REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

Poslovni broj: P-5287/2023-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji ovog suda Maji Vukmir, u pravnoj stvari tužitelja TN, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku MN protiv tuženika GRAD SPLIT, OIB 78755598868, Branimirova obala 17, 21000 Split, radi: Stvarno - pravo vlasništva nekretnine, nakon glavne rasprave održane dana 2. prosinca 2025. godine u prisutnosti punomoćnika stranaka, na ročištu za objavu presude dana 30. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je pogrešan upis prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica], ZU 2576, K. O. [katastarska općina], površine 39 m2, u naravi konoba, betonirano dvorište s natkrivenom ljetnom kuhinjom i dvorišni travnjak, na ime Grada Splita.

II. Pogrešan upis naveden u točki I ove presude zemljišnoknjižni odjel ovog suda ispravit će po pravomoćnosti ove presude, te vlasnikom predmetne čest.zem. upisati tužitelja ŽN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju u roku od 15 dana troškove ovog postupka u iznosu od 1.000,00 Eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku po stopi određenoj, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine.

obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je Predmetna nekretnina u posjedu tužitelja od 1980. g., kada je istu preuzeo od dotadašnje posjednice PN Dogovorom zainteresiranih strana od 21.05.1980. g., poslije su sklopili i Kupoprodajni ugovor 22.07.1987. g., dok je upis prava vlasništva postigao temeljem Presude Općinskog suda u Splitu II P - 1962/04 od 05.05.2005. g. Gradnju je tužitelj otpočeo već 1980. g., gradeći bez odobrenja „na crno”, dok je tu gradnju legalizirao 2013. g. Nakon legalizacije, za predmetnu nekretninu, utvrđena je građevinska čestica u površini od 443 m2 Rješenjem Klasa: UP/I 361-03/11-04/00065, Urbroj: 2181/01-03-01/09-15- 0005, koje je dana 21.09.2015. g. donio Grad Split, Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo, Odsjek za prostorno uređenje, kojim Rješenjem je od dotadašnjih čestica zemlje [katastarska čestica] i dijela 931/1 (što odgovara dijelu kat. čest. [katastarska čestica]), utvrđena građevinska čestica koja se sastoji od čest. zem. [katastarska čestica] s površinom od 401 m2, čest. zem. [katastarska čestica] s površinom od 39 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] s površinom od 3 m2. Pokazalo se točnom činjenica da čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] nisu upisane na ime tužitelja već kao vlasništvo Grada Splita. Tužitelj je pokušavao postići rješenje prava vlasništva sa Gradom Splitom, obzirom da se i njegovo vlasništvo u dijelu nalazi u okolnim ulicama, međutim, to nije postigao kroz desetak godina, te je 21.12.2022.g. izjavio Prijedlog da se za predmetne čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] provede pojedinačni ispravni postupak. Grad Split je izjavio prigovor protiv Prijedloga. Pojedinačni ispravni postupak je proveden. Očevid i rasprava na licu mjesta održana je dana 12.05.2023. g.,te je geodet utvrdio da se čest. zem. [katastarska čestica] površine 3 m2 ne nalazi unutar ograđenog dijela posjeda tužitelja, već izvan ograde, te je tužitelj (tada kao predlagatelj) povukao prijedlog glede iste, a ustrajao u prijedlogu glede čest. zem. [katastarska čestica] površine 39 m2, „u naravi konoba položena uz zapadno pročelje građevine, te betonirano dvorište sa natkrivenom ljetnom kuhinjom i dijelom dvorišni travnjak”, kako je opisano u pojedinačnom ispravnom postupku. Međutim Sud je Rješenjem Z-9010/2023 od 15.05.2023.g. odbio prijedlog predlagatelja, a usvojio prigovor Grada Splita. Točkom V Rješenja Suda upućuje se predlagatelj, čiji prijedlog nije usvojen, da svoje „navodno pravo ostvaruje u parnici tužbom za ispravak."

