tih radnji, a zbog oštećenja na automobilu koja su nastala prometnom nesrećom proglašena je na istom totalna šteta. Što se tiče preglednosti glavne ceste, koliko se sjeća moglo se vidjeti na udaljenosti od oko 50 do 100 metara da li nailazi drugo vozilo. Toga dana nije konzumirao alkohol, a ni inače kada vozi ne konzumira alkohol. Prije toga nije nikada kažnjavan zbog prometnih prekršaja. Tijekom vožnje njegov kum ŠC, kuma ĐC i on su komunicirali. Oni su mu govorili gdje treba skrenuti. Osim toga, razgovarali su i o njihovom vjenčanju koje je bilo u pripremi.

5.1. Sud ne vjeruje optuženiku da prije skretanja u raskrižje sa sporedne ceste nije vidio da nailazi vozilo oštećenog AC glavnom cestom, budući da suprotno proizlazi iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka prema kojem je on prije ulaska u raskrižje pravilnom provjerom i pogledom u lijevo mogao uočiti osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao oštećeni AC i uvjeriti se da svoju radnju neće moći izvršiti na siguran način, a sve s obzirom na vremenske i prometne uvjete u vrijeme prometne nesreće (ravni cestovni potez, dobra preglednost u raskrižju, osvijetljenost šire zone mjesta događaja javnom rasvjetom, vožnja s uključenim svjetlima).

6. Oštećeni AC je iskazao da se prije prometne nesreće kretao iz Budrovaca gdje živi prema Đakovu u svom automobilu Opel Astra. Do prometne nesreće je došlo na raskrižju ulice Stanka Vraza i druge glavne ulice kojom se on kretao i to iz razloga što mu je gospodin oduzeo prednost. Ne sjeća se više kojom je brzinom upravljao svojim automobilom, a misli da je do prometne nesreće došlo oko pola 9 navečer. Vidljivost je bila dobra na tom dijelu ceste, ali je taj gospodin izletio zbog čega misli da nije uspio ni kočiti. Poznato mu je da na mjestu događaja postoji gradska rasvjeta. Primijetio je tog gospodina koji mu je izletio automobilom u tom trenutku kada je izletio na glavnu cestu, a prije toga ga nije primijetio. Ne sjeća se koliko je točno tada bio udaljen, možda nekih 5 do 6 metara. U trenutku nesreće bio je pod utjecajem alkohola. Misli da mu je izmjereno 0,9 g/kg alkohola u organizmu. Koliko se sjeća, na njegovom je automobilu oštećen prednji dio, a automobil kod gospodina koji mu je izletio je zadobio oštećenje na početku stražnjih vrata, ali nije 100% siguran. Nakon prometne nesreće ostao je na mjestu događaja do dolaska policije. Misli da je na cesti kojom se kretao brzina bila ograničena na 50km/h. Ne zna je li njegov automobil bio opremljen ABS sustavom, ali sjeća se da su mu se prilikom udara aktivirali zračni jastuci. Ne postavlja imovinskopravni zahtjev, jer mu je štetu zbog slomljenog zgloba namirilo osiguravajuće društvo.

6.1. Na iskaz oštećenog AC branitelj optuženika je stavio primjedbu navodeći da bi u situaciji da mu je optuženik izletio s automobilom i da je u tom trenutku on bio udaljen 5 do 6 metara oštećenja na automobilu optuženika bila drugačija. Na ovu primjedbu oštećeni AC je naveo da sve postoji u policijskom izviješću i da je sto posto siguran da mu je optuženik izletio s automobilom, odnosno oduzeo prednost.

6.2. Sud je prihvatio iskaz oštećenog AC, budući da se njegov iskaz podudara s rezultatima provedenog prometnog vještačenja, jer iz istih proizlazi da nije bilo tragova kočenja zbog čega se ovom oštećeniku može vjerovati da nije uspio ni kočiti, odnosno smanjiti brzinu, a u tom slučaju brzina kojom se kretao u fazi prilaza je bila jednaka brzini u trenutku kontakta, odnosno brzini od 51 km/h, a što je u okvirima dopuštene brzine kretanja na tom dijelu ceste. Nedvojbeno je da se oštećeni AC kretao cestom s prednošću prolaska, a ne može se isključiti i da mu je optuženik izletio s automobilom kako je naveo, jer je tu mogućnost dopustio i prometni vještak u svom iskazu (naveo na mogućnost da se optuženik od ulaska u raskrižje do mjesta kontakta nije kretao konstantnom brzinom od 16 km/h koja je utvrđena kao brzina u mjestu kontakta), no prilikom vještačenja prometni je vještak koristio varijantu koja ide u prilog optuženiku (da se zaustavio prije ulaska u raskrižje i u trenutku kontakta kretao brzinom od oko 16 km/h). Kako oštećeni AC nije sudjelovao na raspravama, osim prilikom svog ispitivanja, i kako nije bio upoznat s izvedenim dokazima, pa tako i rezultatima prometnog vještačenja iz kojih proizlazi da nije bilo tragova njegovog kočenja, sud nije imao razloga da sumnja u vjerodostojnost njegovog iskazivanja, odnosno da bi njegov iskaz bio "namješten".

