REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-3075/2021-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Marini Braje Meznarić, u pravnoj stvari tužitelja EC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Davor Jelić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d. iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 i umješača NOGOMETNI KLUB TREŠNJEVKA iz [adresa], OIB: 61496666972, kojeg zastupa punomoćnik Marko Samaržija, odvjetnik iz Zagreba, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 11. lipnja 2025., održane u prisutnosti tužitelja osobno uz punomoćnika SC, odvjetničkog vježbenika, punomoćnika tuženika VC, Su-357/15 i punomoćnika umješača ECS, odvjetnice, dana 31. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužitelju EC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.000,00 eura, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 20. prosinca 2018. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena za razdoblje od dospijeća do 31. prosinca 2022., od 1. siječnja 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana. II Odbija se tužitelj u preostalom dijelu tužbenog zahtjeva, a da mu tuženik isplati iznos od 500,00 eura zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 20.12.2018. do isplate.

III Nalaže se tuženiku platiti tužitelju parnični trošak u visini od 1.511,58 eura, sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja ove presude do isplate, u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Odbija se prigovor tuženika i umješača o stvarnoj nenadležnosti ovog suda.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik Ustanove Upravljanje sportskim objektima u Zagrebu, te da je dana 22.01.2018., obavljajući redovne radne zadatke u okviru svog radnog mjesta pretrpio štetu. Naime, tog dana oko 9 sati ujutro tužitelj se nalazio u svom uredu na adresi u [adresa], kojom prilikom je obavljao uobičajene poslove, konkretno rad na računalu. U jednom trenutku se ustao da bi dohvatio dokumentaciju, kada je začuo snažan udarac, što je bilo iznenada i sasvim neočekivano, te se u tom trenutku velika staklena stijena (180 x 120 cm), koja se nalazi u njegovoj neposrednoj blizini, rasula u tisuće komada, time da je dobar dio stakala pao na tužitelja. Puknuće stakla uzrokovano je udarcem lopte s obližnjeg igrališta. Uslijed ovakve iznenadne, ničim očekivane opasnosti i prepasti doživio je izniman stres i šok, zbog čega se srušio na pod. Nakon što se srušio počeo je osjećati jake bolove i stezanja u prsima, teško je disao, pa je pozvana pomoć da bi tužitelj kolima hitne pomoći bio prevezen u Centar za hitnu medicinu KBC Rebro. U bolnici je zaprimljen s uputnom dijagnozom akutne reakcije na stres, podvrgnut je pretragama, ordinirani su mu medikamenti. Od strane liječnika konstatirano je postojanje bolova u prsima, otežano disanje, znojenje dlanova i suha usta. Nakon što je napravljena obrada, pušten je na kućno liječenje uz uputu da obavlja daljnje kontrole, te da se u slučaju pogoršanja odmah javi u hitnu službu. Nakon toga tužitelj je prvu kontrolu obavio dana 25.01.2018. u KBC Zagreb, Kliničkoj jedinici za krizna stanja. Iz nalaza liječnika je razvidno da ne funkcionira u svakodnevnim aktivnostima, da ne spava itd., odnosno da je potrebno intenzivno ambulantno liječenje uz preporuku izbjegavanja stresnih situacija. Na pretragama dana 05.02.2018. nadležni liječnik navodi da je stanje dijelom bolje, ali da se i dalje noću često budi, da mora ići na individualnu psihoterapiju. Identično je utvrđeno i na pregledu dana 26.02.2018. Iz svega navedenog je razvidno da je u ovom štetnom događaju tužitelj pretrpio izrazito intenzivan strah, bio je uplašen za vlastiti život, jer je samo slučajno izbjegao puno teže posljedice. Kao posljedica toga prevezen je hitnom pomoći u bolnicu nakon čega je nastavio ambulantno liječenje, što je naravno bilo vrlo neugodno. Tužitelj je u trenutku nastanka štetnog događaja uslijed neočekivanog iznenadnog rasipanja stakla po njemu pretrpio intenzivan strah, radilo se o akutnoj reakciji na stres s posljedičnom dijagnozom poremećaja prilagodbe. Ustanova u kojoj je tužitelj zaposlen osigurana je od odgovornosti prema svojim zaposlenicima kod tuženika policom broj [broj police]. Stoga je tužitelj dana 20.12.2018. podnio tuženiku kao osiguratelju poslodavca odštetni zahtjev koji zahtjev je tuženik otklonio. Tužitelj potražuje naknadu štete zbog povrede prava osobnosti iz članka 19 Zakona o obveznim odnosima, a u vezi sa člankom 1100 Zakona o obveznim odnosima. Kada radnik pretrpi štetu na radu poslodavac je u obvezi naknaditi štetu sukladno članku 111 Zakona o radu, koju štetu je u ovom slučaju u obvezi naknadit tuženik kao osiguratelj poslodavca. Stoga u konačnici predlaže da sud naloži tuženiku isplatu naknade štete u visini od 1.500,00 eura sa zateznim kamatama tekućim od 20.12.2018. do isplate, kao i da mu tuženik naknadi parnični trošak.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe prigovor stvarne nenadležnosti Općinskog radnog suda u Zagrebu u ovome postupku. Opreza radi, osporava štetni događaj i odgovornost poslodavca tužitelja za isti. Naime, nema objektivnog dokaza da bi tužitelj bio u prostoriji za koju se navodi da bi loptom bio razbijen prozor u trenutku kada je do razbijanja prozora došlo. Nadalje, tužitelj tubi navodi kako je do razbijanja prozora došlo oko 09.00 sati, dok je u potvrdi MUP-a zabilježeno kako je do razbijanja prozora došlo oko 10.30 sati. MUP podatke crpi prvenstveno od strane tužitelja, što ukazuje kako tužitelj različito kazuje o vremenu i tijeku štetnog događaja. Nadalje tuženik osporava da bi tužitelj pretrpio povredu prava osobnosti u utuženom štetnom događaju. Ne osporava pasivnu legitimaciju po polici osiguranja broj: [broj police osiguranja]. Navodi da tužitelj nije uz tužbu dostavio medicinsku dokumentaciju pa nije moguće utvrditi zdravstveno stanje tužitelja prije i nakon štetnog događaja. Nadalje Prijava o ozljedi na radu nije ovjerena od strane HZZO-a pa nije poznato niti da li je tužitelju priznata ozljeda na radu. Osporava i zateznu kamatu istaknutu na način i sa rokovima kako je to tužbom naznačeno. Točan je navod tužitelja kako je poslodavac radniku dužan naknaditi štetu koju radnik pretrpi na radu. Međutim tuženik smatra da je pogrešan stav tužitelja kako je ovu štetu tuženik dužan naknaditi njemu. Naime, poslodavac tužitelja i tuženik mogu, pod uvjetom da je obveza nesporna, odgovarati po različitim pravnim osnovama. Poslodavac tužitelja odgovara bez obzira na krivnju prema propisima o radu, dok tuženik odgovara temeljem ugovora o osiguranju, pod uvjetima koji su ugovoreni. Slijedom svega naprijed navedenog, predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te obvezati tužitelja da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom.