Dakle, ostao je pogrešan upis prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica], upisane u ZU 2576, K. O. [katastarska općina], na ime Grada Splita, iako Grad Split nikada nije bio u faktičnoj vlasti predmetne nekretnine. Jer, predmetna nekretnina predstavlja zapadni rub čest. zem. [katastarska čestica], s kojom čini jedinstvenu naravnu cjelinu, koja na zapadnom dijelu završava visokim zidom, koji je, uz visinsku razliku, odvaja od susjedne nekretnine sa zapadne strane, te zidom i ulicom sa sjeverne strane. Takvo stanje nekretnine je tužitelj preuzeo od prodavateljice PN (TNA) 1980. g., na istom gradio i izgradio sada utvrđeno stanje, koje mirno koristi za cijelo vrijeme.

2. Tuženik se protivi tužbi te ističe kako je tužitelj ishodio rješenje o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu stambenu zgradu te rješenje o utvrđivanju građevne čestice za predmetnu stambenu građevinu. Tim rješenjem je formirana građevna čestica od dijela čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Temeljem istoga izrađen je parcelacijski elaborat br. 142/2015 od 16. 8. 2021. te su čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ušle u sastav građevne čestice ozakonjene zgrade. Tuženik je bio voljan sukladno čl. 176. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) prodati predlagatelju predmetne nekretnine, no on je od svog zahtjeva za otkupom odustao.

Iz priloženih isprava nije razvidno da bi tužitelj predmetnu nekretninu stekao bilo kakvim pravnim poslom, niti po bilo kojoj drugoj pravnoj osnovi. Dapače, tužiteljevo višegodišnje obraćanje Gradu Splitu radi zamjene odnosno otkupa predmetne nekretnine ukazuje na spoznaju predlagatelja da se radi o nekretnini koja nije njegovo vlasništvo i nedostatak poštenja s njegove strane. Stoga se ističe kako nema mjesta primjeni odredaba koje se odnose na izvanrednu dosjelost obzirom da nije protekao rok od 40 godina, uz napomenu kako se pravo vlasništva nije moglo steći dosjelošću na stvarima u društvenom vlasništvu. U pogledu kvalitete posjeda, iz svega navedenog u tužbi proizlazi da njegov posjed nije ni pošten, ni istinit, ni zakonit.

3 . U dokaznom postupku pregledana je cjelokupna pisana dokumentacija u spisu i svi izvedeni dokazi i spis Z-53777/22.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Sporno je je li tužitelj vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 39 m2, te na koji način je vlasništvo stekao.

6. Pregledom predmeta Z-9010/23 utvrđeno je da je rješenjem od 15.05.2023. odbijen prijedlog tužitelja –predlagatelja za ispravak zemljišnoknjižnog stanja u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sve iz razloga kako se navodi u rjšeenju jer činjenični supstrat na kojem predlagatelj temelji svoju prijavu nije učinjen nespornim, dokazima izvedenim u tom postupku, te je usvojio stoga prigovor tuženika.

7. U tom predmetu proveden je očevid na licu mjesta gdje je vještak geometar VN identificirao čest. zem. [katastarska čestica], katastarske oznake 172/2 prema katastru upisane površine od 39 m2,. a u naravi konoba položena uz zapadno pročelje građevine te betonirano dvorište sa natkrivenom ljetnom kuhinjom i dijelom dvorišta

– travnjakom. Čestica je sa zapadne i sjeverne strane definirana vidljivim međnim oznakama u vidu betonskog zida, dok istočna granica nije vidljivo označena iz razloga što ej predmetna čestica dio istog posjeda predlagatelja kji se proteže na još čest. zem. [katastarska čestica] (kat. ozn.).

7.1. Vještak je priložio orto-fotosnimak sa preklopom katastarskog plana na kojem je označio predmetnu česticu, te je vidljivo da se radi o izduženoj, uskoj površini koja se proteže uzduž zapadne međe čest. zem. [katastarska čestica] (kat. ozn.) na kojoj je kuća tužitelja.

