Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: P-1570/2024-18
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, u ime Republike Hrvatske, po sucu Damiru Vinketi, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice BZ iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) zastupane po punomoćnicima odvjetniku Zoranu Vukiću iz Rijeke i drugi iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri d.o.o. iz Rijeke, Nikole Tesla 9/V-VI, protiv tuženika HZ iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]), radi naknade štete, vrijednost predmeta spora 1.327,23 €, nakon zaključene javne, glavne rasprave dana 13. studenog 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice BZ i tuženika HZ, dana 30. prosinca 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužiteljica BZ s ostatkom njezinog tužbenog zahtjeva koji glasi:
"Nalaže se tuženiku HZ iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) da tužiteljici BZ iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) isplati iznos od 1.327,23 € (slovima: jednu tisuću tristo dvadeset i sedam eura te dvadeset i tri centa) odnosno 10.000,00 kuna sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dana 16. lipnja 2019. pa do isplate po visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanu za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tuženiku HZ iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) da tužiteljici BZ iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) nadoknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 276,06 € (slovima: dvjesto sedamdeset i šest eura te šest centi) koje teku od dana presuđenja 30. prosinca 2025. uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine pa do isplate, u roku od 15 dana dok se tužiteljica BZ odbija s ostatkom zatraženog parničnog troška.
Obrazloženje
1. Dana 11. srpnja 2019. zaprimljena je tužba tužitelja NZ koji tvrdi da je on dana 15. lipnja, 2019. napadnut od strane tuženika HZ NZ prilikom prolaza automobilom kroz prilazni put do njegove vikend kuće na adresi [adresa], za koji prolaz nisu riješeni imovinsko pravni odnosi. Prema tvrdnjama tužitelja NZ tom prilikom tuženik HZ mu je rukama podignuo nos do krvarenja, iskrivio vrat, udario ga po ramenu i drugdje, zatim razbio mu je naočale i mobilni telefon. Zbog navedenog tužitelj NZ ističe da je zatražio istog dana hitni pregled pri KBC Rijeka zbog bolova u vratnoj kralježnici i desnom ramenu. Tužitelj NZ tvrdi da je kasnije zbog stresa zatražio i pomoć doktora psihijatra. Kasnije točnije dana 24.06.2019. tuženik HZ ga je ponovo napao na mjestu kako je to prednje opisano. Kao dokaz navedenih tvrdnji tužitelj NZ predlaže da se izvrši uvid u medicinsku dokumentaciju, zatim saslušanje stranaka, potom uvid u račun za naočale, nadalje provođenje vještačenja po vještaku medicinske struke te uvid u policijska izvješća. Tužitelj NZ ističe da zbog činjenice da se je radio o naočalama koje mu služe radi vida, mora i napraviti odnosno naručiti druge, te je cijena istih bila 5.000,00 kuna te je isti morao kupiti mobilni aparat u iznosu od 299,00 kuna. Kao dokaz navedenih tvrdnji tužitelj NZ predlaže da se izvrši uvid u priložene račune. Zaključno tužitelj NZ ističe da zbog navedenog događaja on trpi štetu kako materijalnu tako i nematerijalnu. Slijedom navedenog tužitelj NZ zahtijeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu nematerijalnu štetu povrede prava osobnosti i to u ukupnom iznosu od 10.000,00 kuna, te na ime materijalne štete 5.299,00 kuna, odnosno ukupan iznos od 15.299,00 kuna. Slijedom navedenog tužitelj NZ predlaže naslovnom sudu da po provedenom postupku i izvedenim dokaznima donese slijedeću presudu: "Tuženik HZ iz [adresa], OIB: dužan je tužitelju NZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti iznos od 15.299,00 kuna sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 16. lipnja 2019. pa do isplate u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećana za pet postotnih poena, te je tužitelju NZ dužan naknaditi parnični trošak sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, sve u roku od 15 dana."
