Posl. br. K-406/2025

Republika Hrvatska

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

20 000 Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji toga suda Ilki Markić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Anđele Turuk kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženika ŠČ, po optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Dubrovniku br. KO-DO-350/2025, od dana 13. studenog 2025. godine, radi dva kaznena djela iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. Kaznenog zakona, sve u svezi sa čl. 51. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 – dalje u tekstu: KZ/11), nakon javne rasprave održane i zaključene na ročištu dana 30. prosinca 2025. godine, koje ročište je održano u prisutnosti optuženika ŠČ, braniteljice optuženika Danijele Badurina, odvjetnice iz [adresa] i za tužitelja Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku Ante Vetme, općinskog državnog odvjetnika, dana 31. prosinca 2025. godine, uz prisutnost optuženika ŠČ, braniteljice optuženika Danijele Badurina, odvjetnice iz [adresa] i za tužitelja Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku, UČ, državnoodvjetničke savjetnice dana 31. prosinca 2025. godine, objavio je i

p r e s u d i o  j e

Optuženik AČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. Š i pok. ĆČ rođene U, rođen **.**.1959., s prebivalištem  u [adresa].,  državljanin Republike  Hrvatske,  sa  završenom  srednjom  školom, umirovljenik, neoženjen, bez djece,  dobrog imovnog stanja,

neosuđivan,

k r i v  j e

I. što je 9. rujna 2025., u vremenu od 06,35 do 06,40 sati, u [adresa], nezadovoljan radom i djelovanjem predsjednika Vlade Republike Hrvatske RČ i ministrice zdravstva u Vladi Republike Hrvatske JČ i u nakani da kod njih izazove osjećaj straha i prepasti, u više navrata vikao tako da ga je mogao čuti veći broj osoba: „ RČ, ubit ću te, sve ću vas pobiti, sve vas treba pobiti, ministricu zdravstva, sve redom“, a koje riječi su bile objektivno podobne da kod RČ i JČ izazovu osjećaj straha i uznemirenosti,

dakle, drugima ozbiljno prijetio da će ih usmrtiti, a kaznena djela su počinjena prema službenim osobama u vezi s njihovim radom ili položajem,

čime je počinio dva kaznena djela protiv osobne slobode – prijetnje, opisana i kažnjiva po čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. i u svezi čl. 51. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 - dalje u tekstu: KZ/11).

II. Na temelju odredbe čl. 139. st. 3. KZ/11, optuženiku SČ se za dva kaznena djela iz čl. 139. st. 3. u svezi sa st. 2. KZ/11,

utvrđuje

kazna zatvora u trajanju od po 8 (osam) mjeseci

III. Na temelju odredbe čl. 51. st. 1. i 2. KZ/11, optuženika ŠČ se

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.

IV. Na temelju čl. 54. KZ/11 optuženiku SČ se u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora uračunava vrijeme lišenja slobode i provedeno u istražnom zatvoru i to od dana 9. rujna 2025. godine u 17:05 sati, pa nadalje.

V. Temeljem čl. 68. KZ/11, optuženiku SČ se

i z r i č e

sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava.

Navedena sigurnosna mjera može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

VI. Temeljem čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda i 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 – dalje u tekstu: ZKP/08), optuženik se obvezuje snositi troškove ovog kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. točka 1. -8. ZKP/08 i to, paušalne troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 u iznosu od 100,00 eura, troškove vještačenja po Klinici za psihijatriju Vrapče – bolnička obrada u iznosu od 248,85 eura, troškove vještaka Gorana Arbanas u iznosu od 594,60 eura i troškove psihologa PČ i uznosu od 286,68 eura, koje je dužan podmiriti u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ove presude, uplatom na račun državnog proračuna Republike Hrvatske model HR64, IBAN: [broj bankovnog računa], poziv na broj odobrenja 6084-3847-40625 (opis plaćanja: troškovi u predmetu K-406/2025), te dostaviti sudu primjerak uplatnice, a dužan je naknaditi i troškove postavljene mu braniteljice po službenoj dužnosti Danijele Badurina, odvjetnice iz Dubrovnika, o čemu će biti doneseno posebno rješenje.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podnijelo je ovome sudu dana 13. studenog 2025. godine optužnicu broj KO-DO-350/2025, od dana 13. studenog 2025. godine, protiv okrivljenika ŠČ, radi dva kaznena djela iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11, sve u svezi sa čl. 51. KZ/11..