8. Iz ostale dokumentacije u predmetu Z-9010/23 proizlazi:

- Predmetna čes.t zem. 942/3 k. o. [katastarska općina] uknjižena je u Z. U. [broj ZK uloška] vka dvorište od 32 m2 i uređeno zemljište od 7 m2, na Grad Split

- U katastru ova nekretnina upisana je kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] površine 39 m2 i to dvorište 32 m2 i uređeno zemljište 7 m2 na posjednika Grad Split

- U istom posjedovnom listu navedene su i kat. čest. zem. [katastarska čestica] površine 590 – potok i 172/3 površine 3 m2 – potok

- U katastru se u posjedovnom listu 1773 k.o,. Stobreč kao posjednik kat. čest. zem. [katastarska čestica] vodi tužitelj, a u zemljišnoj knjizi je upisan kao vlasnik tih nekretnina z.k. oznaka čest. zem. [katastarska čestica]/1/2/3/4

-Kupoprodajnim ugovorom od 22.07.1987. tužitelj je od PN ud. ČN kupio odnosno "uzeo na trajno korištenje" čest. ezm. 592/1 i 592/2 (novi broj 176) radi izgradnje obiteljske kuće.

. ovjerenom izjavom od **.**.1988. BN. stanka, JN. T, JN M. T i JN Ž pok. T potvrdili su da je TNA, njihova rođaka. korisnik čest. zem. [katastarska čestica] novi katastarski broj 176, koje se u zemljišnim knjigama vode na ime IN pok. P, strica njenog pok. supruga ČN, te da je za života GN izvršena usmena dioba među suvlasnicima i da su ove nekretnine pripale MNA

- pregledom povijesti promjena na katastarskim česticama utvrđeno je da je novom izmjerom iz 1980. god. kao posjednik čest. zem. [katastarska čestica] u posjedovnom listu 97 upisana Jadrić Antica, a ista je oranica površine 200 m2 i pašnjak površine 741 m2, da bi Rješenjem UP-I-932-07/08-04/70 Ur broj: 541-23-2/9-2008-3 kao posjednik čest. zem. [katastarska čestica] sada u PL 1773 bio upisan tužitelj i to na kući-170 m2, zgradi (dio) 3 m2, oranici 200 m2 i pašnjaku 568 m2.

- također je Rješenjem UP-I-932-07/22-02/247, Urbroj: 541-28-02/14-22-2 cijepana čest. zem. [katastarska čestica] na čest. zem. [katastarska čestica] i kao posjednik se vodi tužitelj, a čest. zem. [katastarska čestica] cijepana je na 172/1/2/3 i kao posjednik je upisan Grad Split.

- Presudom zbog ogluhe ovog suda IIP-1962/04 od 05.05.2005.tužitelj je u odnosu na JN BN, JN, V, svi pok. T utvrđen vlasnikom čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) ukupne površine od 941 m2 za cijelo.

- dopisom iz ožujka 2011. tužitelj se obratio tuženiku radi legalizacije objekta sagrađenog na čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], te navodi da se obraća radi reguliranja zapadne strane njegove granice, jer iako se sa zapadne strane njegove nekretnine nalazi nekretnina, kuća s okućnicom njegovog susjeda HN, koja je visinski gledano 3m na višem nivou od njegove, a dijeli ih pregradni zid kojeg je zatekao kada je svoju nekretninu kupio (pred tridesetak godina) prema predmetnoj geodetskoj podlozi da njegova nekretnina sa svojom zapadnom stranom graniči sa čest. zem. [katastarska čestica] (kat.lčest.172) u naravi potok, ukupne površine 644 m2 koja se vodi kao vlasništvo grada Splita, a da nikakvog potoka nema niti ga je bilo čak ni onda kada je on kupio svoju nekretninu. Predložio je poradi legalizacije da sa Gradom Splitom izvrši zamjenu dijelova nekretnina, da mu prepusti dio svoje sa sjeverne strane, za prometnicu, a da Grad njemu prepusti navedeni dio sa zapadne strane u površini od 44m2.

- slijedi Rješenje Grada Splita o izvedenom stanju od 12.01.2013. kojim se ozakonjuje kuća tužitelja izgrađena na čest. zem. (176 i 172) sudske oznake čest. zem. 592/1 i 942/2 k.o. Stobreč

- zatim i Rješenje o utvrđivanju građevne čestice od 21.09.2015. za postojeću stambenu građevinu izgrađenu na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (sudske oznake čest. zem. [katastarska čestica] i dio 931/1) kojim se formira građevinska čestica ukupne površine 443 m2.