2. U svom odgovoru na tužbu od 10. lipnja 2020. tuženik HZ je osporio tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja NZ u cijelosti, kako po osnovu tako i po visini. Tuženik HZ tvrdi da je točan navod tužitelja NZ da je dana 15.06.2019.g. došlo do sukoba između njih, no nije istinit navod tužitelja NZ da mu je on nanio navedene ozljede. Nejasno je kako i gdje je to on navodno ponovno napao tužitelja NZ **.**.2019. budući tužitelj NZ u tužbi navodi „...na mjestu kako je to prednje opisano(( (???). Nadalje tuženik HZ ističe da je nejasno zbog čega tužitelj NZ uz tužbu prilaze Policijski zapisnik od 26.06.2019. budući da u predmetnom Zapisniku stoji za tuženika HZ,,..da nisu utvrđeni elementi prekršaja, odnosno kaznenog djela koje se goni po službenoj dužnosti." Iz Potvrde PU Primorsko-goranske, PP Delnice od 03.07.2019. je vidljivo da je toj Policijskoj postaji prijavljen događaj od 15.06.2019. no iz niti jednog navoda se ne vidi da je tuženik HZ optužen za počinjenje bilo kakovog prekršajnog ili kaznenog djela. Naime, kod Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Delnicama u tijeku je prekršajni postupak koji se vodi protiv tuženika HZ kao okrivljenika i tužitelja NZ također kao okrivljenika, te je Presudom toga suda broj Pp J-2560/2019 od 16.06.2019. određeno da su oba okrivljenika počinila prekršaj iz čl. 22.st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te je u istoj naznačeno da je nedvojbeno da su obje strane doprinosile tom sukobu. Protiv te Presude je podnesena žalba, tako da ista Presuda još uvijek nije pravomoćna pa je po prosudbi tuženika HZ promašeno, odnosno preuranjeno pozivanje tužitelja NZ na događaj iz Presude za koji se terete i tužitelj NZ i tuženik HZ, tako da bi sud u prvom redu tužbu tužitelja NZ a trebao odbaciti. Kao dokaz navedenih tvrdnji tuženik HZ predlaže saslušanje stranaka te uvid u spis toga suda broj Pp J-2560/2019. Osporava se navod tužitelja NZ da je kasnije zbog stresa zatražio pomoć doktora psihijatra budući da nema dokaza da je taj navodni stres izazvan događajem od 15.06.2019. Nadalje tuženik HZ ukazuje da iz medicinske dokumentacije koju tužitelj NZ prilaže uz tužbu je vidljivo da se isti 16.06.2019. i 19.06.2019. obratio liječniku, no iz navedene dokumentacije je jasno vidljivo da je tužitelj NZ dobrog općeg stanja, pri svijesti, orijentiran u sva tri pravca, pokretan, eupnoičan u mirovanju, klinički kardijalno kompenziran, nema fraktura, pokreti pasivno i aktivno uredni i dr. Što se tiče psihičkog statusa, tužitelj NZ je uredne vanjštine, svijesti, kontakata i orijentacije, miran, eutimičan, eubuličan, bez sumanosti, bez obmana, kognitivno sukladan dobi i naobrazbi i dr. Dakle, tužitelj NZ je izuzetnog zdravstvenog stanja za svoju dob. Nigdje u medicinskoj dokumentaciji nije navedeno da je dijagnoza F43.8 (ostale reakcije na teški stres) povezana sa događajem od 15.06.2019. tako da se ista dokumentacija osporava u cijelosti. Tuženik HZ u cijelosti osporava visinu tužbenog zahtjeva u iznosu od 15.299,00 kn obzirom da isti nije tužitelju NZ pričinio niti navedenu nematerijalnu niti navedenu materijalnu štetu. Tuženik HZ ističe da također osporava kako osnov tako i visinu tužbenog zahtjeva glede potraživanja iznosa od 5.000,00 kn na ime troška novih naočala budući da iz priloženog računa nije vidljivo tko je predmetne naočale kupio, za koga su iste kupljene, da li dioptrija istih odgovara dioptriji tužitelja NZ i sl. Tuženik HZ također osporava i račun za kupovinu mobilnog uređaja. Nadalje tuženik HZ napominje kako je do sukoba 15.06.2019. došlo iz razloga što je sa tužiteljem NZ već duže vrijeme u zavadi, da je protiv tužitelja NZ već jednom pokrenut kazneni postupak kod Općinskog suda u Rijeci pod poslovnim brojem K-12/06 koji je dovršen uvjetnom osudom koja očito nije proizvela željeni pravni učinak budući da je tužitelj NZ nastavio provocirati i maltretirati kako tuženikovog pok. oca SZ, tako i do danas tuženikovu majku, all cijelu obitelj. Naime, tužitelj NZ opetovano vozi preko livade koja vodi do kuće tuženikove obitelji, istu je razorio, uporno i namjerno ne želeći koristiti odgovarajući put koji vodi do njegove kuće. Nadalje tuženik HZ ističe da kritičnog dana tužitelj NZ je srušio ulazna vrata, odgurnuo tačke koje su bile na livadi, prešao preko livade, a kada mu se on obratio, tužitelj NZ ga je počeo vrijeđati i vikati, što je kako kod njega tako i kod ostalih osoba koje su bile prisutne izazvalo izrazitu nelagodnost i zabrinutost, pa čak i određenu dozu straha. Kao dokaz navedenih tvrdnji tuženik HZ predlaže da se izvrši uvid u spis toga suda broj K-12/06, saslušanje svjedoka: a) JZ iz [adresa], b) GZ iz [adresa], c) ŠZ iz [adresa], d) OZ iz [adresa] i e) FZ iz [adresa]. Tuženik HZ osporava vjerodostojnost dokumentacije koju je tužitelj NZ priložio uz tužbu budući je ista očito naručena i ishođena samo i jedino iz razloga podnošenja ove tužbe, a ne iz stvarnih, tj. objektivnih razloga. Po prosudbi tuženika HZ čitava tužba, a naročito prenapuhani tužbeni zahtjev su plod osvete tužitelja NZ prema njemu i predstavlja očigledni primjer obijesnog parničenja. Radi navedenoga, tuženik HZ predlaže da sud odbaci tužbu tužitelja NZ, a podredno da odbije tužitelja NZ sa tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti, te obveže tužitelja NZ na snašanje parničnih troškova tuženiku HZ zajedno sa zateznim kamatama koje na taj trošak teku u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za pet postotnih poena, a koje teku od dana presuđenja pa do isplate.