3. Umješač tijekom postupka ističe prigovor stvarne nenadležnosti Općinskog radnog suda u Zagrebu, a budući se u ovome sporu radi o naknadi štete koja se potražuje temeljem police osiguranja, za koji postupak je nadležan građanski, a ne radni sud. Osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, kako u osnovi tako i u visini, a budući da se ista temelji na netočnim, neistinitim i paušalno navedenim činjenicama tužitelja koje su potpuno kontradiktorne sadržaju isprava koje se dostavljaju uz tužbu, te se osporava da bi tužitelj u predmetno vrijeme uopće bio u prostoriji (kancelariji) na kojoj je razbijen prozor. Predmetni događaj se nije dogodio na način kako to tužitelj navodi u tužbi, a obzirom su njegovi navodi proturječni i životno nelogični. Tako npr. tužitelj navodi kako se predmetni događaj dogodio u 09:00 sati, dok se u potvrdi PU Zagrebačke, izdanoj na usmeno traženje tužitelja, navodi kako je do navedenog događaja došlo u 10:30 sati. Nadalje, tužitelj u tužbi, kao i prilikom pregleda u KBC-u Zagreb, na Klinici za psihijatriju, navodi kako je do razbijanja prozora došlo u trenutku kada se "ustao da bi dohvatio dokumentaciju", međutim, u prijavi o ozljedi na radu stoji da je "radnik sjedio za stolom, potom je iznenada lopta udarila u staklo te isti prozor razbila". Dakle, iz prethodno navedenog proizlazi da je tužitelj neposredno nakon događaja neistinito kazivao, preuveličavao i dramatizirao, s unaprijed smišljenim ciljem ostvarivanja nepripadne imovinske koristi, kao i da se nije niti nalazio na spornom mjestu u trenutku nastanka štetnog događaja. Dokazi koji prileže tužbi ne odgovaraju činjenicama koje se u tužbi navode kao relevantne te iz samih dokaza ne proizlazi osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva i način nastanka događaja. Neosnovan je tužbeni zahtjev i u odnosu na njegovu visinu, a imajući u vidu da su tegobe koje tužitelj navodi u medicinskoj dokumentaciji isključivo subjektivne prirode, te ne postoji uzročno posljedična veza između njegova zdravstvenog stanja i štetnog događaja. Nadalje, iz medicinske dokumentacije koju tužitelj dostavlja uz tužbu vidljivo je da isti nije pretrpio nikakve fizičke ozljede, iz čega jasno proizlazi da nije bio niti blizu mjesta događaja u trenutku puknuća stakla, dok je strah koji je navodno pretrpio takvog karaktera i jačine da se, primjenom odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (ZOO), može eventualno raditi o povredi prava osobnosti koja je neznatna pa tužitelju ne pripada pravo na dosudu pravične novčane naknade, a imajući u vidu konkretne okolnosti nastanka događaja i posljedice. Stoga, umješač predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan, te naložiti tužitelju naknadu prouzročenog parničnog troška umješaču, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom.