1.1 Rješenjem Općinskog suda u Dubrovniku, posl. br. Kov-219/2025, dana 1. prosinca 2025. godine, potvrđena je optužnica Općinskog državnog odvjetništva broj KO-DO-350/2025, od dana 13. studenog 2025. godine.

2. Pozvan da se očituje o optužnici, optuženik je izjavio da se ne smatra krivim, da će iznositi svoju obranu na kraju dokaznog postupka i da će odgovarati na postavljena pitanja.

3. Sud je u dokaznom postupku izveo sve dokaze, koje je predložio tužitelj, te je, uz suglasnost stranaka, pročitan zapisnik o ispitivanju svjedokinje IČ, koji je dala kod Postaje granične policije Gruda dana 11. studenog 2025. godine, uz suglasnost stranaka pročitan je nalaz i mišljenje Klinike za psihijatriju Vrapče, Zavoda za forenzičnu psihijatriju, broj: FK-137/2025 od dana 31. listopada 2025. godine, te su pročitani i pregledani izvješće o uhićenju i dovođenju u pritvorsku policijsku jedinicu s poukom o pravima uhićenika ŠČ, Postaje granične policije Gruda, broj KU 95/2025 od 9. rujna 2025. godine (list spisa 10-17), službena bilješka Postaje granične policije Gruda , broj: KU-96/2025 od dana 11. rujna 2025. godine (list spisa 41), medicinska dokumentacija za optuženika (list spisa 121-157).

3.1 Na kraju dokaznog postupka pročitan je i pregledan izvod iz kaznene evidencije za optuženika ( list spisa 52), kao i izvod iz prekršajne evidencije za okrivljenika (list spisa 38).

4. Optuženik AČ je na glavnoj raspravi, održanoj dana 30. prosinca 2025. godine, u svojoj obrani naveo da nije počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret. Koliko se sjeća te je zgode čitao novine i istina je da je naglas rekao da je RČ upropastio HDZ, A, Ć, koji su R. Nije nikome tada prijetio. Te je zgode govorio nešto protiv bivšeg ministra J ali nije uopće spominjao sadašnju ministricu zdravstva. Bio je nezadovoljan njezinim radom, jer nisu plaćali ortopedska pomagala invalidima i umirovljenicima.

4.1 Temeljem čl. 435. st. 2. ZKP/08, pročitan je i pregledan zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenika ŠČ kod Postaje granične policije Gruda, s pripadajućim elektronskim zapisom i snimkom, od 9. rujna 2025. (list spisa 19-26). Prilikom prvog ispitivanja optuženik AČ je naveo da nikome nije prijetio, ni oružjem, ni nožima, samo je čitao Jutarnji list, ovaj RČ je dodijo, ništa drugo. Lako je RČ, on se voza limuzinom, a on nema ni vozačku, ni struje. Bio je budan oko 06,30-07,00 sati. Bio je u svom dvorištu, susjed mu je ukrao kapu i samo je vikao da ne krade, nije spominjao RČ, čitao je novine, ovaj RČ je više dodijo, lako je njemu, kroz Kupare prolazi limuzinom, a njemu su isključili struju. Nije spominjao ministicu zdravstva, i ne zna tko je, J je podnio ostavku.

5. Svjedokinja ZČ je, u svom iskazu koji je dala na zapisnik o ispitivanju svjedoka kod Postaje granične policije Gruda dana 11. studenog 2025. godine, a koji je uz suglasnost stranaka pročitan na glavnoj raspravi, navela da je dana 9. rujna 2025. godine oko 06,35 do 06,40 sati, došla na svoje radno mjesto, odnosno u staru zgradu Osnovne škole „Župa dubrovačka“, koja je locirana u mjestu [adresa]., općina Župa dubrovačka, te se sa svojim vozilom marke „Mercedes“ tip A180, reg. oznaka [registarska oznaka], parkirala iza zgrade škole. Odmah po izlasku iz vozila začula je viku i galamu koja je dolazila iz smjera dvorišta susjedne kuće u kojoj živi AČ, kojeg od prije poznaje. Tada je čula kako AČ svojim dubokim i hrapavim glasom viče i prijeti „ RČ, ubit ću te, sve ću vas pobiti, sve vas treba pobiti, ministricu zdravstva, sve redom“, a što je ponavljao u više navrata, stalno vičući na sav glas da ga svi mogu čuti. Navedeno je trajalo neko kraće vrijeme 15-20 sekundi te ju je u tom trenutku počelo biti strah, kako za sebe samu, tako i za djecu koja su već u tom vremenu polako počela dolaziti sa svojim roditeljima, da bi zatim krenula prema ulazu u školu, ali je i dalje mogla čuti ŠČ kao viče iste stvari sve dok nije ušla u školu, kada ga više nije mogla niti čuti. O navedenom je oko 10,00 sati osobno izvjestila ravnateljicu ŠČG, kada je ista došla u zgradu škole, a ravnateljica je kasnije istog dana o tome izvjestila policiju.