3. U dokaznom postupku ova sud je izvršio uvid u slijedeću dokumentaciju i to: dopis II Policijske postaje Rijeka broj 511-09-25-1869/1-2019. DB od 26. lipnja 2019. (list sudskog spisa broj 4), potvrdu Policijske postaje Delnice broj 511-09-29/71-118- 110/2019 od 3. srpnja 2019. (list sudskog spisa broj 5), medicinsku dokumentaciju tužitelja NZ (list sudskog spisa od broja 6 do 8 te od 10 do 12), računi (list sudskog spisa broj 13 te 39 i 40) i rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Delnicama poslovni broj 65. Pp J-2560/2019 od 16. lipnja 2019. zajedno s žalbom KZ (list sudskog spisa od broja 41 do 46). Također provedeno je i medicinsko vještačenja po angažiranoj medicinskoj vještakinji Prof. dr. sc. Maji Merlak dr. med specijalistica oftalmologije od 8. veljače 2021. (list sudskog spisa broj 51 i 52). Na ročištu dana 12. studenog 2020. u svojstvu svjedoka saslušani su:
ŠZ (list sudskog spisa broj 32 i 33), FZ (list sudskog spisa broj 34), PZ (list sudskog spisa broj 35), RZ (list sudskog spisa broj 34 i 35) i JZ (list sudskog spisa broj 35) dok u svojstvu stranka saslušani su tužitelj NZ (list sudskog spisa broj 36) i tuženik HZ (list sudskog spisa broj 36 i 37).
4. Uvidom u priloženu nepravomoćnu presudu Općinskog suda u Rijeci, Stalne služe u Delnicama poslovni broj: 65. Pp J-2560/2019 od 16. lipnja 2019. ovaj sud je utvrdio da su I. okrivljenik HZ, rođen **.**.1977. godine, nastanjen u [adresa], srednjeg imovnog stanja, prekršajno nekažnjavan i Il. okrivljenik NZ, rođen **.**.1949. godine, nastanjen u [adresa], prekršajno nekažnjavan oglašeni krivim što u dana 15.06.2019. godine u 16,45 sati počinili nasilje u obitelji na način da je NZ poradi neriješenih imovinsko-pravnih odnosa ničim izazvan rukama sa prilaznog puta kroz livadu u travu odbacio tačke, a potom rukama skinuo aluminijska vrata kapije sa okova i iste bacio uz rub prilaznog puta.?Nakon toga prilazi mu nećak HZ i istom se obraća riječima „što to radiš", na sto je stric NZ počeo glasno vikati na nećaka riječima „pička ti materina, jebem ti mater", što je kod HZ stvorilo osjećaj uznemirenosti, te HZ potom prilazi stricu NZ koji se nalazi u svom kombi vozilu, hvata ga za vrat, skida mu sa lica optička pomagala koja potom rukama lomi (plastični okvir), a nakon toga svom stricu NZ iz desne ruke uzima mobilni telefon sa kojim udara u vrata kombi vozila i na istom oštećuje kućište i bateriju uređaja u vidu udubljenja. Time su počinili prekršaj iz članka 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zbog čega se na temelju odredbe istog propisa, izriče Novčana kazna od = 3.300,00 kn /tri tisuće tristo kuna/ svakome. Protiv navedene presudu Općinskog suda u Rijeci, Stalne služe u Delnicama poslovni broj: 65. Pp J-2560/2019 od 16. lipnja 2019. tužitelj NZ kao okrivljenik u tom prekršajnom postupku je dana 18. rujna 2019. podnio žalbu.
5. Uvidom u nalaz i mišljenje angažirane medicinske vještakinje Prof. dr. sc. Maje Merlak dr. med specijalistice oftalmologije od 8. veljače 2021. razvidno je da ista konstatira da je njezin zadatak bio da na temelju uvida u medicinsku dokumentaciju i pregleda naočala sa staklima se očituje o visini štete, kao i o tome bili šteta bila manja ukoliko bi se naočale popravile preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, te da također utvrdi iz medicinske dokumentacije da li su upravo te naočale propisane tužitelju NZ kao pomagalo za vid. Nadalje angažirana medicinska vještakinja Prof. dr. sc. Maja Merlak dr. med specijalistica oftalmologije ističe da je ona dana 29. siječnja 2021. pregledala tužitelja NZ kada je ustanovila: a) VOD +6.0 Dsph + 1,75 Dcyl 170 = 0,1 i b) VOS + 3,0 Dsph + 0,50 Dcyl 0 = 0,7. Pregledom naočalnih leća koje prileže spisu kao dokazni materijal i za koje treba ustanoviti dali su upravo one propisane tužitelju NZ kao pomagalo za vid angažirana medicinska vještakinja Prof. dr. sc. Maja Merlak dr. med specijalistica oftalmologije je ustanovila : a) Desno staklo + 6.25 Dsph + 1,50 Dcyl 170 i b) Lijevo staklo + 2,25 Dsph + 0,75 Dcyl 10. Što se tiče medicinske dokumentacije koja prileži spisu angažirana medicinska vještakinja Prof. dr. sc. Maja Merlak dr. med specijalistica oftalmologije ističe da nema nikakvih oftalmoloških nalaza. U medicinskoj dokumentaciji nalazi se račun iz optičke radnje koji iznosi 5.080,00 kn na kome je vidljivo da iznos na dioptrijske leće iznosi 2.200,00 kn, a na dioptrijske okvire 680,00 kn, što može ali i ne mora odgovarati cjenovno upravo naočalama koje prilože spisu jer na računu nije navedena refrakcijska vrijednost naočalnih leća, niti ime osobe na koju je izdan račun. Zaključno u svom mišljenju angažirana medicinska vještakinja Prof. dr. sc. Maja Merlak dr. med specijalistica oftalmologije konstatira da u spisu nema medicinske dokumentacije pa se o eventualnom pregledu na temelju kojega su ordinirane naočale tužitelju NZ upravo tada ona i ne može očitovati. Dalje angažirana medicinska vještakinja Prof. dr. sc. Maja Merlak dr. med specijalistica oftalmologije zaključuje na temelju