- dana 01.07.2022. tužitelj je tuženiku podnio zahtjev za otkup zemljišta i to kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 39 m2 i kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 3m2, na što je tuženik odgovorio dopisom od 08.11.2022. u kojem navodi između ostalog da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] upisan Odlomak općine Stobreč od ODO-a Split je zatraženo da se očituju u pogledu vlasništva nad predmetnom nekretninom no da će Grad Split svakako zatražiti preknjižbu na svoje ime, što ej nesumnjivo i učinio

9. Uvidom u kopiju katastarskog plana kao i orto foto snimak sa preklopom katastarskog plana vidljivo je da predmetna kat. čest. [katastarska čestica] (čest. zem. [katastarska čestica]) je uska i duguljasta oblika, te izgleda kao sastavni dio puno veće točnije duže kat. čest. [katastarska čestica], Isto tako u Rješenju o utvrđenju građevinske čestice iz 2015. god., kao i Rješenju o izvedenom stanju iz 2013. god, navodi se da u novoformiranu građevinsku česticu, odnosno jedna od čestica na kojoj je objekt tužitelja ulazi i kat. čest. [katastarska čestica].

9.1. Upravo o tom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] tužitelj piše u svom dopisu Gradu Splitu iz 2011. god. kada opisuje zapadnu stranu svoje nekretnine, visinsku razliku od3 metra, činjenicu da ne postoji niti je tu postojao kakav potok. Dakle upravo za predmetnu nekretninu predlaže tuženiku prepustiti dio svoje parcele na drugom mjestu, a sve u svrhu legalizacije objekta.

9.2. Kat. čest. zem. [katastarska čestica] je međutim cijepana tek 2022. god. što proizlazi iz povijesti promjena na česticama i tek tada nastaju 172/1-potok, 172/2 – predmetna koja se i vodi ako dvorište u uređeno zemljište površine 39 m2 i 172/3 – potok od 3 m2.

10. U pojedinačnom ispravnom postupku saslušana svjedokinja ĐN je iskazala da je neposredna susjeda tužitelju od 1980. god., da je postojao stari zid koji je omeđivao čest. zem. [katastarska čestica] i koji se počeo urušavati pa da je tužitelj izgradio novi, a kasnije je izgrađen i kameni dio zida koji omeđuje predmetnu česticu. Tužitelj da od kako je kupio teren se po našao kao vlasnik.

10.1. Također saslušan na terenu u pojedinačnom ispravnom postupku svjedok AN neposredni susjed naveo je daje predlagatelj (tužitelj) došao na predmetne nekretnine 1980. i da su tada predstavljale ledinu, pa je počeo sa izgradnjom kuće i zidova. Prethodno daje postojao stari zid koji je graničio sa susjednom česticom (kat. čest. [katastarska čestica]) a koji je ibo urušen i njega je predlagatelj ponovno izgradio.

11. I u ovom parničnom postupku saslušani su svjedoci radi utvrđenja spornih činjenica, naročito posjeda, kvalitete istog i stanja predmetne nekretnine.

11.1. Tako je svjedok ĆN naveo da je put tamo bio kada je tužitelj bio već podigao 1. kat kuće. P

o struci da je vrtlar te je pomagao tužiteljevoj supruzi sa uređenjem vrt a. Tako su u jednom dijelu parcele sadili pome, a to je bilo ispod jednog kamenog zida koji je bio do pola porušen. Pome smo sadili unutar parcele koju je kupio tužitelj. T ada nije tu bilo nikakve "foše" odnosno potoka, kanala, tako nešto da nije vidio. Nitko im nije branio da tu sad e pome, niti je ikada čuo da bi tužitelju netko općenito osporavao posjed na cijeloj toj parceli. T om prigodom kada je prvi put bio na parceli sjeća se da je ovaj stari zid bio potpuno zarastao u bršljan, tada tužitelj još nije bio ogradio svoju parcelu. Sada je ona ograđena, i to već odavno, ali ne sjeća se točno od kada . Danas je ograđena skroz okolo na okolo. Na toj parceli osim kuće tužitelja je i vrt, travnjak, posađene su mandarine, cvijeće, prije je bilo i kivija. Na pitanje da li je zid kameni porušeni o kojem je govorio obnovljen ili je uspostavljen neki novi na nekom drugom mjestu, odgovara: na tom istom mjestu gdje je bio taj stari kameni zid zarastao u bršljan je sada podignut novi, betonirani betonski zid koji je kasnije obložen u kamen, i to je isto bilo davno. Na pitanje da li taj zid o kojem je govorio danas u kamenu, predstavlja ogradni zid te parcele koji ga dijeli od neke druge parcele, odgovara: da jer između ostalog postoji visinska razli8ka među parcelama, tako da je parcela tužitelja o kojoj govorimo otprilike 3m niža u odnosu na parcelu koja je iznad nje.