7. Oštećena EC (ranije NC) iskazala je da se predmetne zgode nalazila u automobilu kojim je upravljao optuženi HC, time da se na mjestu suvozača nalazio se njezin suprug ŠC, a ona se nalazila na stražnjem sjedištu iza sjedišta vozača. HC je sporo upravljao automobilom, s obzirom da nije poznavao grad Đakovo, odnosno njegove ulice, pa je stoga bio oprezan. Sjeća se da su došli do raskrižja gdje je HC zaustavio automobil. Sjeća se da su njezin suprug ŠC i HC prije ulaska u raskrižje pogledali prvo na lijevu stranu, a potom na desnu stranu i da su onda ušli u raskrižje i tada je vidjela svijetla i to je sve čega se ona sjeća. Svjetla je vidjela s lijeve strane. Te zgode nije bio mrak, već je bilo predvečerje, odnosno još je bilo vidljivo, a bila su upaljena svjetla u ulicama koje su se križale na raskrižju. Sjeća se da je glavna ulica na navedenom raskrižju bila ravna. Nije vidjela vozilo koje je dolazilo, odnosno nije ništa vidjela. Kada su stali na raskrižju ona je samo kratko podigla glavu od mobitela i potom nastavila gledati u svoj mobitel, jer je imala puno SMS poruka na koje je trebala odgovoriti. Nije bilo potrebe da promatra cestu, jer je imala povjerenja u HC. Ne sjeća se više koliko je vremena prošlo od njihovog zaustavljanja na raskrižju pa do prometne nesreće, možda je prošlo oko pola minute do minutu. Prije prometne nesreće nalazili su se u Đakovačkoj katedrali gdje su njezin suprug ŠC i ona obavljali ispovijed radi pripreme za vjenčanje. Optuženi HC je bratić od njezinog supruga, a njoj je poznanik. On im je bio i kum na vjenčanju i iz tog razloga se prije nesreće i nalazio s njima u Đakovačkoj katedrali. Prije nego što su došli do raskrižja ona je rekla HC da će na tom raskrižju skrenuti u lijevo i onda je nastavila gledati u svoj mobitel. S obzirom da je JC bio prvi puta u Đakovu suprug i ona su mu govorili gdje treba ići, odnosno skrenuti. U prometnoj nesreći zadobila je ozlijede, bio joj je slomljen nos na više mjesta i imala je iščašenje vrata. Sva šteta joj je namirena od strane osiguravajuće kuće. Ne može se izjasniti kolika je bila u metrima preglednost glavne ceste s lijeve strane. Nakon ove prometne nesreće suprug i ona nisu više u kontaktu s JC. Do vjenčanja su se suprug i ona s JC često družili i bili u kontaktu, no nakon vjenčanja su zahladili odnose, a ne zna je li to bilo zbog predmetne prometne nesreće. HC ništa ne zamjera i smatra da on nije kriv za prometnu nesreću. Vjenčanje je bilo 6. kolovoza 2022. Sigurna je da se HC zaustavio na raskrižju i pogledao cestu i da su se svjetla drugog auta samo odjednom pojavila i zbog toga smatra da on nije kriv za prometnu nesreću. Kontakt s HC su njezin suprug i ona prekinuli iz njoj nepoznatih razloga.

8. Svjedok ŠC iskazao je da se sjeća da su se predmetnog dana njegova supruga ĐC i on nalazili na zadnjim pripremama za vjenčanje u crkvi u Đakovu. Nakon toga uputili su se s automobilom kući. Automobilom je upravljao njegov bratić optuženi HC, on je bio suvozač, a ĐC se nalazila na stražnjem sjedištu iza mjesta vozača. Vozili su polako i stali kod kobnog raskrižja. Sjeća se da su HC i on više puta prije ulaska u raskrižje pogledali lijevo i desno i da nisu vidjeli nijedno nailazeće vozilo. Kada su ušli u raskrižje odjednom je vidio svjetlo. Vidljivost na mjestu događaja je bila u redu, a HC i on su se sa 100% sigurnošću uvjerili da nitko ne nailazi i da mogu skrenuti. Misli da je bilo oko 18, 19 sati kada je došlo do nesreće. Ne sjeća se je li bilo rasvjete na mjestu događaja, jer na to nije obraćao pažnju. Što se tiče preglednosti glavne ceste, ne može se izjasniti u metrima kolika je bila, ali mogli su vidjeti dosta daleko prije skretanja. Nakon nesreće HC i on su prekinuli kontakt zbog nekih obiteljskih stvari. U trenutku prometne nesreće njihovo je vozilo daleko odbijeno, odnosno završilo je na mjestu udaljenom otprilike kolika je duljina njihovog automobila x 4. Na mjestu prometne nesreće do dolaska policije nije se zadržao vozač drugog automobila koji je sudjelovao u prometnoj nesreći. S obzirom da su zaustavili automobil na znak "STOP" kod raskrižja, prilikom ulaska u raskrižje nisu se vozili velikom brzinom, odnosno možda je to bila brzina od oko 10-tak km/h. Ne sjeća se koliko je udaljena crta za zaustavljanje kod znaka "STOP" kod kojeg su stali od ruba glavne ceste. Ne zna je li osim znaka STOP na tom dijelu ceste bilo nekih drugih prometnih znakova ili obilježja. Ne sjeća se je li na tom dijelu ceste nakon znaka "STOP" postojao obilježeni pješački prijelaz. On je HC davao sugestije gdje treba skrenuti i usporiti, budući da HC nije odrastao u Đakovu i taj grad mu je bio nepoznat. Na znak "STOP" kod kobnog križanja HC se sam zaustavio. Sjeća se da je tada okretom glave pogledao u lijevo i u desno. HC mu kao vozač nije ometao pogled u lijevu stranu, budući da se on nagnuo naprijed i pogledao u lijevo. Prometna nesreća nije razlog zbog kojeg njegova supruga ĐC i on nisu više u kontaktu s HC.

8.1. S obzirom da se svjedok ŠC ne sjeća je li Ulici Stanka Vraza kojom se kretao optuženik automobilom u kojem je on bio suvozač osim znaka „STOP“ bio neki drugi znak i je li se na tom mjestu nalazio obilježeni pješački prijelaz te je li bilo rasvjete na mjestu događaja (na fotografijama očevida vidljivo je da je osim znaka „STOP“ postojao i znak za pješački prijelaz, kao i obilježeni pješački prijelaz i da je bila u funkciji javna rasvjeta) očito je da on ipak nije promatrao cestu, odnosno prometnu situaciju na mjestu događaja pažljivo i pozorno kako je to prikazao u svom iskazu, jer bi se u tom slučaju ovih okolnosti morao sjećati, s obzirom da se i optuženik sjeća da je postojala rasvjeta i pješački prijelaz. Stoga sud ovom svjedoku ne vjeruje kada tvrdi da je pogledao lijevo-desno prije nego što je optuženik ušao u raskrižje i da nije vidio nailazeći automobil oštećenog AC, a samim time su i navodi njegove supruge oštećene EC da je ona njega vidjela da gleda lijevo-desno prije ulaska u raskrižje ocijenjeni nevjerodostojnim. U pogledu ovog gledanja "lijevo-desno" optuženik, ŠC i ĐC su i različito iskazivali, budući da je optuženik rekao da je pogledao lijevo, pa desno i onda opet lijevo, dok je ŠC prvotno rekao da su optuženik i on pogledali više puta lijevo-desno, a poslije je ukazao da je optuženik okretom glave samo jednom pogledao u lijevo i u desno (dakle, ovdje je ŠC ukazao da optuženik nije ponovno pogledao u lijevo netom prije skretanja), a ĐC je navela da su njezin suprug i optuženik prvo pogledali u lijevu stranu pa potom u desnu i da su onda ušli u raskrižje, što znači da je i ona ukazala da optuženik i njezin suprug ŠC netom prije ulaska u raskrižje nisu pogledali ponovno u lijevu stranu. Jasno je da ove različitosti oko bitne činjenice uvjeravanja da se radnja ulaska vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska može obaviti na siguran način, a koja je bila sporna, ukazuju da se optuženiku, ĐC i ŠC ne može vjerovati. S obzirom da je ŠC i EC optuženik kum, a ujedno i bratić ŠC, što znači da su oni u bliskim odnosima, očito je da su ŠC i ĐC svojim iskazima pogodovali optuženiku prikazivanjem da je oštećeni AC vozio toliko velikom brzinom da ga uopće nisu mogli vidjeti, a kako bi optuženiku pomogli da izbjegne kaznenopravnu odgovornost i kažnjavanje u ovom postupku. Ovaj zaključak da su s optuženikom u bliskim odnosima EC i ŠC nisu uspjeli dovesti u pitanje navodima da s optuženikom nisu više u dobrim odnosima, jer nitko od njih nije znao objasniti zašto su, navodno, prekinuli međusobni kontakt, odnosno nitko od njih nije naveo razlog za to, pa je stoga očito da su oni svi to istaknuli kako bi obmanuli sud da ne postoji interes za pogodovanje optuženiku.