pregleda tužitelja NZ i njegove vidne oštrine da refrakcijska vrijednost korigirane vidne oštrine odgovara vrijednosti dioptrijskih stakala koja prileže spisu sa manjim odstupanjem sto je opravdano i može se sa sigurnosti reci da su upravo te naočale propisane tužitelju NZ kao pomagalo za vid. Što se tiče visine štete i pitanja bili šteta bila manja ukoliko bi se naočale popravile preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje angažirana medicinska vještakinja Prof. dr. sc. Maja Merlak dr. med specijalistica oftalmologije je mišljenja da obzirom da se radi o progresivnim naočalama cijena odgovara računu koji prileži spisu a sto se tiče činjenice bili šteta bila manja ukoliko bi se naočale popravile preko Zavoda za zdravstveno osiguranje, ta mogućnost ne postoji jer se naočale oštećene na ovaj način ne mogu popraviti jer su stakla iako nepolomljena u cijelosti izgrebana a obzirom da su progresivna odgovaraju isključivo priležećem okviru. Inače ne postoji doznaka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za popravak optičkog pomagala. Obje stranke prihvatile su nalaz i mišljenje angažirane medicinske vještakinje Prof. dr. sc. Maje Merlak dr. med specijalistice oftalmologije od 8. veljače 2021., a prihvatio ga je i ovaj sud budući je stekao dojam da je isti stručan i nepristran.
6. Na ročištu dana 29. lipnja 2021. u smislu čl. 7. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014 i 70/2019 u daljnjem tekstu: ZPP) sud je upozorio stranke da su same stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice budući sukladno čl. 352. st. 1. ZPP-a u žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti. Tužitelj NZ je odustao od svoga dokaznog prijedloga da se provede već određeno i medicinsko vještačenje po vještaku Željku Cesarecu. Budući na ročištu 29. lipnja 2021. stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga te su suglasno zatražile zaključenje glavne rasprave i donošenja presude na temelju stanja u spisu to je ovaj sud na tom ročištu i zaključio glavnu raspravu u ovoj parnici. Naime sud više nije ovlašten provoditi bilo kakve dokaze po službenoj dužnosti (osim iznimno u slučajevima taksativno propisanim ZPP-om) već može sukladno čl. 220. st. 2. ZPP-a odlučiti samo o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica. U svojoj završnoj riječi punomoćnica tužitelja NZ je predložila usvajanje tužbenog zahtjeva u cijelosti dok je tuženik HZ predložio odbijanje istog u cijelosti kao neosnovanog.
7. Presudom Općinskog suda u Rijeci poslovni broj: P-3657/2019-20 od 6. kolovoza 2021. odlučeno je: „ I. Nalaže se tuženiku HZ iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) da tužitelju NZ iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) isplati iznos od 5.299,00 kn (slovima: pet tisuća dvjesto devedeset i devet kuna) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na isti iznos teku počev od 06. lipnja 2019. do 30. lipnja 2019. po kamatnoj stopi od 6,54% godišnje, od 01. srpnja 2019. do 31. prosinca 2019. po kamatnoj stopi od 6,3% godišnje, od 01. siječnja 2020. do 17. travnja 2020. po kamatnoj stopi od 6,11% godišnje, od 18. travnja 2020. do 18. listopada 2020. po kamatnoj stopi od 0% godišnje, od 19. listopada 2020. do 31. prosinca 2020. po kamatnoj stopi od 5,89% godišnje, od 01. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021. po kamatnoj stopi od 5,75% godišnje i od 01. srpnja 2021. do isplate po kamatnoj stopi od 5,61% godišnje odnosno uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena i to u roku od 15 dana. II. Nalaže se tuženiku HZ iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) da tužitelju NZ iz [adresa] (čiji je OIB: [osobni identifikacijski broj]) naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.080,00 kn (slovima: dvije tisuće i osamdeset kuna i to u roku od 15 dana. III Odbija se tužitelj NZ s ostatkom tužbenog zahtjeva, kao i s ostatkom zatraženog parničnog troška.“ U obrazloženju presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj: P-3657/2019- 20 od 6. kolovoza 2021. se između ostaloga navodi: „….8. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka kao i samih stranka nije sporno da je dana 15. lipnja 2019. došlo do verbalnog sukoba stranaka koji od prije imaju neriješene imovinske odnose te su u zavadi iako se radi o osobama u bliskom rodbinskom srodstvu budući je tužitelj NZ stric tuženika HZ. Iz provedenog dokaznog postupka ovaj sud je utvrdio da toga dana su se stranke međusobno vrijeđale tj. psovale jednu drugu. Također tuženik HZ je tom prilikom skinuo naočale tužitelja NZ te ih je oštetio tako da se više ne mogu koristiti. Nadalje kada je tužitelj NZ sa svojim mobitelom htio snimiti incidentni događaj tuženik HZ mu je primjenom fizičke sile uspio istrgnuti mobitel iz ruke te je tom prilikom uništio taj mobitel. Dakle, isključivo tuženik HZ je njihov verbalni sukob pretvorio u fizički sukob te je tom prilikom namjerno uništio mobitel i naočale tužitelja NZ. Po prosudbi ovoga suda bez obzira što ovaj sud u potpunosti prihvaća kao