6. Iz nalaza i mišljenja vještaka Klinike za psihijatriju Vrapče, a koji je uz suglasnost stranaka pročitan na glavnoj raspravi, proizlazi i to iz zaključka psihologa PČ da je prema podacima ispitivanja ispitanik AČ prosječnog intelektualnog funkcioniranja sa znakovima organskog moždanog oštećenja kognitivnih sposobnosti. U testovima ličnosti dobiveni rezultat ukazuje na dezorganizirano ponašanje, paranoidnost, nepovjerljivost, pretjeranu interpersonalnu osjetljivost, frigidnost, asocijativnu udaljenost, misaonu nepovezanost, narcisoidnost, sklonost precjenjivanju vlastite vrijednosti uz nesposobnost sagledavanja vlastitih ograničenja, poteškoće s preuzimanjem odgovornosti, latentnu agresivnost, niži prag tolerancije frustracije, mogućnost pretjeranih emocionalnih i impulzivnih reakcija, slabije učenje iz iskustva, slabiju sposobnost socijalnog prilagođavanja, poteškoće u stvaranju dubljih emocionalnih odnosa, poteškoće i površnost u socijalnom funkcioniranju, poteškoće na motivacijskoj razini, poteškoće na afektivnom planu, poteškoće u racionalno-emocionalnoj integraciji, nekritičnost. Iz psihijatrijskog mišljenja Klinike za psihijatriju Vrapče, vještaka Gorana Arbanasa proizlazi da ispitanik boluje od shizofrenije s rezidualnim obilježjima, gdje su pozitivni simptomi (deluzije, halucinacije) značajno smanjene (iako kod pacijenta i dalje postoji paranoidna obrada realiteta, on njome nije afektivno angažiran), ali su prisutne smetnje na afektivnom i voljnom planu, kao i u socijalnom funkcioniranju (nikada nije bio u emocionalnoj vezi, nema djece, od 2001. godine je u mirovini), uz izražene neurokognitivne smetnje (pacijent ne zna u kojoj se godini nalazimo, ne zna navesti od kojih tjelesnih bolesti boluje) koje utječu na njegovo svakodnevno funkcioniranje što se vidi iz priložene medicinske dokumentacije, ali i psihičkog statusa. U priloženoj medicinskoj dokumentaciji postoje brojni primjeri zabilježenih sumanutih ideja ispitanika, kao i halucinatornih doživljavanja, što su osnovni simptomi shizofrenije. Potpuno je nekritičan prema bolesti (on tvrdi da ima hipohondriju, odnosno da aktualno nema nikakve psihičke smetnje). Što se tiče ispitanikova stanja tempore criminis valja se posebno osvrnuti na odnos njegovih sumanutih ideja. Naime, on je (prema medicinskoj dokumentaciji) razvio sumanutost prema članovima obitelji i prema susjedima. Niti u jednom psihijatrijskom nalazu ne govori se da bi bio sumanut prema premijeru ili ministrici zdravstva. Niti na pregledu provedenom za potrebe ovog vještačenja nije iskazivao sumanute ideje prema premijeru ili prema ministrici. Dapače, on niti ne zna tko je aktualna ministrica zdravstva, sjeća se samo da je ranije ministar bio J. Vezano uz premijera, on daje svoju ocjenu premijerova rada, ali pri tome ne iznosi sumanute ideje. Iz ovoga se može zaključiti da djelo nije počinio pod direktnim uplivom psihopatoloških fenomena (sumanutosti ili halucinacija). Međutim, ispitanik zbog kognitivnih, afektivnih i voljno-nagonskih komplikacija i posljedica shizofrenije ima smanjenu mogućnost kontrole svojih poriva, pa tako on glasno iznosi svoje mišljenje, ne razmišljajući o socijalnim posljedicama, ali ni o posljedicama po sebe. On slabije percipira socijalne odnose od prosječne osobe. Ovo njegovo smanjenje sposobnosti shvaćanja svojega postupanja i kontrole svoje volje može se pripisati kroničnim komplikacijama shizofrenije na afektivnom, voljnom i kognitivnom planu, kao i u socijalnom funkcioniranju, a ne akutnom psihotičnom epizodom ili trenutno aktivnom sumanutom sustavu s kojim je ispitanik afektivno angažiran. Njegova percepcija stvarnosti je djelomično kompromitirana zbog shizofrenije, ali djelo za koje ga se tereti nije u direktnoj vezi s njegovim aktualnim sumanutim sadržajima (susjedi mu kradu, susjedi su protiv njega), što ukazuje na bitno smanjenu, ali ne i potpuno smanjenu ubrojivost. Isto tako ispitanik ne prepoznaje simptome bolesti od koje boluje što povećava rizik za pogoršanje i neadekvatnu reakciju na pogoršanje stanja, uključujući izostanak traženja pomoći i liječenja na vrijeme te redovitog uzimanja terapije. Takvo stanje povećava rizik da bi u budućnosti, u potencijalnoj psihotičnoj dekompenzaciji, ispitanik mogao počiniti teže kazneno djelo, a za smanjenje rizika preporučuje se izricanje sigurnosne mjere obveznog psihijatrijskog liječenja. Što se tiče raspravne sposobnosti, ispitanik je tijekom postupka kooperativan, orjentiran prema sebi i drugima, razumije za što ga se tereti te je sposoban razumijeti tijek postupka te surađivati sa braniteljem, pa je raspravno sposoban.