9. Nadalje, iz zapisnika o očevidu PU osječko-baranjske, PP Đakovo od 3. kolovoza 2022. proizlazi da je očevid započet 3. kolovoza 2022. u 21,30 sati, odnosno ubrzo nakon prometne nesreće, a u zapisniku je konstatirano da se prometna nesreća dogodila u Đakovu na križanju ulica H [adresa] i [adresa] koje je četverokrako križanje. Cesta je ravna s prijelazom za pješake i asfaltiranim kolnikom koji je zatečen suh i čist i s javnom rasvjetom, a promet je reguliran prometnim znakovima. Brzina kretanja je ograničena na 50 km/h, stanje prometa je zatečeno normalno, a vrijeme je bilo vedro i bila je noć. Kao sudionici prometne nesreće navedeni su optuženik kao vozač vozila marke Renault crne boje registarske oznake [registarska oznaka], oštećeni AC kao vozač vozila marke Opel srebrne boje registarske oznake [registarska oznaka], oštećena ĐC (tada prezimena NC) kao putnica u vozilu registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao optuženik i za koju je navedeno da je zbog ozljeda upućena u KBC Osijek, i ŠC kao putnik u vozilu registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao optuženik.

9.1. Optuženik i oštećeni AC su alkotestirani, time da optuženik nije imao alkohola u organizmu, dok je oštećenom AC izmjerena koncentracija alkohola od 0,9 g/kg, a te okolnosti proizlaze i iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu optuženika i oštećenog AC od 3. kolovoza 2022. Iz nalaza i mišljenja Centra za forenzična ispitivanja istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" o provedenom toksikološkom vještačenju, odnosno analizi alkohola u krvi i mokraći na ime oštećenog AC od 21. listopada 2022., proizlazi da je u trenutku prometne nesreće isti u krvi imao 1,01 g/kg alkohola.

9.2. Za vrijeme očevida mjesto događaja je fotografirano te su izvršena potrebna mjerenja i izrađen situacijski plan prometne nesreće i fotodokumentacija očevida.

9.3. Na raspravi je pregledan CD medij s fotografijama očevida na kojima je vidljivo da se radi o prometnoj nesreći do koje je došlo na raskrižju dviju cesta, Ulice Stanka Vraza i Pavićeve ulice, i u kojoj su sudjelovala vozila marke Renault crne boje registarske oznake [registarska oznaka] i marke Opel srebrne boje registarske oznake [registarska oznaka], a vidljive su i osobine ceste i stanje prometa kako je opisano i u zapisniku o očevidu (suh, asfaltiran kolnik, ravna cesta, javna rasvjeta u funkciji, vedro vrijeme, noć, prometni znakovi). Na fotografijama je vidljivo i da se prije ulaza u raskrižje u Ulici Stanka Vraza, a kojom se kretao optuženik upravljajući vozilom marke Renault crne boje registarske oznake [registarska oznaka], nalaze prometni znakovi obaveznog zaustavljanja ("STOP") i obilježenog pješačkog prijelaza, a vidljiv je i obilježeni pješački prijelaz, time da se kod znaka "STOP" nalazi zaustavna crta, a ispred znaka "STOP" nalazi se obilježeni pješački prijelaz prije ulaza u raskrižje. Na fotografijama je vidljivo i da se veći broj osoba, odnosno prolaznika koji su odjeveni u ljetnu odjeću zaustavio radi promatranja mjesta događaja dok je policija obavljala očevid.

10. Iz nalaza KBC Osijek, Objedinjenog hitnog bolničkog prijama broj 2022029568 od 3. kolovoza 2022. na ime oštećene KC (sada ŠC) proizlazi da je imenovana stradala u prometnoj nesreći toga dana i da su joj nakon obavljenih pretraga utvrđene ozljede: Fractura ossium nasalium, Contusio art. TC dex. I Distensio mm.paravertebralis colli. Kao terapija određen joj je meki ovratnik te je upućena na pregled kod otorinolaringologa.

11. Iz prijave ozljeda OŽB Našice Policijskoj postaji Našice za oštećenog AC od 4. kolovoza 2022. i medicinske dokumentacije OŽB Našice na ime oštećenog AC (nalaz hitnog pregleda Centra za hitnu medicinu od 4. kolovoza 2022. i specijalistički nalazi Kirurgije-Traumatologije od 11. kolovoza 2022. do 22. rujna 2022.) proizlazi da je isti stradao u prometnoj nesreći 3. kolovoza 2022. i da su mu utvrđene ozljede prijeloma stiloidnog nastavka lakatne kosti i oguljotine lijeve podlaktice.

12. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka medicinske struke Borisa Dumenčića, dr.med. od 25. studenog 2022., a koji je ovaj vještak dao u svom iskazu u dokaznoj radnji ispitivanja u Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku koji je na raspravi pročitan uz suglasnost stranaka, proizlazi da je oštećeni AC pregledan 4. kolovoza 2022. u OBŽ Našice zbog ozljeda koje je zadobio kao vozač osobnog automobila pri sudaru s drugim vozilom. Prema vlastitom iskazu udario je lijevom rukom u vjetrobransko staklo. Kliničkim pregledom je registrirana bolnost lijevog ručnog zgloba i oguljotina podlaktice lijevo, a RTG pretragom je utvrđen prijelom koštanog izdanka lijeve lakatne kosti u regiji lijevog ručnog zgloba. Iz medicinske dokumentacije proizlaze slijedeće dijagnoze: oguljotina lijeve podlaktice, prijelom koštanog izdanka lijeve lakatne kosti u projekcije ručnog zgloba. Oguljotina lijeve podlaktice je laka tjelesna ozljeda, a prijelom koštanog izdanka lijeve lakatne kosti u projekciji ručnog zgloba pripada kategoriji običnih teških tjelesnih ozljeda. Obje ozljede su najvjerojatnije nastale kontaktom otvorenog dlana i dijela donjeg dijela podlaktice s vjetrobranskim staklom. Uvidom u medicinsku dokumentaciju na ime oštećene KC (sada ŠC) proizlazi da je ista pregledana 3. kolovoza 2022. u OHBP KBC Osijek zbog ozljeda koje je zadobila u prometnoj nesreći. Pregledom je utvrđena bolnost na dodir mišića vrata te bolnost desnog nožnog zgloba. Na nosu je utvrđena rana razderotina, a na RTG snimci je bio vidljiv prijelom nosne kosti. Nakon pregleda u OHBP oštećenica je pregledana i po ORL specijalistu koji je utvrdio višekomadni prijelom nosnih kostiju, te ranu na koži nosa. Iz medicinske dokumentacije proizlaze slijedeće dijagnoze: rana razderotina nosa, prijelom nosnih kostiju s pomakom, istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu i nagnječenje desnog nožnog zgloba. Rana razderotina na nosu i prijelom nosnih kostiju s pomakom čine jednu cjelinu i tako cjelovita ozljeda se kvalificira kao obična teška tjelesna ozljeda. Ozljeda je nastala kontaktom nosa s plohom unutrašnjosti vozila. Istegnuće mišića uz vratnu kralježnicu i nagnječenje desnog nožnog zgloba su dijagnoze koje su zadane isključivo na temelju osjećaja boli oštećenice i bez ijednog morfološkog znaka ozljeđivanja, pa se stoga ove dijagnoze ne mogu prihvatiti kako ozljede u sudskomedicinskom smislu. Ozljede neće prouzročiti teške i trajne posljedice.

12.1. Ispitan izvanraspravno na ročištu održanom 13. siječnja 2025. sudsko medicinski vještak Boris Dumenčić, dr. med., je u cijelosti ostao kod iznesenog nalaza i mišljenja od 25. studenog 2022., a na prijedlog obrane dao je mišljenje i o utjecaju koncentracije od 1,01 g/kg alkohola u organizmu oštećenog AC na njegove vozačke sposobnosti. Nakon pregleda rezultata toksikološkog vještačenja (nalaz i mišljenje Centra "Ivan Vučetić" – točka 9.1.) vještak je naveo da iz alkoholne metrijske analize proizlazi da je u trenutku prometne nesreće oštećeni AC u krvi imao 1,01 g/kg alkohola. Kod ove koncentracije većina se ljudi nalazi u pripitom stanju te su im vozačke sposobnosti smanjene, ali ne bitno. Kod većine ovako alkoholiziranih vozača produžava se vrijeme reakcije od uočavanja opasnosti do adekvatnog reagiranja, smanjuje se oštrina vida, smanjuje se funkcija svih osjetila pa tako i fine i grube motorike. Radi se o relativnoj nesposobnosti za sigurno upravljanje motornim vozilima, a to znači da postoji skupina vozača koji i pored koncentracije od 1,01 g/kg mogu sigurno upravljati motornim vozilima poput trijeznih vozača. Prema podacima iz literature oko 20-tak % vozača je i pored utvrđene koncentracije sposobno sigurno upravljati motornim vozilima, dok ostatak njih oko 80 % nije sposobno za sigurno upravljanje motornim vozilima. U koju kategoriju spada oštećeni AC (da li u kategoriju vozača od 20% ili u kategoriju vozača od 80 %) nije moguće utvrditi nikakvim testovima niti medicinskom analizom.

12.2. Budući da je sudsko medicinski vještak nalaz i mišljenje dao u skladu s pravilima struke i na temelju svog dugogodišnjeg iskustva u radu te uzimajući u obzir da njegova utvrđenja o ozljedama koje su oštećena ĐC i oštećeni AC zadobili u prometnoj nesreći i o njihovoj kvalifikaciji i mehanizmu nastanka, kao i pojašnjenja o utjecaju stupnja alkoholiziranosti oštećenog AC na njegove vozačke sposobnosti, nisu bila dovedena u pitanje od strane stranaka, sudsko medicinsko vještačenje je u potpunosti prihvaćeno.

13. Nadalje, iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prometne struke Dražena Jeđuda, univ.spec.traff., iz TD Intelex d.o.o. za vještačenje i intelektualne usluge od 16. kolovoza 2024., a koji je ovaj vještak sačinio na temelju očevidne dokumentacije, proizlazi da se prometna nesreća dogodila kao udar prednjeg više desnog dijela osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] u stražnji lijevi bočni dio osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]). Mjesto kontakta na kolniku nalazi se 22,1 m zapadno od PTM i 4,8 m udesno od osovine. U trenutku prometne nesreće optuženik se s osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] kretao kolnikom Ulice Stanka Vraza iz smjera sjevera u smjeru juga te je ušao u raskrižje s kolnikom Pavićeve ulice. U trenutku prometne nesreće AC se s osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] kretao kolnikom Pavićeve ulice iz smjera istoka u smjeru zapada i u raskrižju je zadržavao svoj smjer kretanja. Vidno postavljenom prometnom signalizacijom je kolnik Pavićeve ulice bio označen kao cesta s prednošću prelaska. U trenutku kontakta osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka] se kretao brzinom oko 51 km/h, a osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka] brzinom oko 16 km/h. Tehničkim putem nije moguće odrediti brzinu i način kretanja osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] u fazi prilaza mjestu prometne nesreće. Prije ulaska u raskrižje optuženik je najvjerojatnije zaustavio osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka]. Od ulaska u raskrižje do sudarnog položaja osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka] je prešao put duljine oko 6,9 m i kretao se u vremenu oko 3,0 s. S obzirom da nije moguće odrediti brzinu i način kretanja osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] u fazi prilaza, tehničkim putem nije moguće provesti vremensko-prostornu analizu prometne nesreće, odnosno nije moguće definirati položaj osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] na kolniku u trenutku kada je optuženik s osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] ušao u raskrižje. Ukoliko se osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka] u fazi prilaza kretao konstantnom brzinom od 51 km/h, isti je u trenutku ulaska osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] u raskrižje od mjesta kontakta bio udaljen oko 43,1 metara. S obzirom na konkretne vremenske i prometne uvjete (ravni cestovni potez, dobra preglednost u raskrižju, osvijetljenost šire zone mjesta događaja javnom rasvjetom, vožnja s uključenim svjetlima) postojala je objektivna mogućnost za pravovremeno međusobno uočavanje sudionika prometne nesreće. Prije ulaska u raskrižje optuženik je pravilnom provjerom i pogledom u smjeru istoka (u lijevu stranu) mogao uočiti osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka], te se mogao uvjeriti da svoju radnju neće moći izvršiti na siguran način. Propuštanjem osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka] optuženik bi izbjegao prometnu nesreću.