istinit iskaz tuženika HZ da je on bio isprovociran krajnje bezobraznim ponašanjem samoga tužitelja NZ ta činjenica sama po sebi ne daje pravo tuženiku HZ da primjenom fizičke sile (kao znatno mlađa i fizički jača osoba od tužitelja NZ) razrješava svoje nesporazume sa tužiteljem NZ. Zaključci svjedokinje ŠZ i svjedokinje RZ da tom prilikom nije bilo nikakvog fizičkog kontakta između stranka ovome sudu je neprihvatljiv budući skidanje naočala s nečijeg lica te nasilno uzimanje mobitela i razbijanje istih stvari po prosudbi ovoga suda je nesporno fizički kontakt, a čemu je pribjegao isključivo tuženik HZ, a ne i tužitelj NZ. U opisu toga fizičkog sukoba doduše ima između stranaka ove parnice i saslušanih svjedoka određenih odstupanja prilikom opisivanja intenziteta toga sukoba. Primjerice svjedok JZ tvrdi da su se stranke otimale za mobitel koji je pao na pod. Sam tužitelj NZ tvrdi da ga je tuženik HZ rukom gurnuo pa je on pao na sjedište svoga kombi vozila, potom ga je uhvatio za nos i skinuo mu naočale koje je razbio. Također ga je uhvatio za rame te mu je savijao ruku itd. 9. Prema čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015 i 29/2018 te u daljnjem tekstu skraćeno: ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. U smislu čl. 1046. st. 1. ZOO-a šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Kako je prije objašnjeno u konkretnom slučaju radi se o namjernom uništavanju stvari tužitelja NZ od strane tuženika HZ. Također ovaj sud ne smatra da bi postojao doprinos svojoj šteti samoga tužitelja NZ budući ovaj sud apriori odbacuje mogućnost da verbalni sukob stranka (kome su doprinijele obje stranke) daje pravo tuženiku HZ da taj sporni odnos razrješava fizičkom silom budući za tim nije bilo u konkretnoj situaciji nikakve objektivne potrebe. Što se tiče visine štete u svezi uništenih naočala u iznosu od 5.080,90 kuna ista je dokazana kako priloženim računom tako i na temelju nalaza i mišljenja angažirane medicinske vještakinje Prof. dr. sc. Maje Merlak dr. med specijalistice oftalmologije. Tvrdnje tuženika HZ da mobitel tužitelja NZ kojim je on dana 15. lipnja 2019. udarao više puta po haubi kombi vozila tužitelja NZ u namjeri da ga uništi ipak nije uništen ovome sudu nije prihvatljiv. Naime taj mobitel fizički još uvijek egzistira budući ga je tužitelj NZ i pokazao sudu na raspravi ali više nije u funkciji tj. ne radi tako da se tužitelj NZ s njim više ne može koristiti. Visinu štete tužitelj NZ je dokazao priloženim računom iz kojeg je razvidno da je tužitelj NZ dana 17. lipnja 2019. za novi mobitel platio iznos od 299,00 kn. To što na samom računu ne piše i ime kupca to samo po sebi nema značaj koji mu pridaje tužitelj NZ tj. da taj račun se odnosi na neku sasvim drugu osobu, a ne tužitelja NZ. Iz svih navedenih razloga po prosudbi ovoga suda u potpunosti je osnovan tužbeni zahtjev tužitelja NZ da mu tuženik HZ naknadi materijalnu štetu zbog uništenog mobitela u iznosu od 299,00 kn i uništenih naočala u iznosu od 5.000,00 kn tj. ukupno 5.299,00 kn koliko tužitelj NZ i potražuje na ime pravične naknade materijalne štete. U smislu čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete odnosno u ovom slučaju od dana 15. lipnja 2019. tako da je osnovano potraživanje zateznih kamata na iznos dosuđene materijalne štete u iznosu od 5.299,00 kn od dana 16. lipnja 2019. pa do isplate. Naime, prema čl. 29. st. 1. ZOO-a dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. U smislu čl. 29. st. 2. ZOO-a stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena. 10. Prema čl. 19. st. 2. ZOO-a propisano da pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. U smislu čl. 1100. st. 1. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. U čl. 1100. st. 2. ZOO-a propisano da pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Na kraju je čl. 1100. st. 3. ZOO-a propisano da za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud će, ako procijeni da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi joj pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Dakle, povreda prava osobnosti fizičke osobe na tjelesno zdravlje je neimovinska šteta sukladno čl. 19. i 1046. ZOO-a, a što je posljedica prihvaćanja objektivne koncepcije neimovinske štete. Prema toj koncepciji, neimovinsku štetu, dakle, čini već sama povreda prava osobnosti. Pri tome valja razlikovati pojam prava osobnosti na tjelesno zdravlje kao samostalnu pravnu osnovu za naknadu neimovinske štete od pojma tjelesne (fizičke) boli kao činjenice koja utječe na ocjenu ima li oštećenik pravo na novčanu naknadu iz čl. 1100. ZOO-a, a ako da onda i u kojoj visini. Naime, fizičke boli, duševne boli i strah prema novom ZOO-u nisu samostalni oblici povrede prava osobnosti već su to činjenice - kriteriji (mjerila) ili kvalifikatorne okolnosti koje zajedno s ostalim okolnostima slučaja iz čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti na tjelesno i/ili duševno zdravlje povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećenik ima pravo na isplatu pravične novčane