1

Poslovni broj Gž-796/2023-2

 

 

                     

Poslovni broj Gž-796/2023-2

 

 

 

 

 

 

 

 

R E P U B L I K A      H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

         Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Heleni Vlahov Kozomara, u ostavinskom postupku iza umrle K. S. rođena G. rođene 5.srpnja 1945.,
a umrle 6. svibnja 2009., s posljednjim prebivalištem u S.,
umirovljenice, državljanke RH, odlučujući o žalbi zakonske nasljednice S.B. izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu posl. broj  14 O-1858/2022-6 od 16. kolovoza 2023., 26. listopada 2023.,

r i j e š i o     j e

Uvaženjem žalbe  zakonske nasljednice S. B.  ukida se rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu posl. broj  14 O-1858/2022-6 od 16. kolovoza 2023. i predmet vraća tom sudu na ponovan postupak.

 

                                                                      Obrazloženje

Rješenjem suda pravog stupnja  u točki I. izreke  prekinut je ostavinski postupak iza umrle K. S. rođ. G. rođene 5.srpnja 1945., a umrle 6.svibnja 2009., s posljednjim prebivalištem u S.,.

U točki II. izreke oporučna nasljednica Lj. Z., upućena   da u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti tog rješenja, pokrene parnicu protiv zakonskih nasljednika W.J. S., S. B. i D.Z., radi utvrđenja da zakonski nasljednici nemaju pravo na nužni dio u ostavinskoj imovini ostaviteljice jer su u istom namireni.

U točki III. izreke  određeno je da  će prekid ostavinskog postupka trajati do pravomoćnog okončanja parnice.

U točki IV. izreke je navedeno  ukoliko nasljednik koji je upućen na parnicu u roku od 30 dana ne pokrene parnicu i  dostaviti sudu dokaz o pokrenutoj parnici, prekinuti postupak će se  nastaviti i dovršiti bez obzira na zahtjeve glede kojih su stranke upućene u parnicu.

Protiv  tog rješenja žali se zakonska nasljednica  S. B. zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

U žalbi navodi da je presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj P-972/2012-66 od 5. srpnja 2019. utvrđeno da je Lj. Z.kao nasljednica iza pok.  K.  S. u cijelosti podmirena u svom zakonskom i nužnom dijelu za  života ostaviteljice, pa slijedom toga ostavinska imovina ima se rasporediti i po zakonu i rasporediti sukladno odredbama Zakona o nasljeđivanju između W. J.S., S.B. i D. Z., a  koja presuda je pravomoćna  20. prosinca 2021. i ovršna 7. siječnja 2022. Nasljednica je mišljenja da pravomoćna presuda  sadrži pravilo zbog čega ista predstavlja individualni zakon za parnične stranke kojeg su one dužne u cijelosti poštovati. Ističe da je postupak već bio prekinut radi upućivanja na parnicu, a koji se onda  nastavio nakon gore donesene pravomoćne presude, s tim da je prekid trajao  10 godina, te je sasvim izvjesno da bi novim rješenjem o prekidu postupaka zakonskim nasljednicima nastala teška i nenadoknadiva šteta. Smatra da se u konkretnom slučaju radi o presuđenoj stvari, pa oporučna nasljednica nema pravni interes za pokretanje parnice. Navodi sastav ostavine kao i način raspoređivanja ostavine nasljednicima određen ranije navedenom pravomoćnom presudom poslovni broj P-972/2012 koja je postala pravomoćna  20. prosinca  2021., koja presuda predstavlja  javnu ispravu pa je sud prema mišljenju nasljednika bio  dužan imajući u vidu sadržaj navedene presude donijeti rješenje o nasljeđivanju bez obzira na stav nasljednice Lj. Z. kako bi trebalo prekinuti postupak i uputiti na parnicu. Zakonska nasljednica navodi da ista  ne može biti isključena iz nasljedstva jer je pravomoćnom presudom odlučeno da se ostavina ima rasporediti na nju i ostale zakonske nasljednike.  Bez obzira  na to  što je  pravo oporučne nasljednice manje vjerojatno, zakonska nasljednica je mišljenja da prvostupanjski sud ne može prekinuti ostavinski postupak i uputiti je u parnicu jer je o istoj stvari već pravomoćno odlučeno.

Predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

Žalba je osnovana.

Sud prvog stupnja utvrđuje da je ostavinski postupak iza pok. K. S. povjeren javnom bilježniku  R. M. iz S. B. sukladno odredbi čl. 240. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj: 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015., 14/2019. – dalje: ZN). Utvrđuje  da je ostaviteljica sačinila oporuku pred svjedocima 10. ožujka 2009. kojom je oporukom oporučnom nasljednicom proglasila Lj. Z.,  a koju oporuku je proglasio javni bilježnik na ročištu od  27. listopada 2009.

Nadalje, utvrđuje da su zakonski nasljednici  suprug ostaviteljice W.J.S., kćerka ostaviteljice S.B. i sin ostaviteljice D. Z. zatražili nužni dio, koje pravo je osporila nasljednica kćerka ostaviteljice Lj.Z.. Slijedom navedenog, budući da je između nasljednika došlo do spora, sud prvog stupnja postupka u skladu s odredbom čl. 225. st. 1. i 2. ZN-a upućuje na parnicu  Lj. Z. smatrajući da je njezino pravo manje vjerojatno.

Takva činjenična utvrđenja i primjena materijalnog prava za sada nisu prihvatljivi.