13.1. Na ročištu održanom 13. siječnja 2025. prometni vještak Dražen Jeđud izjavio je da u cijelosti ostaje kod naprijed iznesenog pisanog nalaza i mišljenja od 16. kolovoza 2024. Budući da je prije ispitivanja prometnog vještaka branitelj optuženika podneskom od 8. siječnja 2025. prigovorio točki 10. zaključka iz pisanog nalaza i mišljenja prometnog vještaka od 16. kolovoza 2024. (da nije moguće utvrditi brzinu i način kretanja osobnog automobila kojim je upravljao oštećeni AC u fazi prilaza i da tehničkim putem nije moguće provesti vremensko-prostornu analizu prometne nesreće) i zatražio da vještak izradi prostorno vremensku analizu za dvije varijante kretanja vozila oštećenog AC i to za varijantu kretanja vozila bez prikočavanja i kretanja s najvećim mogućim usporenjem i da za obje varijante prikaže koliko je bilo udaljeno vozilo oštećenog AC u trenutku kada je optuženik započeo radnju uključivanja u promet, očitujući se o tom podnesku branitelja optuženika prometni vještak Dražen Jeđud je naveo da, a s obzirom da očevidom nisu pronađeni i evidentirani tragovi kočenja istočno od mjesta kontakta, odnosno prije mjesta kontakta gledano u smjeru kretanja vozila oštećenog AC, tehničkim putem nije moguće utvrditi njegovu brzinu i način kretanja u fazi prilaza mjestu prometne nesreće i da stoga nije moguće provesti niti vremensko prostornu analizu. Vještak je nadalje rekao, a što je naveo i u pisanom nalazu i mišljenju, da ukoliko se vozilo oštećenog AC u fazi prilaza kretalo konstantnom brzinom od 51 km/h i ukoliko je vozilo optuženika prethodno bilo zaustavljeno ispred raskrižja, da je u trenutku ulaska vozila optuženika u raskrižje vozilo oštećenog AC od mjesta kontakta bilo udaljeno oko 43,1 metara. Ukoliko vozilo optuženika nije bilo prethodno zaustavljeno ispred raskrižja te ukoliko se vozilo oštećenika u fazi prilaza nije kretalo konstantnom brzinom od 51 km/h navedena udaljenost nije bila 43,1 metara. Vještak je izjavio da nije točno da su bile dvije varijante prometne nesreće, s obzirom na način kretanja vozila oštećenog AC u fazi prilaza. Vozilo oštećenog AC u fazi prilaza se moglo kretati konstantnom brzinom, moglo je ubrzavati različitim ubrzanjem, a moglo je i usporavati različitim usporenjem. Navedene veličine utječu na vremena i puteve koji su vozila prelazili u određenim vremenskim intervalima, odnosno utječe na vremensko prostornu analizu prometne nesreće. Tehnički se ne može niti isključiti mogućnost da se vozilo optuženika od ulaska u raskrižje do sudarnog položaja kretalo konstantnom brzinom od 16 km/h. Dakle, nisu moguće samo dvije varijante prije sudarnih kretanja vozila već je moguć neograničen broj varijanti. Tehnički je moguće da je vozilo oštećenog AC u fazi prilaza usporavalo usporenjem od 5 m/s2, ali su tehnički moguća i druga usporenja, pa i ubrzanja vozila optuženika. Izostanak tragova kočenja ne isključuje mogućnost da je vozilo oštećenog AC u fazi prilaza bilo kočeno. Ukoliko je vozilo opremljeno ABS uređajem, a ovisno o vrsti i stanju pneumatika, tehnički je moguće i da kod maksimalno uspostavljenog usporenja se ne pojave tragovi kočenja. To je usporenje za osobne automobile na suhom asfaltu oko 7,5 m/s2. Kod vozila koja nisu opremljena ABS uređajem ili navedeni uređaj nije ispravan, na suhom asfaltnom kolniku tragovi kočenja se u pravilu pojavljuju kod usporenja većeg od 5-5,5 m/s2.

13.2. Nalaz i mišljenje prometnog vještaka Dražena Jeđuda, kao i njegov iskaz, sud je u cijelosti prihvatio, budući da je prometni vještak proveo vještačenje kvalitetno, stručno i objektivno koristeći metode koje se i inače primjenjuju kod analiza prometnih nesreća uz uzimanje u obzir svih tragova utvrđenih tijekom očevida, a, pored toga, radi se o vještaku s dugogodišnjim iskustvom u analizi prometnih nesreća.

14. Iz uvjerenja iz kaznene evidencije i potvrde iz prekršajne evidencije na ime optuženika od 29. prosinca 2025. proizlazi da je optuženik neosuđivan i nekažnjavan.

15. Nakon provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući svaki dokaz posebno i sve zajedno, utvrđeno je da je optuženik počinio kazneno djelo za koje se tereti predmetnom optužbom.

16. Naime, odredbom članka 57. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24.), a koja je, naravno, bila na snazi i u vrijeme predmetne prometne nesreće, propisano je da je vozač koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska dužan propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom.