naknade. Ako je povreda prava osobnosti neznatna, tada objektivno postoji neimovinska šteta, ali ne i pravo oštećenika na dosudu pravične novčane naknade. Dakle, po prosudbi ovoga suda prava osobnosti iz čl. 19. st. 1. ZOO-a nisu taksativno nego su samo egzemlifikativno navedena i koja se mogu dosuditi u određenoj novčanom iznosu sukladno kriterijima iz čl. 1100 ZOO-a. Međutim, valja naglasiti da tužitelj NZ ničim nije dokazao da mu je nastala neka neimovinska šteta iz štetnog događaja od 15. lipnja 2019. u smislu da je on u štetnom događaju dana 15. lipnja 2019. zadobio neke tjelesne ozljede uslijed kojih je trpio fizičke bolove i neke strahove koje bi ukoliko su i postojali opravdavali dosuđenje štete s toga osnova u utuženom iznosu. Iz navedenog razloga ovaj sud je smatrao neosnovanim zahtjev tužitelja NZ za naknadom neimovinske štete u ovoj parnici tako da je taj dio njegovog tužbenog zahtjeva trebalo odbiti u cijelosti. 11. Prema čl. 154. st. 4. ZPP-a ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove. Tužitelju NZ je ovaj sud na ime parničnog troška priznao jedino troškove provedenog medicinskog vještačenja u iznosu od 2.080,00 kn budući su ti troškovi bili neophodni nezavisno od stupnja uspjeha tužitelja NZ u ovoj parnici.“
8. Međutim, povodom izjavljenih žalbi stranaka protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj: P-3657/2019-20 od 6. kolovoza 2021. Županijski sud u Splitu svojom presudom i rješenjem poslovni broj: Gž-2324/2024-3 od 4. rujna 2024. odbio je kao neosnovanu žalbu tuženika HZ te je potvrdio navedenu prvostupanjsku presudu u točki I izreke kojom je tužitelju NZ dosuđena imovinska šteta u iznosu od 5.299,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 6. lipnja 2019. pa do isplate. Također je ukinuta presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj: P-3657/2019-20 od 6. kolovoza 2021. u točki II. izreke kojim je tužitelj NZ odbijen sa svojim zahtjevom radi isplate neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti iz štetnog događaja od 15. lipnja 2019. u iznosu od 10.000,00 kn kao i u točki III. izreke navedene prvostupanjske presude u pogledu parničnog troška. U obrazloženju presude i rješenje Županijskog suda u Splitu poslovni broj: Gž-2324/2024-3 od 4. rujna 2024. između ostaloga se navodi: „…14. Međutim, u dijelu prvostupanjske presude kojim je odbijen zahtjev za naknadu neimovinske štete, prvostupanjski sud je, po ocjeni ovog suda počinio bitnu povredu postupovnih odredbi iz čl. 354. st. 2. st 6. ZPP-a, na koju povredu ukazuje i tužiteljeva žalba. 15. Sud u tom dijelu odbija tužiteljev zahtjev obrazlažući da je tužitelj odustao od dokaznog prijedloga da se provede medicinsko vještačenje po vještaku kirurgu, a taj zaključak ne proizlazi iz stanja spisa. Naime, tužitelj je već u tužbi predložio medicinsko vještačenje neimovinske štete. Na pripremnom ročištu održanom 27. listopada 2020. (str 30. spisa) tužitelj je ustrajao u tom prijedlogu, a stranke su tada suglasno predlagale da se medicinsko vještačenje povjeri dr. ŽZ iz [adresa]. Na ročištu održanom 12. studenoga 2020. sud je donio rješenje o provođenju vještačenja po vještaku dr. Željku Cesarecu, te naložio tužitelju predujmiti troškove provođenja istog, koje je troškove tužitelj i platio (uplatnica uvezana na poleđini lista 48 spisa). 16. Na ročištu održanom 9. lipnja 2021. (str. 59 spisa) sud je upozorio stranke na dužnost iznošenja činjenica i predlaganja dokaza u smislu čl. 7. ZPP-a, te je u zapisnik konstatirano da stranke „nemaju nikakvih daljnjih dokaznih prijedloga te se predlaže da sud zaključi glavnu raspravu i donese presudu na temelju stanja u spisu“. Opisanu situaciju u obrazloženju prvostupanjske presude sud cijeni kao odustajanje od dokaznog prijedloga da se provede već određeno medicinsko vještačenje, s kojom se ocjenom ne slaže ovaj sud. 17. Najprije je naglasiti da nije bilo nikakve osnove u fazi glavne rasprave upozoravati stranke u smislu čl. 7. ZPP-a jer je odredbom čl. 299. st. 1. ZPP-a propisana dužnost stranaka da već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu iznesu sve činjenice i predlože dokaze potrebne za njihovo utvrđivanje. Štoviše, činjenice i dokazne prijedloge iznesene u fazi glavne rasprave sud ne bi smio uzeti u obzir, osim ako se radi o činjenicama i dokaznim prijedlozima koje stranke bez svoje krivnje nisu mogle ranije iznositi (čl. 299. st 2. i 3. ZPP-a). 18. Nadalje, u situaciji kad je tužitelj već u tužbi predložio provođenje dokaza vještačenjem, sud odredio vještačenje i imenovao vještaka, a tužitelj predujmio troškove vještačenja, po ocjeni ovog suda u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za odustajanje od izvođenja dokaza vještačenjem jer tužitelj nije izrijekom niti ponašanjem iskazao volju za odustajanjem- na što, uostalom, i u žalbi ukazuje. 19. Stoga je, prema stajalištu ovog suda, sud
1 0