11.2. Svjedok ŠN iskazao je da je kao dijete 1982. godine doselio na Sirobuju gdje do danas živim U to vrijeme kuća tužitelja je bila u izgradnji. U vrijeme kada su doselili na parceli tužitelja bio je jedan stari suhozid porušeni, a danas je na njegovom mjestu pravi zid, dakle betonski, nije suhozid, s tim da ne zna tko ga je izgradio, misli da je to zid od tužiteljevog susjeda. Na parceli tužitelja se nalazi kuća sa tri stana, dvorište, sve skupa je ograđeno zidovima sa kapijom i objekt je legaliziran. Radi se o velikoj parceli, možda čak do 1000m2, svakako nitko nikada tužitelju nije osporavao pravo na cijelu tu parcelu, niti mu je tko radio probleme. Upitan vezano za zid koji je prije bio porušeni suhozid i da li bi on predstavljao među, odnosno granicu između tužiteljeve i susjedne parcele, odgovara da on zaista predstavlja među i ogradni zid parcele tužitelja. Ispred tog zida na tužiteljevoj parceli je sada trava i zelenilo.

12. Svi svjedoci kako u parničnom postupku, pa tkao i oni iz pojedinačnog ispravnog postupka iskazivali su suglasno, istovjetno i uvjerljivo, posebno po pitanju opisa nekretnine, međa i granica tužiteljeve parcele i ne postojanja potoka. Iz iskaza svjedoka može se nedvojbeno zaključiti da je parcela tužitelja u odnosu na susjednu sa zapadne strane niža jedno tri metra, da je od uvijek, bar od prije 1980. god., postojao stari zid koji je predstavljao granicu između tih parcela i da na tom mjestu nikada nije bilo potoka, te da se radi zapravo o prirodnoj granici nekretnina zbog visinske razlike. Dakle, posjed tužitelja je kao cjelina već bio omeđen i ograđen kada je on isti kupio od PN.

13. U tom smislu iskazuje i tužitelj kada navodi da je preko kolege iz "Pomgrada" došao do prodavateljice, obišao s njom teren koji je bio zarastao i zapušten i dogovorio kupoprodaju. Njegova obitelj je odmah stupila u posjed te s u krenuli sa uređenjem terena i gradnjom a sve se gradilo uz pomoć prijatelja i u etapama kada bih skupio novaca. Svakako da

on u to vrijeme n ije znao da postoji na tom terenu nekakva "foša" što je zapravo kanal s kojim se odvodila voda sa vrha Sirobuje i to je možda širine 1.5m, međutim na t erenu nije bilo tada tog kanala. Također da je njegova parcela u odnosu na susjednu sa zapadne strane niža oko 3m i tu je postojao stari suhozid koji se urušio pa se ona i zemlja sa gornje parcele počele urušavati na njegovu. Susjed, vlasnik te gornje parcele LN, koji već godinama radi u Švedskoj i dođe preko ljeta ga je pitao može li napraviti zid koji će zapravo biti potporni da se ne urušava sa njegove parcele. To da mu je dozvolio i LN je izgradio zid, a on ga je kasnije sa svoje strane parcele obložio u kamen. Taj zid predstavlja među između njegove i Škiljine parcele. Prema papirima kako je kasnije vidio, ta foša (kanal) je uz taj zid, praktički je zid po sredini iste, i dio bi bio na njegovoj strani, a dio na Škiljinoj parceli. Inače cijelu svoju parcelu je u potpunosti ogradio i nitko mu nikada nije pravio probleme.