Naime, pravo na nužni dio je nasljedno pravo i to pravo se ostvaruje u postupku na zahtjev nužnog nasljednika. Opseg  nužnog dijela propisan je odredbom čl. 70. st. 3. ZN-a, dok stavak  5. iste odredbe sadrži pravilo o vrijednosti nužnog dijela nasljedstva prema kojem nužni nasljednik na svaki način ima pravo na ime svog nužnog dijela dobiti onoliko vrijednosti koliko na njega otpada kada se obračunska vrijednost nekretnine podijeli s veličinom njegovog nužnog dijela (vrijednost nužnog dijela). Obračunska vrijednost ostavine za razliku iste vrijednosti ostavine je obračunska vrijednost za koju ostavitelji umanjuju svojim  besplatnim pravnim raspolaganjima (darovanjima) Odredbom čl. 71. ZN-a propisan je način utvrđivanja vrijednosti iz koje se izračunava vrijednost nužnog dijela pri čemu valja napomenuti da u vrijednost ostavine ulazi vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio na bilo koji način nekom zakonskom nasljedniku bez obzira na nasljeđuje li ostavitelja, nasljednicima koji se odriču nasljedstva kao i svih darova za koje je ostavitelj odredio da se ne uračunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio kao i darovi koje je ostavitelj učinio u zadnjoj godini života  drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici osim manjih uobičajenih darova. Što se smatra darom propisano je odredbom čl. 72. ZN-a.

Prema odredbi čl.  77. ZN-a nužni dio je povrijeđen kada je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili vrijednost darova tolika da  zbog nje  nužni nasljednik ne bi dobio pravu vrijednost svog nužnog dijela (čl. 70 st. 5. ZN-a), a pri  utvrđivanju ukupne vrijednosti  oporučnih raspolaganja i darova uzimaju se  u račun i oni darovi i raspolaganja oporukom za koja je ostavitelj naredio da se ne uračunavaju nužnom nasljedniku  u njegov nasljedni dio.

To znači da se ostavinski sud treba u ostavinskom postupku utvrditi vrijednost dara (čl. 71.) i vrijednost nužnog dijela (čl. 70. st. 5.) nasljednika.

S obzirom na navedeno potrebno je prije svega  sa zakonskim nasljednicima raspraviti činjenice iz čl. 71. ZN-a koje propisuju na koji način se utvrđuje vrijednost ostavine u smislu da će se od stranaka zatražiti da se očituju o tome jesu li one među njima sporne, odnosno je li sporno što je koji od zakonskih nasljednika dobio za života  ostaviteljice, te koju imovinu je ostaviteljica imala u vrijeme smrti, odnosno je li imala kakvih tražbina prema nasljednicima ili trećim osobama. Ukoliko  činjenice među strankama nisu sporne, tada sud u ostavinskom postupku treba utvrditi vrijednost ostavine sukladno citiranom čl. 71. ZN-a potom cijeniti je li povrijeđen nužni dio zakonskih nasljednika, te je li osnovan njihov zahtjev za nužnim dijelom u smislu odredbe čl. 70. ZN-a.

Pri tome se skreće pažnja sudu prvog stupnja da nakon obračuna vrijednosti ostavinske  imovine izračunava se vrijednost njegovog nužnog dijela, veličina  koja je propisana odredbom čl.  70. st. 3. ZN-a, te se potom nužni dio, ukoliko već nije namiren, prije svega namiruje iz imovine koja je predmet raspravljanja u ostavinskom postupku, a tek ako ta imovina ne bi bila dovoljna tada dolazi u primjenu institut vraćanja darova propisano odredbom čl. 78. ZN-a. Ukoliko sud utvrdi da među strankama sporne činjenice o kojima ovisi visina  odnosno vrijednost nužnog dijela, tada će stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim uputiti na parnicu temeljem odredbe čl. 222. st. 2. ZN-a time da će u izreci upute za parnicu kao i u obrazloženju jasno navesti koje činjenice je potrebno u parničnom postupku utvrditi, kao što je u obrazloženju potrebno navesti razloge zbog kojih pravo jednog nasljednika smatra manje vjerojatnim, odnosno pravo drugog nasljednika kako bi se  rješenje po eventualnim žalbama moglo ispitati.

Pored toga valja reći kako iz isprava u spisu proizlazi da je ostaviteljica u trenutku smrti bila vlasnica nekretnina i pokretnina, kojom imovinom je raspolagala oporučno. Također proizlazi da je u parničnom postupku koji se vodio kod istog prvostupanjskog suda pod posl. brojem P-972/2012 utvrđeno da je ostaviteljica za života darovala kćerki Lj. Z. nekretninu upisanu u z.k. ul. br. .... k.o. S. i to k.č. br. ...,  čija je vrijednost u vrijeme darovanja iznosila 92.616,25 kn,  da je zakonskoj nasljednici S. B. ostaviteljica  darovala nekretninu  upisanu u zk. ul.  broj ... k.o. S.,  dok  zakonskom nasljedniku  D. Z.  nije darovala  novac za gradnju kuće u B. s obzirom da je isti u tom postupku dokazao da je novac u iznosu od  84.000,00 GBP donio iz V. B., pa navedene  činjenice ne bi trebale biti i sporne.

Ovisno o utvrđenim činjenicama odnosno o tome da li su određene činjenice sporne prvostupanjski sud će donijeti daljnje odgovarajuće odluke temeljem  odredbi Zakona o nasljeđivanju. U svakom slučaju sve iznesene prigovore potrebno je cjelovito raspraviti, a kako se ne bi  zbog  svakog pojedinog prigovora stranaka posebno upućivalo na parnicu jer  to nije svrsishodno ni ekonomično.

Iz navedenih razloga valjalo je uvaženjem žalbe zakonske nasljednice S. B. pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak, a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu  iz čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) u vezi s čl. 175. st. 2. ZN

 

 

U Rijeci 26. listopada 2023.

 

                                                                                                                              Sutkinja             

                                                                                 Helena Vlahov Kozomara v.r.