17. Tijekom postupka nije bilo sporno da je 3. kolovoza 2022. oko 21,10 sati u Đakovu, na raskrižju [adresa] i [adresa] došlo do prometne nesreće u kojoj su sudjelovali optuženik kao vozač osobnog vozila registarske oznake (D) MGH- D 1002 i oštećeni AC kao vozač osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka]. Nije bilo sporno i da se optuženik u osobnom automobilu kretao kolnikom Ulice Stanka Vraza iz smjera sjevera u smjeru juga, a oštećeni AC kolnikom Pavićeve ulice iz smjera istoka u smjeru zapada te da je optuženik dolaskom na raskrižje s Pavićevom ulicom koje je obilježeno prometnim znakom B02 „Obavezno zaustavljanje“ ušao na kolnik Pavićeve ulice koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska te da je na sredini raskrižja došlo do udara prednjeg dijela osobnog automobila kojim je upravljao oštećeni AC u zadnju lijevu bočnu stranu osobnog automobila kojim je upravljao optuženik. Nije bilo sporno i da je tom prilikom putnica u vozilu kojim je upravljao optuženik, ĐC, zadobila ranu razderotinu na nosu i prijelom nosnih kostiju s pomakom, a oštećeni AC prijelom koštanog izdanka lijeve lakatne kosti, a nije bilo sporno i da se radi o ozljedama teške naravi.

17.1. Sve ove nesporne okolnosti proizlaze iz iskaza svih ispitanih sudionika ove prometne nesreće (optuženik, oštećeni AC, oštećena ĐC i svjedok ŠC), zatim zapisnika o očevidu s fotografijama i situacijskim planom prometne nesreće (točke 9. do 9.3.), medicinske dokumentacije na ime oštećene EC i oštećenog AC i nalaza i mišljenja sudsko medicinskog vještaka (točke 10. do 12.) te nalaza i mišljenja prometnog vještaka (točka 13.).

18. Tijekom postupka bilo je sporno je li optuženik prije ulaska u raskrižje, odnosno prije započinjanja radnje skretanja u lijevo sa sporedne ceste u Ulici Stanka Vraza na cestu Pavićeve ulice koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, postupio protivno citiranoj odredbi članka 57. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno je li do prometne nesreće došlo zato što optuženik prije ulaska u raskrižje nije obratio dužnu pažnju na vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaska.

19. Optuženik je u svojoj obrani opisao da se, a kada se zaustavio na znak „STOP“ prije ulaska u raskrižje, gledanjem u lijevo i desno i potom ponovno u lijevo uvjerio da nijedno vozilo ne nailazi cestom s prednošću prolaska kojom se kretao oštećeni AC, a iz tih razloga ukazao je i da smatra da je oštećeni AC morao upravljati svojim vozilom velikom brzinom, a s obzirom da ga on nije vidio.

19.1. Ova iznesena pretpostavka optuženika da je oštećeni AC upravljao svojim automobilom velikom brzinom nije potvrđena provedenim prometnim vještačenjem, budući da je prometni vještak naveo da s obzirom da očevidom nisu pronađeni i evidentirani tragovi kočenja prije mjesta kontakta gledano u smjeru kretanja vozila oštećenog AC tehničkim putem nije moguće odrediti brzinu i način kretanja osobnog automobila kojim je upravljao oštećeni AC u fazi prilaza mjestu prometne nesreće i da stoga nije moguće provesti i vremensko-prostornu analizu prometne nesreće, odnosno da nije moguće definirati položaj osobnog automobila kojim je upravljao oštećeni AC na kolniku u trenutku kada je optuženik svojim osobnim automobilom ušao u raskrižje. Dakle, prometnim vještačenjem nije bilo moguće izračunati koliko je točno oštećenik bio udaljen od optuženika u trenutku kada je optuženik automobilom ušao u raskrižje.

19.2. S druge strane, prometni vještak je mogao izračunati brzine optuženika i oštećenika u trenutku kontakta, pa je tako utvrdio da se u trenutku kontakta osobni automobil kojim je upravljao oštećeni AC kretao brzinom oko 51 km/h, a osobni automobil kojim je upravljao optuženik brzinom oko 16 km/h. Vještak je naveo da ukoliko se osobni automobil kojim je upravljao oštećeni AC u fazi prilaza kretao konstantnom brzinom od 51 km/h da je isti u trenutku ulaska osobnog automobila kojim je upravljao optuženik u raskrižje od mjesta kontakta bio udaljen oko 43,1 metara.

19.3. Iako se ovdje radi samo o vjerojatnosti da se oštećeni AC kretao konstantnom brzinom od 51 km/h, jer tehničkim putem nije bilo moguće odrediti njegovu brzinu u fazi prilaza mjestu kontakta, a prometni vještak je naveo, što je logično i objasnio, da se vozilo oštećenika moglo kretati različitim brzinama (konstantnom brzinom, ubrzavanjem različitim ubrzanjem, usporavanjem različitim usporenjem), kao i vozilo optuženika, odnosno da je moguć neograničen broj varijanti što se tiče njihovih brzina u fazi prilaza mjestu kontakta, sud je tu vjerojatnost da se oštećeni AC kretao konstantnom brzinom od 51 km/h našao utvrđenom uzimajući u obzir iskaz oštećenog AC koji je naveo da mu je optuženik iznenada izletio, odnosno oduzeo prednost zbog čega on misli da nije uspio ni kočiti. S obzirom da uopće nije bilo tragova kočenja na cesti, a koje je realno očekivati na suhom asfaltiranom kolniku, kakav je bio kolnik i na mjestu događaja, u situaciji kada vozač koji vozi velikom brzinom izbjegava nalet na drugo vozilo koje mu je oduzelo prednost, te imajući u vidu da ta okolnost da nije bilo tragova kočenja govori u prilog zaključku da oštećeni AC nije usporavao do utvrđene naletne brzine od 51 km/h, a samim time i da nije vozio brzinom znatno većom od dopuštene kako to prikazuje optuženik, očito je da se oštećenik doista i kretao konstantnom brzinom od 51 km/h. Na ovaj zaključak ukazuju i okolnosti da je oštećeniku sigurno od ranije bilo poznato da je na cesti u Đakovu kojom se kretao brzina ograničena na 50 km/h i da se kod predmetnog raskrižja nalaze pješački prijelazi i da nema semafora, jer kako živi u blizini (naselje Budrovci koje je u sastavu grada Đakova) očito je više puta prolazio istom cestom, što proizlazi i iz njegovog iskaza u kojem je naveo da mu je poznato da se na mjestu događaja nalazi gradska rasvjeta i da se radi o ulici Stanka Vraza i drugoj glavnoj ulici kojom se on kretao i da misli da je tamo brzina bila ograničena na 50 km/h. Prema tome, oštećeni AC je očito bio dobro upoznat s prometnom situacijom, odnosno da se radi o naseljenom mjestu, da je brzina ograničena na 50 km/h i da kod predmetnog raskrižja kojem se približavao postoje pješački prijelazi i da je dužan propustiti pješake koji stupe na pješački prijelaz, jer promet na tom dijelu nije reguliran semaforima. Pored toga, bilo je ljeto pa je stoga u vrijeme događaja (oko 21,10 sati) mogao očekivati prolaznike na cesti, odnosno na pješačkim prijelazima, time da se na fotografijama očevida i vidi da se nakon nesreće okupio već broj ljudi na mjestu događaja. U takvoj situaciji kada je oštećeni AC bio upoznat s karakteristikama ceste kojom se kretao i predmetnog raskrižja kojem se približavao teško je vjerovati da bi on vozio toliko velikom brzinom da ga optuženik uopće nije mogao uočiti prije ulaska u raskrižje. Iz svih ovih razloga sud vjeruje oštećenom AC da nije uspio ni kočiti, odnosno usporiti brzinu prije mjesta kontakta, a u tom slučaju on se prema nalazu i mišljenju prometnog vještaka kretao konstantnom brzinom od 51 km/h, što je u okvirima dopuštene brzine kretanja na tom dijelu ceste.