4. Odredbom čl. 208.a st. 1. ZPP propisano je da umješač ne može u odnosu na stranku kojoj se pridružio u prethodnom postupku tvrditi da spor, onako kako je tijekom toga postupka izložen sudu, nije pravilno riješen. Citirana odredba govori o tzv. intervencijskom efektu pravomoćne presude donesene u prijašnjoj parnici. Stoga je, sud dopustio NOGOMETNOM KLUBU TREŠNJEVKA, umiješanje na strani tuženika u ovaj spor.

5. Sud je proveo dokaze uvidom u: medicinsku dokumentaciju, odštetni zahtjev, obavijest o otklonu odštetnog zahtjeva, potvrdu RH MUP-a, PU Zagrebačke, VII. Policijske postaje Zagreb, broj: 511-19-33/8-15-14/2018. KP od 20.2.2018., ispis fotografija, Prijavu o ozljedi na radu od 24.1.2018. poslodavca Upravljanje sportskim objektima, Policu osiguranja tuženika broj 078700005404 s privitcima, ispis iz Registra udruga, presudu Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj: UsI-4061/18 od 5.3.2021., sudsku praksu, presudu Visokog upravnog suda RH broj Usž-1204/23 od 19.7.2023., provedeno je medicinsko vještačenje po vještaku dr. Gordanu Makariću, saslušan je svjedok DC i tužitelj kao stranka u postupku.

6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, dalje u tekstu: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

7. Iz Potvrde MUP-a PU Zagrebačke, VII. Policijske postaje Zagreb, broj: 511- 19-33/8-15-14/2018. KP od 20.2.2018., proizlazi da je dana 22.1.2018. oko 10,30 sati od strane NN počinitelja izvršeno kazneno djelo "oštećenje tuđe stvari" opisano u čl. 235. st. 1. Kaznenog zakona, dok se tužitelj u 10,30 sati nalazio u sportskoj dvorani "Kutija šibica" na 1. katu, a kada je NN osoba loptom pogodila u prozor dimenzija 180x120 cm, te se staklo razbilo, a tužitelj se uplašio te doživio šok, zbog čega je pozvana hitna medicinska pomoć, te je tužitelj prevezen u KB Rebro. Na mjestu događaja je zatečen dopredsjednik NK Trešnjevka, DC. Nadalje, iz Potvrde slijedi da su na pomoćnom igralištu seniori imali trening, te je jedan od njih loptom pogodio staklo dvorane.

7.1. Nadalje, uvidom u Prijavu o ozljedi na radu od 24.1.2018., sud je utvrdio da ju je sačinio poslodavac tužitelja Upravljanje sportskim objektima, te iz iste slijedi da je tužitelj pretrpio ozljedu na radu dana 22.1.2018., kada se prilikom razbijanja prozora, a zbog iznenadnog udarca lopte u staklo, tužitelj srušio na pod, te doživio šok.

7.2. Isto tako, iz Izvješća koje je sastavni dio Prijave o ozljedi na radu, proizlazi da je tužitelj pregledan na KBC Rebro, te mu je postavljena dijagnoza akutne reakcije na stres.