7. Iz službene zabilješke Postaje granične policije Gruda broj: KU-96/2025 od 11. rujna 2025. godine proizlazi kako je u samom događaju policija dana 9. rujna 2025. godine izvijestila Ured za posebne poslove sigurnosti – UPPS, posredstvom kojih je obaviješten i šef osiguranja predsjednika Vlade Republike Hrvatske RČ, a iz čega proizlazi kako su o samom događaju obaviješteni i predsjednik Vlade i ministrica zdravstva.

8. Analizirajući svaki dokaz posebno i sve dokaze zajedno, uspoređujući ih s materijalnom obranom optuženika, ovaj sud nalazi za utvrđeno i dokazano da je optuženi AČ počinio dva kaznena djela iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11, sve u svezi sa čl. 51. KZ/11, u vrijeme i na način kako je to opisano u izreci presude te da nema elemenata koji bi isključivali njegovu kazneno-pravnu odgovornost.

9. Optuženik u svojoj obrani poriče učin na teret mu stavljenih kaznenih djela navodeći da je, koliko se sjeća te zgode čitao novine, i istina je da je naglas rekao da je RČ upropastio HDZ, nije nikome prijetio, spominjao je ministra J, ali nije uopće spominjao sadašnju ministricu zdravstva. Bio je nezadovoljan njezinim radom, jer nisu plaćali ortopedska pomagala invalidima i umirovljenicima. Obranu optuženika, sud je cijenio neosnovanom i usmjerenim ka njegovom oslobađanju od kaznenopravne odgovornosti. Sama obrana optuženika na glavnoj raspravi nema oslonca u rezultatima izvedenih dokaza. Naime, cijeneći iskaz svjedokinje ZČ, koja je u bitnome dosljedno i uvjerljivo opisala predmetni događaj te čijem iskazu je poklonjena vjera, sud cijeni utvrđenim da je optuženik, konkretne zgode, prijetio oštećenima, baš na način kako je to opisano u izreci presude.

9.1 Sud je poklonio vjeru iskazu svjedokinje, IČ, čiji iskaz smatra jasnim, detaljnim i uvjerljivim te, isto tako, cijeni da ova svjedokinja nema nikakvog razloga optuženika neosnovano teretiti. Iskaz ove svjedokinje je životan, logičan, uvjerljiv i sud smatra kako ova svjedokinja nema namjeru na bilo koji način lažno teretiti optuženika, odnosno da, nema nikakvog razloga da bi optuženiku, ova svjedokinja, bez ikakvog posebnog povoda, išla naštetiti.