19.4. U ovoj prihvaćenoj situaciji kretanja automobila oštećenog AC u fazi prilaza mjestu prometne nesreće brzinom od 51 km/h njegov je automobil, prema nalazu i mišljenju prometnog vještaka, i to u trenutku ulaska osobnog automobila kojim je upravljao optuženik u raskrižje, od mjesta kontakta bio udaljen oko 43,1 metara. Budući da je po mišljenju prometnog vještaka u takvim okolnostima, a s obzirom na konkretne vremenske i prometne uvjete (ravni cestovni potez, dobra preglednost u raskrižju, osvijetljenost šire zone mjesta događaja javnom rasvjetom, vožnja s uključenim svjetlima), postojala objektivna mogućnost za pravovremeno međusobno uočavanje sudionika prometne nesreće te imajući u vidu da je vještak mišljenja da je prije ulaska u raskrižje optuženik pravilnom provjerom i pogledom u smjeru istoka (u lijevu stranu) mogao uočiti osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka] i da se mogao uvjeriti da svoju radnju neće moći izvršiti na siguran način te da bi propuštanjem osobnog automobila kojim je upravljao oštećeni AC izbjegao prometnu nesreću, za sud nema dvojbe da je optuženik uz dužnu pažnju mogao vidjeti i trebao propustiti automobil kojim je upravljao oštećeni AC, a koji se kretao cestom s prednošću prolaska. S obzirom da optuženik to nije učinio, već je skrenuo u lijevo bez propuštanja oštećenog AC, nema dvojbe da je takvim postupanjem prekršio naprijed citiranu odredbu članka 57. stavak 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

19.5. Sud drži da bi i u situaciji da se oštećeni AC kretao automobilom i brzinama većim od 51 km/h kaznenopravna odgovornost optuženika postojala, budući da je s obzirom na dobru preglednost ceste i povoljne vremenske uvjete, kao i upaljena svjetla na automobilima, optuženik mogao vidjeti vozila koja nailaze cestom s prednošću prolaska i na većoj udaljenosti, što je, naposljetku, optuženik i sam potvrdio (dopustio da je mogao vidjeti i na udaljenosti od 100 metara da li nailazi drugo vozilo), a u takvim je okolnostima svaki vozač prilikom ulaska u raskrižje dužan procijeniti brzinu vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaska i propustiti sva vozila, pa i u situaciji ako se neko vozilo kreće cestom s prednošću prolaska nedopuštenom brzinom.

20. U točki 8.1. već je ukazano na različitosti u iskazima optuženika, oštećene EC i svjedoka ŠC u pogledu radnji koje je optuženik poduzeo radi provjere da li nailazi neko vozilo cestom s prednošću prolaza, a zbog tih različitosti ne može se uzeti da je optuženik prije ulaska u raskrižje doista pogledao lijevo, desno i onda opet u lijevo kako je to naveo, odnosno ne može se uzeti da je obavio pravilnu procjenu kako je to prikazao. Da optuženik nije obratio dužnu pažnju prilikom ulaska u raskrižje proizlazi i iz okolnosti što je u svom iskazu naveo da se zaustavio na znak „STOP“, odnosno ukazao je da je bilo jedno zaustavljanje, no s obzirom da je ispred zaustavne crte kod znaka "STOP" obilježeni pješački prijelaz i s obzirom da se radilo o raskrižju, optuženik je trebao u više navrata provjeravati prometnu situaciju, a ne samo kod prelaska zaustavne crte u predmetno raskrižje, nego i neposredno prije započinjanja radnje uključivanja u promet na prometnu traku kojom se kretalo vozilo oštećenog AC. Znakovito je i da je optuženik naveo da je njegovo vozilo Renault Talisman kojim je upravljao bilo s punom opremom i s mehanizam okretanja stražnjeg kotača prilikom skretanja radi bržeg obavljanja tih radnji, jer se u takvim okolnostima kada je upravljao automobilom koji je opremljen ovim mehanizmom za brže skretanje ne može isključiti mogućnost i da je on vidio oštećenika (s obzirom da je istog i morao vidjeti uzimajući u obzir vremenske i prometne uvjete), ali da je pogrešno procijenio da će radnju skretanja moći, uz pomoć ovog mehanizma za brže skretanje, obaviti na siguran način, odnosno da će moći obaviti radnju skretanja u lijevo u raskrižju prije ulaska automobila oštećenog AC u raskrižje. No, svakako se radi o povredi dužne pažnje neovisno o tome je li optuženik vidio oštećenika i pogrešno procijenio da će uspjeti obaviti radnju skretanja na siguran način ili nije vidio oštećenika zato što je nedovoljno provjerio da li cestom s prednošću prolaska nailazi neko vozilo.