7.3. Također, iz medicinskog nalaza KBC Zagreb, Centra za hitnu medicinu, od 22.1.2018., proizlazi da je tužitelj dovezen u bolnicu s hitnom medicinskom pomoći s liječnikom, te je upisano da je na poslu staklena stijena pala pored njega, a nekoliko minuta potom je kod tužitelja počela bol u prsima, znojenje dlanova, suha usta i otežano disanje, te je postavljena dijagnoza bolova u prsima i akutne reakcije na stres.

7.4. Iz dostavljenih ispisa fotografija je utvrđeno da prikazuju razbijeni prozor, te veće i manje krhotine stakla koje su se rasule na unutarnju klupčicu prozora, na radni stolac, radni stol i pod. Isto tako, da su aluminijske žaluzine na prozoru bile spuštene, ali nisu spriječile prodor krhotina stakla u prostor.

7.5. Iz iskaza tužitelja proizlazi slijed događaja i način stradavanja, pa tužitelj sukladno činjenicama koje su utvrđene u gornjoj dokumentaciji, jasno i logično opisuje da dok je radio u zgradi "Kutije šibica", u kancelariji na prvom katu, je čuo veliki prasak, te je staklena stijena pala na njega. U tom trenutku nije znao što se događa, te se srušio na pod, a u daljnjim trenucima hrpa stakla je bila po njemu, po radnom stolu i stolcu. Veću štetu je spriječilo računalo koje se nalazilo blizu prozora, te žaluzine koje su se nalazile na prozoru s unutarnje strane. Tužitelj iskazuje da ga je to sačuvalo, a da mu svo popucalo staklo ne padne na glavu. Iz iskaza svjedoka DC, predsjednika Nogometnog kluba Trešnjevka, proizlazi da je u vrijeme štetnog događaja jedna od kategorija igrača imala nogometni trening na umjetnoj travi, te da je netko od igrača puknuo nogometnu loptu koja je preskočila zaštitnu mrežu, te je razbila staklo na gornjem katu zgrade, koja se zgrada nalazila neposredno do terena gdje je bio trening. Navedeno je saznao jer ga je nazvao netko iz Kluba i o tome ga je obavijestio, nakon čega je odmah došao na mjesto događaja, te je vidio da je prozor razbijen. Pozvana je i policija koja je napravila zapisnik.

7.6. Sumirajući sve navedeno, opisano u točkama 7., 7.1., 7.2., 7.3., 7.4. i 7.5. obrazloženja ove odluke jasno proizlazi da je tužitelj nastradao na radu dana 22.1.2018., kada je radio u kancelariji i kada je zbog udarca lopte s nogometnog terena došlo do pucanja staklene stijene, koja se rasula po uredu i tužitelju i kada je tužitelj doživio akutnu reakciju na stres. Okolnosti kada se točno dogodio štetni događaj, da li u 9,00 sati ili nešto kasnije te položaj tijela u kojem se tužitelj nalazio u trenutku pucanja stakla (da li je sjedio na stolcu ili se pridigao da dohvati bilježnicu), nisu odlučne činjenice. Naime, u stanju šoka teško je procijeniti koji podaci se daju prilikom policijske i bolničke intervencije i što se točno notira.

8. Također valja ukazati da je presudom Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj: UsI-4061/18 od 5.3.2021., poništeno rješenje HZZO-a, Direkcije od 12.10.2018. i rješenje HZZO-a, Regionalnog ureda Zagreb od 6.6.2018., te je tužitelju bolest izražena šifrom F43.0 prema MKB-10 Klasifikaciji, priznata ozljedom na radu nastalom dana 22.1.2018., te mu se u pogledu navedene bolesti priznaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu. Ova presuda je u konačnici potvrđena presudom Visokog upravnog suda RH broj Usž-1204/23 od 19.7.2023.

9. Nadalje, valja ukazati da spisu prileži Polica osiguranja tuženika broj 078700005404, iz koje slijedi da je osiguranik Zagrebački holding d.o.o., te da su u osiguranje uključene i izdvojene podružnice, a između ostalih i Ustanova upravljanje sportskim objektima d.o.o. Iz Police slijedi da je izdana za razdoblje od 1.4.2017. do 1.4.2018., dakle je važeća u vrijeme opisanog štetnog događaja, a istom je ugovorena i odgovornost prema zaposlenicima s limitom pokrića po štetnom događaju u visini od 2.000.000,00 kn. Time tuženik dolazi u poziciju naknaditi štetu tužitelju povodom opisanog štetnog događaja.