9.2 Dakle, obrana optuženika da inkriminirane zgode nije prijetio oštećenima, cijenjena je neosnovanom i usmjerenom ka oslobađanju od kaznenopravne odgovornosti, budući da iz iskaza svjedokinje IČ, kojoj je sud poklonio vjeru, nedvojbeno proizlazi da je ista po izlasku iz svog vozila koje je parkirala iza zgrade Osnovne škole „Župa dubrovačka“ u [adresa], čula viku i galamu, koja je dolazila iz smjera dvorišta susjedne kuće u kojoj živi AČ, kojeg od prije poznaje te je vikao i prijetio riječima “ RČ, ubit ću te, sve ću vas pobiti, sve vas treba pobiti, ministricu zdravstva, sve redom“ što je ponavljao u više navrata, vičući na sav glas da ga svi mogu čuti, te je i sama ova svjedokinja bila uznemirena navedenim postupanjem optuženika, te ju je bilo strah, kako za sebe, tako i za djecu, koja su počela dolaziti sa svojim roditeljima, o čemu je obavijestila ravnateljicu škole, koja je o događaju izvijestila policiju, dakle, da se radilo o ozbiljnim prijetnjama prema objektivnim mjerilima i standardima, radi kojih je ova svjedokinja i obavijestila ravnateljicu škole, koja je pozvala policiju.

10. Dakle, iz iskaza svjedokinje ZČ, te pročitanih i pregledanih isprava, sud smatra dokazanim kako je optuženik AČ prijetio oštećenima, na način kako je to opisano u izreci presude, a što ukazuje na to da je postupao u nakani da kod istih izazove osjećaj straha i uznemirenosti.

11. Za postojanje kaznenog dijela prijetnje dovoljno je da se ponašanje počinitelja može objektivno obuhvatiti pojmom ozbiljne prijetnje, neovisno o tome je li počinitelj tu prijetnju namjeravao ostvariti i bez obzira na to iz kojih se razloga prijeti i što se time želi postići. Kod prijetnje je bitno da je ona takva da je s obzirom na okolnosti objektivno prikladna da u osobe kojoj je upućena izazove strah, uznemirenost, nesigurnost i osobnu ugroženost.

11.1 Navedene prijetnje upućene od strane optuženika oštećenima „ RČ, ubit ću te, sve ću vas pobiti, sve vas treba pobiti, ministricu zdravstva, sve redom“ koje je ponovio u više navrata, predstavljaju ozbiljnu prijetnju smrću oštećenima i objektivno su kod oštećenih mogle izazvati osobnu ugroženost, strah, uznemirenost i nesigurnost pod navedenim uvjetima.

11.2 Znači, zbog takvog ponašanja optuženika oštećeni su dovedeni u stanje osobne nesigurnosti, a očito je da je optuženik upravo htio inkriminiranim radnjama zastrašiti iste i da je želio da oni ove prijetnje shvate ozbiljno.

11.3 Dakle, sud je utvrdio da je optuženik postupio na način opisan u izreci presude, pri čemu je bio svjestan zabranjenosti takvog ponašanja i takvo ponašanje htio kao svoje, pa je postupao s oblikom krivnje, koji se u kaznenom pravu naziva izravna namjera.

11.4 Kako je optuženik AČ prijetio predsjedniku Vlade Republike Hrvatske RČ i ministrici zdravstva JČ, dakle službenim osobama, u svezi sa njihovim radom ili položajem u smislu čl. 87. st. 3. u KZ/11, to su njegovim postupanjem na način opisan izrekom ove presude, ostvarena sva obilježja kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. u svezi sa st. 2. KZ/11.