21. Iz svih iznesenih razloga sud drži dokazanim da je činjenično stanje upravo onakvo kako je opisano u izreci ove presude, odnosno da je optuženik prekršio propise o sigurnosti prometa na cestama tako što ulazeći na kolnik ceste s prednošću prolaska nije propustio vozilo oštećenog AC koji se kretao tom cestom, zbog čega je došlo do prometne nesreće u kojoj su oštećeni AC, kao i oštećena ĐC koja je bila putnica u vozilu optuženika, zadobili teške tjelesne ozljede. Optuženik je ugrozio sigurnost prometa iz svjesnog nehaja, odnosno bio je svjestan da mora obratiti pažnju na vozila koja se kreću cestom s prednošću prolaska i prije ulaska na tu cestu vozila koja se istom kreću propustiti, a što nije učinio lakomisleno smatrajući da tako neće ugroziti sigurnost prometa, uslijed koje povrede dužne pažnje nije propustio automobil kojim je upravljao oštećeni AC, a kojeg je po svim vremenskim i prometnim okolnostima mogao uočiti da je pažljivo promotrio cestu, te je zbog takvog propusta uzrokovao prometnu nesreću u kojoj su dvije osobe zadobile teške tjelesne ozljede.

21.1. Imajući u vidu navedeno te da nisu utvrđene okolnosti koje bi dovodile u sumnju ubrojivost optuženika u vrijeme počinjenja predmetnog kaznenog djela, sud je utvrdio da su u ponašanju optuženika ostvarena sva objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11. za koje ga je ovaj sud i oglasio krivim.

22. Činjenica da je oštećeni AC u vrijeme prometne nesreće bio pod utjecajem alkohola nije od izravno uzročno - posljedične veze s nastalom prometnom nesrećom, budući da se on kretao cestom s prednošću prolaska i to u granicama dopuštene brzine, a što je sud već utvrdio iz naprijed navedenih razloga.

23. Dokazni prijedlog obrane za provođenjem dopune prometnog vještačenja radi utvrđenja da li bi oštećenja na automobilima sudionika prometne nesreće bila onakva kakva su utvrđena očevidom da se događaj odvio na način kako je opisao oštećeni AC, odnosno u situaciji da je isti u trenutku izlijetanja automobila optuženika bio udaljen 5 do 6 metara od automobila optuženika kako je naveo, sud je na temelju članka 421. stavak 1. točka 4. ZKP/08. odbio kao odugovlačeći, budući da se prometni vještak očitovao o svim relevantnim okolnostima u svim pisanom nalazu i mišljenju, kao i u svom iskazu, a, pored toga, radi se o subjektivnoj procjeni oštećenika, time da iz iskaza oštećenika proizlazi da on nije uočio automobil optuženika u trenutku kada je ovaj započeo radnju ulaska u raskrižje, već tek kada je automobil optuženika ušao u raskrižje, odnosno kada mu je optuženik "izletio", a u takvoj situaciji se ne može isključiti da je oštećeni AC uočio optuženika u trenutku kada je ovaj bio udaljen od njega pet do šest metara, odnosno tek neposredno prije mjesta kontakta.

24. Prilikom odmjeravanja kazne sud je optuženiku, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, cijenio kao olakotne okolnosti da ni prije ni poslije predmetnog događaja nije osuđivan niti kažnjavan, što znači da je njegovo nepropisno postupanje za koje je proglašen krivim ovom presudom izolirani slučaju u njegovom životu i ponašanju i da on inače nije sklon kršenju normi, pa tako i prometnih propisa. Kao otegotna okolnost cijenjene su štetne posljedice njegove nepropisne vožnje, odnosno da su u prometnoj nesreći teške tjelesne ozljede zadobile dvije osobe.

25. Uzimajući u obzir sve naprijed navedene okolnosti i činjenicu da je za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11. zapriječena kazna zatvora do tri godine, optuženik je za to kazneno djelo osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, time da mu je na temelju članka 56. stavak 2. i 3. KZ/11. izrečena uvjetna osuda tako što se kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci neće izvršiti, ako optuženik u vremenu provjeravanja od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.

26. Sud smatra da će se ovakvom sankcijom ostvariti svrha kažnjavanja, odnosno izraziti primjerena društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, jer ni prije ni poslije predmetnog događaja optuženik se nije našao kao počinitelj kaznenih djela ili prekršaja, zbog čega se može zaključiti da će i samo upozorenje izvršenjem kazne zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci kroz vrijeme provjeravanja od 2 (dvije) godine utjecati na njega da shvati štetnost svog ponašanja, odnosno da ubuduće kao vozač vodi računa o sigurnosti sudionika u prometu. Također, sud smatra da će ova kazna utjecati i na društvo u cjelini u pravcu postizanja svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

27. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08. u vezi s člankom 145. stavak 2. točke 1. i 6. ZKP/08. optuženiku je naloženo da podmiri troškove kaznenog postupka i to trošak izrade situacijskog plana prometne nesreće i fotografskog elaborata u iznosu od 42,47 EUR (račun PU osječko-baranjske, PP Đakovo broj: 511-07-27-02-KU- 156/2022. od 27. rujna 2022.), trošak toksikološkog vještačenja na ime oštećenog AC u iznosu od 99,54 EUR (specifikacija troškova vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 21. listopada 2022.), trošak sudsko medicinskog vještačenja u iznosu od 168,95 EUR (računi vještaka Dumenčić d.o.o. od 25. studenog 2022. i 13. siječnja 2025.), trošak prometnog vještačenja u iznosu od 600,00 EUR (računi TD Intelex d.o.o. od 16. kolovoza 2024. i 13. siječnja 2025.) i paušalnu svotu u iznosu od 200,00 EUR, sve u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude.

27.1. Sud smatra da je optuženik u mogućnosti platiti navedene troškove kaznenog postupka, jer je zaposlen u Njemačkoj gdje ostvaruje značajna novčana primanja (po vlastitom kazivanju oko 2.500,00 eura), a nema osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati (neoženjen, bez djece), pa stoga plaćanjem troškova kaznenog postupka očito neće biti dovedena u pitanje njegova egzistencija.

28. Na temelju članka 148. stavak 1. u vezi s člankom 145. stavak 2. točka 8. ZKP/08. optuženiku je naloženo i da oštećenoj EC podmiri troškove na ime njezinih nužnih izdataka i nagrade i nužnih izdataka njezine opunomoćenice, time da je određeno da će sud sukladno članku 148. stavak 4. ZKP/08. o visini tih troškova donijeti posebno rješenje

29. Slijedom navedenog, presuđeno je kao u izreci.

Osijek, 31. prosinca 2025.

Sutkinja

Ivana Špigel

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. ODO u Osijeku, na broj KO-DO-129/2023.

2. Optuženi HC

3. Branitelj optuženika, odvjetnik Goran Gložinić u Ludbregu

4. Oštećeni AC

5. Oštećena ĐC

6. Opunomoćenica oštećene EC, odvjetnica Saša Pufler u Osijeku