prvog stupnja nezakonitim postupanjem onemogućio tužitelja u raspravljanju i pravu na pristup sudu koji je zajamčen strankama čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14) i čl. 6. st. 1. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine-Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02 i 1/06). 20. Slijedom navedenog počinjena je bitna povreda pravila parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a na koju sadržajem žalbe osnovano ukazuje tužitelj. Zbog toga je u odbijajućem dijelu, primjenom čl. 369. st. 1. ZPP-a, trebalo ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovan postupak, u fazu glavne rasprave. 21. Prema odredbama čl. 19. svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava i osobnosti, pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. Pod pravima osobnosti fizičke osobe podrazumijeva se pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, privatnost osobnog i obiteljskog života, sloboda i drugo. 22. Odredba čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a propisuje da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno o naknadi imovinske štete, a i kad nje nema, time da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i strahu, cilju kojem služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. 23. U ponovljenom će postupku sud izvesti predloženi dokaz medicinskim vještačenjem, nakon čega će donijeti zakonitu odluku o zahtjevu za naknadu neimovinske štete. 24. Na temelju odredbe čl. 166. st. 2. ZPP-a, o troškovima postupka odlučit će se u konačnoj odluci. 25. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.“ Nakon toga ovaj spis je dobio novi poslovni broj P- 1570/2024.
9. Ovaj prvostupanjski sud ne prihvaća kao ispravan stav drugostupanjskog suda da je tužitelj NZ nezakonitim postupanjem prvostupanjskog suda navodno onemogućen u raspravljanju. Naime, na ročištu dana 9. lipnja 2021. obje stranke su tražile zaključenje glavne rasprave i donošenje presude na temelju stanja u spisu budući nemaju daljnjih dokaznih prijedloga. Sukladno prijedlogu samih stranaka ovaj sud je i zaključio glavu raspravu i donio presudu na temelju stanja u spisu. Točno je da tužitelj NZ je ranije predložio medicinsko vještačenje kao i da je sud odredio provođenje toga dokaza te je tužitelj NZ i uplatio predujam. Međutim, naknadno na ročištu dana 9. lipnja 2021. tužitelj NZ je tražio zaključenje glavne rasprave budući nema daljnjih dokaznih prijedloga i donošenje presude na temelju stanja u spisu tako da je izrijekom tražio okončanje toga parničnog postupka. Naime, ako stranka traži zaključenje glavne rasprave to po logici stvari može značiti samo to da je odustala od svih svojih ranijih dokaznih prijedloga te sud ako stranke nemaju daljnjih dokaznih prijedloga, a ne radi se o nekom izuzetku iz čl. 7. st. 2. ZPP-a (kada sud iznimno može utvrđivati činjenice i po službenoj dužnosti) i mora zaključiti glavnu raspravu. Štoviše prije zaključenja glavne rasprave u smislu čl. 7. st. 1. ZPP-a sud je i upozorio stranke da su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Prema tvrdnjama višeg suda to je nepotrebno s čime se slaže i ovaj prvostupanjski sud ali je to učinjeno opreza radi što je obzirom na ukidnu odluku višega suda očito bilo i te kako uputno učiniti. Ovaj sud naravno nije ovlašten pomagati bilo kojoj parničnoj strani na način kako to smatra viši sud tj. da kada tužitelj izričito traži zaključenje glavne rasprave budući nema daljnjih dokaznih prijedloga smatrati da on to u stvari ne traži. Naime, stranke u parnici imaju dijametralno suprotne interese tako
1 1
da svako pomaganje jednoj parničnoj strani je po prirodi stvari odmaganje drugoj parničnoj strani, a u što se sud kao nepristrani arbitar nikako ne bi trebao upuštati. Dakle načelno upozorenje prvostupanjskog suda u smislu navođenja čl. 7. st. 1. ZPP- a (što se još nekako može podvesti pod načelo tzv. otvorenog pravosuđenja) je zasigurno neusporedivo manje od primjerice da prvostupanjski sud traži od tužitelja NZ da još jednom preispita svoj prijedlog za zaključenjem glavne rasprave te ga podsjeća da nije provedeno medicinsko vještačenje ili štoviše ukoliko tužitelj NZ i nadalje ostane kod svoga stava da se zaključi glavna rasprava nezavisno od toga prvostupanjski sud svejedno ne bi zaključio glavnu raspravu nego bi proveo medicinsko vještačenje. Po prirodi stvari nije moguće onemogućiti u raspravljanju pred sudom onog tužitelja koji sam traži da prvostupanjski sud prestane raspravljati i donese meritornu odluku te sud i prihvati takav prijedlog tužitelja. Ukoliko dobije prvostupanjsku presudu u svoju korist onda je sve u redu, a u suprotnom će takav tužitelj tvrditi da on u stvari nije tražio zaključenje glavne rasprave budući je ranije predložio neki dokaz od kojeg on nije izričito, a niti prešutno odustao. Ako stranke ne žele dalje raspravljati onda valjda prvostupanjski sud bi trebao raspravljati sam sa sobom ili voditi neke rasprave s višim sudom. Međutim, bez obzira na ovakav pravni stav ovoga prvostupanjskog suda sukladno čl. 377. st. 2. ZPP-a prvostupanjski sud je dužan izvesti sve parnične radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostupanjski sud u svom rješenju.