12. Prilikom odlučivanja o vrsti kaznenopravne sankcije, koja bi bila primjerena krivnji optuženika, ovaj sud je olakotnom okolnošću cijenio činjenicu da je optuženik u vrijeme počinjenja kaznenih djela bio bitno smanjene ubrojiv što proizlazi iz rezultata provedenog psihijatrijskog vještačenja, kao i činjenicu da do sada nije kazneno ni prekršajno osuđivan, dok je od otegotnih okolnosti na strani optuženika cijenjena izražena upornost i bezobzirnost prilikom počinjenja kaznenih djela, kada u više navrata upućuje prijetnje oštećenima, pri tome vičući da ga je mogao čuti veći broj osoba, a sve to u neposrednoj blizini škole i u trenutku kada su djeca sa roditeljima počela dolaziti u školu.

12.1 Imajući u vidu naprijed navedene okolnosti na strani optuženika, a s druge strane cijeneći težinu i vrstu počinjenih kaznenih djela te društvenu opasnost od činjenja ovakvih kaznenih djela, ovaj sud je optuženiku za dva kaznena djelo iz čl. 139. st. 3. u svezi st. 2. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od po 8 (osam) mjeseci, a potom temeljem čl. 51. st. 1. i 2. KZ/11, istog osudio na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine kojom sankcijom će se, prema mišljenju ovoga suda, ostvariti svrha kažnjavanja iz čl. 41. KZ/11. Svrha kažnjavanja je izraziti društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja, te omogućiti počinitelju, po izlasku iz zatvora, ponovno uključivanje u društvo.

12.2 Ovaj sud smatra da se jedino bezuvjetnom kaznom zatvora može ostvariti zakonska svrha kažnjavanja, odnosno jedino će bezuvjetna kazna zatvora u konkretnom slučaju odgojno i preventivno djelovati na optuženika kako u svom budućem životu ne bi činio nova kaznena djela, a time će se poslati poruka i drugim osobama kako je neprihvatljivo činjenje ovakvih ili sličnih kaznenih djela te kako će svatko onaj tko se bude ponašao na ovakav ili sličan način biti primjereno sankcioniran.

13. Na temelju čl. 54. KZ/11, optuženiku je u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme lišenja slobode i provedeno u istražnom zatvoru od dana 9. rujna 2025. godine, u 17:05 sati pa nadalje.

14. Temeljem čl. 68. KZ/11, optuženiku SČ, je izrečena sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava, a ova mjera može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora.

14.1 Naime, optuženik je kazneno djelo počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti, boluje od rezidualne shizofrenije i kroničnih posljedica ove bolesti na afektivnom, voljnom, kognitivnom i socijalnom planu. Iz nalaza i mišljenja Klinike za psihijatriju Vrapče, vještaka Gorana Arbanasa kojemu sud poklanja vjeru, kao stručno izrađenom, prema pravilima struke, znanosti i iskustva, proizlazi da zbog visokog rizika od počinjenja novog kaznenog djela u budućnosti, a zbog osnovne bolesti shizofrenije preporuča radi smanjenja ovog rizika izreći optuženiku sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog liječenja, a koja mjera je optuženiku i izrečena, sve kako bi se otklonila opasnost da optuženik zbog osnovne bolesti shizofrenije, zbog koje je nastupila njegova bitno smanjena ubrojivost počini teže kazneno djelo.

15. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08, optuženik je dužan snositi troškove ovog kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. točka 1. -8. ZKP/8, i to paušalne troškove kaznenog postupka sukladno čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08, u iznosu od 100,00 eura, kao i troškove vještačenja po Klinici za psihijatriju Vrapče – bolnička obrada u iznosu od 248,85 eura, troškove vještaka Gorana Arbanas u iznosu od 594,50 eura i troškove psihologa PČ u iznosu od 286,68 eura, koje je dužan podmiriti u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ove presude te dostaviti sudu primjerak uplatnice, a dužan je naknaditi i troškove postavljene mu braniteljice po službenoj dužnosti Danijele Badurina, odvjetnice iz Dubrovnika, o čemu će biti doneseno posebno rješenje. Prilikom odlučivanja o troškovima postupka vodilo se računa o trajanju i složenosti postupka, kao i o imovnom stanju optuženika.

U Dubrovniku, 31. prosinca 2025. godine

Sutkinja:

Ilka Markić

Pravna pouka: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu, u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka prijepisa iste, a putem ovoga suda.

DN-a:

- ODO u Dubrovniku na broj KO-DO-350/2025,

- optuženiku SČ,

- braniteljici optuženika Danijeli Badurina, odvjetnici iz Dubrovnika,

-oštećenicima RČ i JČ.