Za postojanje te "foše" i ove sada sporne nekretnine, da je saznao kada je krenuo postupka legalizacije. Na Sirobuji je sve bila divlja gradnja, pa je krenuo prije 20 godina pilot projekt legalizacije, a u međuvremenu se je zaista počela vršiti legalizacija i ja sam se među prvima prijavio za legalizirati objekt. Kada je predao papire zvala ga je iz grada [adresa] gđa FN koja je rekla da na njegovoj nekretnini postoji taj kanal za odvodnju i da ne može legalizirati objekt bez da dobije potvrdu Hrvatskih voda da isti nije u funkciji i da nije potreban. Obratio se Hrvatskim vodama i zaista su mu izdali tu potvrdu što je vidljivo i u rješenju o legalizaciji. Tek tada je saznao da unutar njegovog terena postoji ta mala parcela od 39m2 na kojoj bi bila ta "foša" i na kojoj je izgrađena njegova konoba koja je vezana uz kuću i tako je legalizirano jer je legaliziran glavni objekt, odnosno kuća koja je u cijelosti na njegovoj parceli. Naime, ova parcela na kojoj je i ta foša je veća od 39m2, ali zid koji je međa između njega i susjeda je točno na pola nje, dakle na pola kanala, tako da dio te parcele zapravo spada na nekretninu zapadnu od njegove. Geometar je na terenu utvrdio da se od te parcele u sklopu njegove nekretnine nalazi 39m2, to je bilo potrebno da bi se mogla vršiti parcelizacija. Na ovih spornih 39m2 nalazi se konoba koja zahvaća možda 4m2 i ide sve do onog ogradnog zida zapadnog, a u ostatku tog spornog dijela je njegov vrtal. Inače cijela njegova parcela ima 941m2, ali je zapravo faktički podijeljena u dvije parcele, ali je sve zajedno ograđeno kao jedna cjelina.

13.1. Iskaz tužitelja je logičan i u potpunosti sukladan svoj pisanoj dokumentaciji priloženoj u predmetu Z-9010/23.

14. Nedvojbeno je da tužitelj nije znao za postojanje predmetne čestice u vrijeme kupnje, pa sve do početka postupka legalizacije, jer je ista bila u sklopu ostalog terena koji je kupio od PN, te kao cjelina ograđena i posjedovana od strane prodavateljice.

15. Sukladno odredbi članka 159. stavak 1. ZVDSP-a dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari

16. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 10 godina (st.2.), a samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću vlasništvo nekretnine protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja ( st.3.). Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka (st.4.).

17. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

18. Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo neke stvari potrebno je da samostalni posjed te stvari traje neprekidno zakonom određeno vrijeme, a ono počinje teći kada je posjednik stupio u samostalni posjed a završava s istekom posljednjeg dana potrebnog za dosjelost, s tim da se sadašnjem posjedniku uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici (članak 160. stavak 1. i 2. ZVDSP- a).

19. Pretpostavka savjesnosti (poštenja posjeda) radi stjecanja prava vlasništva dosjelošću je ispunjena ako posjednik kroz sve vrijeme dosjelosti smatra da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno ako ne zna ili ne može znati da nije njegova i mora trajati čitavo vrijem dosjelosti, s tim da pravni učinci nastupaju po samom pravu čim se ispune sve pretpostavke dosjelosti.

20. Poštenje posjeda se presumira u smislu odredbe čl. 18. st. 5. ZVDSP-a, a tko tvrdi suprotno, mora to i dokazati.

21. Kako iz svega naprijed navedenog proizlazi da je tužitelj osobno (barem 30 godina) a i po svojoj prednici PN bio pošteni posjednik preko 40 godina, jer ne da nije znao da mu ne pripada pravo na posjed čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nego nije znao niti da ta čestica kao samostalna čestica uopće postoji, smatrajući je dijelom svog posjeda unutar postojećih ogradnih zidova, to su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, pa je tužbeni zahtjev usvojen i odlučeno kao u izreci presude.

22. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. i 155. ZPP-a.

22.1. Tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku – odvjetniku i to: za sastav tužbe, sastav podneska od 03.11.2025., te zastupanje na ročištima od 02.04.2025., 29.10.2025. i 02.12.2025. po 100 bodova, ukupno 500 bodova, što pomnoženo sa 2,00 eura kolika je vrijednost boda daje 1.000,00 eura, pa je odlučeno kao u točki III. izreke presude.

U Splitu, 30. prosinca 2025. godine

SUTKINJA

Maja Vukmir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana objave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste ( čl. 335. ZPP-a). Presuda će biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasne ploče suda osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a).

DNA:

- pun. tužitelja,

- pun. tuženika.