10. U pogledu odgovornosti za nastanak štetnog događaja i nastalu štetu tužitelju, kao i odgovornosti za naknadu te štete valja uputiti na odredbu čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14,118/14,154/14, 94/18, 96/18 - dalje ZZR) kojom je propisano da se za ozljedu na radu i profesionalnu bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječu od rada, i poslodavac za njih odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Odredbom st. 2. istog članka određeno je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku određena je i odredbama čl. 111. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 89/19 - dalje ZR). Tako je odredbom stavka 1. ovog članka propisano da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Stavkom 2. istog članka određeno je kako se pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovog članka odnosi i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa. Poslodavac koji odgovara prema kriteriju uzročnosti (objektivna ili kauzalna odgovornost) može se te odgovornosti osloboditi pod pretpostavkom iz odredbe članka 25. st. 2. ZZR-a i podredno pod pretpostavkama iz odredbe čl. 1067. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08,125/11, 78/15 - dalje ZOO). Ovim je propisima iznimno, u točno određenim slučajevima, dopušteno oslobađanje poslodavca od objektivne odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti u tri slučaja i to: a) ako je šteta nastala zbog više sile, b) ako je riječ o namjeri ili krajnjoj nepažnji radnika i c) ako je šteta nastala namjerom ili nepažnjom treće osobe, na što poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Poslodavac se ne može pozivati na ekskulpacijske razloge ako je šteta posljedica obične nepažnje radnika ili treće osobe. U konkretnom slučaju sud ne nalazi da je tužitelj doprinjeo nastanku štetnog događaja, niti da je isti nastao isključivo krajnjom nepažnjom tužitelja, jer u navedenoj izvanrednoj situaciji razbijanja staklene stijene od udaraca lopte, tužitelj ničim nije bio u mogućnosti utjecati na štetni događaj. Stoga je tuženik kao osiguratelj poslodavca, dužan naknaditi nastalu štetu tužitelju.

11. Time je povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta (čl.19.st.2. u vezi s čl. 1046 ZOO-a). Utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl.1100.st.1. ZOO-a).

12. Iz naprijed citirane medicinske dokumentacije, kao i utvrđenja u citiranim presudama Upravnog suda u Zagrebu i Visokog upravnog suda RH, nedvojbeno proizlazi da je tužitelj kao posljedicu štetnog događaja pretrpio akutnu reakciju na stres. Navedeno slijedi i iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Gordana Makarića, koji je dao mišljenje da je tužitelj bio izložen štetnom događaju na radnom mjestu 22. siječnja 2018., radi čega je na psihičkom planu razvio simptomatiku Akutne stresne reakcije (F43.0). Navedeno proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije. Naime, tužitelj je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem nije utvrđeno kriterija za perzistiranjem istoga. Između štetnog događaja i razvoja psihičkog poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog, u tužitelja je došlo do povrede duševnog zdravlja, radi čega je tužitelj pri štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma psihotraume i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je umjereni do jaki oscilirajući strah do sveukupno 1 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 2 dana. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah do sveukupno 2 tjedna. Zaostao je slabiji, povremeni osjećaj neugode u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj.

13. Temeljem iskaza tužitelja, koji je naveo da mu je nakon praska stakla, kada je ležao na podu, postalo loše te da se počeo gušiti, znojiti i da su mu se tresle ruke, te da se ne sjeća tko ga je uopće odveo u bolnicu, sud može i sam procijeniti težinu akutne reakcije na stres koju je tužitelj imao kao posljedicu štetnog događaja. Naime, logično je da je tužitelj tada pretrpio strah, a kojeg u konačnici u svom nalazu i mišljenju u očekivanom omjeru ocjenjuje i sudski vještak. Stoga je vještak samo potvrdio pretpostavljeno mišljenje suda o jačini straha koji je tužitelj tada imao, te sud smatra da je zbog trajanja i intenziteta straha kojeg je tužitelj imao, valjalo u skladu s odredbom čl.1100. st.1. i 2. ZOO-a, tužitelju po toj osnovi odmjeriti pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 1.000,00 eura.

14. U odnosu na primjedbe o osobi vještaka, sud smatra da nema zapreke da sud odredi onog vještaka koji je već dao svoj nalaz i mišljenje u upravnom postupku (u slučaju tužitelja), jer je vještak u svakom slučaju sukladno odredbi čl. 258. ZPP-a dužan predmet vještačenja brižljivo razmotriti, točno navesti sve što opazi i nađe, te svoje mišljenje iznosi savjesno i u skladu s pravilima znanosti i vještine. U toj situaciji vještaku je olakšano davanje nalaza i mišljenja, jer su mu okolnosti slučaja već poznate, što dovodi do efikasnijeg i bržeg postupanja vještaka u izradi nalaza i mišljenja, čemu sud u postupku i teži. Valja ukazati da tuženik niti umješač nisu stavljali prijedlog za izuzeće vještaka.

15. Imajući u vidu da je vještak samo potvrdio ocjenu suda o pretrpljenom strahu kojeg je tužitelj povodom štetnog događaja pretrpio radi akutne reakcije na stres, sud više nije pozivao vještaka na ročište kako bi se usmeno očitovao, jer je uzročno- posljedična veza jasno utvrđena i za očekivati je da svaka osoba u navedenoj situaciji doživi šok i pretrpi strah. Isto tako, sud smatra da zbog te činjenice, a u smislu odredbe čl. 25. Zakona o zaštiti prava pacijenata (Narodne novine 169/04, 37/08) nije potrebno dostavljati zdravstveni karton tužitelja bilo kojoj strani u postupku.

16. Sud cijeni da strah kojeg je tužitelj imao, a osobito da se prvotno radilo i o primarnom strahu u trenutku štetnog događaja, opravdava dosudu neimovinske štete tužitelju.

17. Budući da tužitelj potražuje iznos od 1.500,00 eura, zahtjev je valjalo usvojiti u visini od 1.000,00 eura, a tužitelja odbiti za iznos od 500,00 eura.

18. Zatezne kamate na dosuđenu naknadu neimovinske štete teku od dana kada je tužitelj podnošenjem pisanog izvansudskog zahtjeva, odnosno podnošenjem tužbe pozvao tuženika da mu naknadi štetu (čl.1103. ZOO-a). Iz odštetnog zahtjeva kojeg je tužitelj uputio tuženiku, proizlazi da ga je tuženik zaprimio 20.12.2018., što potvrđuju i navodi u Obavijesti o otklonu odštetnog zahtjeva tuženika od 15.6.2020. Stoga je od tada tužitelju priznat tijek zatezne kamate, do isplate.

19. Odluka o zateznoj kamati temelji se na čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41./08., 125/11. 78/15, 114/22 - dalje ZOO), te Uredbi o izmjenama Zakona o obveznim odnosima "Narodne novine" broj: 156/22).

20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 5. ZPP-a, pri čemu sud osobito ima u vidu da je tužitelj uspio u cijelosti u odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva o kojoj se većim dijelom raspravljalo u ovom postupku, te je u konačnici u većem dijelu uspio i s visinom tužbenog zahtjeva. Stoga je trošak odmjeren tužitelju koji je bio zastupan po odvjetniku temeljem VPS od 1.500,00 eura, temeljem važeće Odvjetničke Tarife i to za: sastav tužbe u visini 100 bodova (Tbr. 7.t.1.), za zastupanje na ročištima od: 8.7.2021., 11.6.2025. za svako u visini od 100 bodova (Tbr. 7.t.1.,9.t.1.), za sastav podnesaka od: 27.4.2021., 26.10.2023. za svako u visini od 100 bodova (Tbr. 7.t.1.,8.t.1.), za pristup na ročište 25.4.2025. u visini od 25 bodova (Tbr. 7.t.1.,9.t.5), što ukupno iznosi 525 bodova, a imajući u vidu da jedan bod iznosi 2,00 eura, trošak iznosi 1.050,00 eura. U navedeni iznos je valjalo pridodati PDV u visini od 262,50 eura, te troškove medicinskog vještačenja u visini od 199,08 eura, pa je ukupni parnični trošak tužitelju priznat i dosuđen u visini od 1.511,58 eura. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podneska od 22.10.2021. budući da u istom ponavlja već iznesene navode.

21. Nije osnovan prigovor stvarne nenadležnosti istaknut po tuženiku i umješaču jer je tuženikova odgovornost kao osiguratelja, jednaka odgovornosti poslodavca tužitelja prema tužitelju kao njegovom radniku. Stoga ovaj sud smatra da neovisno što se radi o imovinsko pravnom sporu koji proizlazi iz ugovora o osiguranju, raspravlja se o naknadi štete iz radnog odnosa, za koju je nadležan ovaj sud.

22. Slijedom navedenog sud je odlučio kao u izrekama ove presude.

U Zagrebu, 31. prosinca 2025.

Sutkinja:

Marina Braje Meznarić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku 15 dana, od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Tuženiku

3. Punomoćniku umješača