10. U tijeku trajanja ovoga parničnog postupka dana **.**.2022. preminuo je tužitelj NZ, a njegove nasljednice su: a) supruga BZ, b) kćerka AZ i c) kćerka EZ. Međutim, u nastavku postupka AZ i EZ su se odrekle svih obveza i potraživanja u navedenom predmetu te su pristale da tužitelj u ovom postupku bude samo njihova majka BZ (list sudskog spisa broj 122 i 123). Prema čl. 1105. st. 1. ZOO-a tražbina naknade neimovinske štete prelazi na nasljednika samo ako je oštećenik podnio pisani zahtjev ili tužbu. Nadalje je čl. 1105. st. 2. ZOO-a propisano da uz iste pretpostavke ta tražbina može biti predmet ustupa, prijeboja i ovrhe.
11. Sukladno uputi višeg suda u daljnjem tijeku ovoga parničnog postupka provedeno je medicinsko vještačenje po angažiranom medicinskom vještaku dr. Željka Cesareca specijalista kirurške ortopedije koji je dostavio svoj nalaz i mišljenje dana 22. siječnja 2025., a isti je i usmeno saslušan na ročištu dana 13. studenog 2025. (list sudskog spisa od broja 131 do 135 te 151 i 152)
12. U svom nalazu i mišljenju od 22. siječnja 2025. angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalist kirurške ortopedije ističe da je nalaz i mišljenje napravio Isključivo uvidom u priležeću medicinsku dokumentaciju u sudskom spisu. Angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalist kirurške ortopedije konstatira da prema podacima iz spisa – tužbenog zahtjeva – pok. tužitelj NZ je dana 15.06.2019. nastradao pri fizičkom napadu tuženika, kojom je prilikom zadobio niže navedene ozljede: 1. Udarac – uganuće vratne kralješnice ( VK ) i 2. Udarac u područje desnog ramena što se kvalificira kao laka tjelesna ozljeda. Potom angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalist kirurške ortopedije opisuje kronologija liječenja – tj. interpretacija raspoložive medicinske dokumentacije: 1) Prvi medicinski dokument odnosi se na nalaz sa OHBP-a KBC Rijeka – Lokalitet Sušak izdan 16.06.2019. u 2,08 sati. U istom se navodi da dolazi zbog bolova u vratnoj kralješnici i desnom ramenu nakon što je danas ( 15.06.2019. oko 16,00 sati )
1 2
fizički napadnut od strane poznate osobe. Navodi da ga je ista stisnula u kombi, izvrnula mu vrat, te zadala udarac u desno rame. Navodi bolnost desnog ramena pri pomicanju, te bol u vratu. Događaja se sjeća u potpunosti. Negira mučninu i povraćanje. U orijentacijskom kliničkom pregledu cijelog tijela utvrde se sljedeće posttraumatske promjene : a) bolnost na palpaciju vratne kralješnice ( VK ) i b) bolnost desnog ramenog obruča uz održane aktivne i pasivne pokrete. Klinički nalaz ostalih regija bez posttraumatskih promjena ( toraks, srce-pluća, ostali ekstremiteti ). Učinjen RTG VK – uredna visina trupova kralješka, očuvana stražnja interkorpolarna linija, nema znakova frakture. Upisana radna dijagnoza bola u VK, te desnom ramenu. Otpušta se u kućnu njegu s preporukom analgetika po potrebi, led lokalno, Voltaren gel lokalno. Izbjegavati fizički napor par dana. Kontrola kod liječnika obiteljske medicine, 2) 18.06.2019. – Liječnik obiteljske medicine : Opisuje kronologiju predmetnog incidenta. Žali se na bol u vratu i desnom ramenu, te na glavobolju. Klinički – uredan neurološki status, nema lateralizacije, opće stanje dobro. VK – ograničene kretnje antefleksije i retrofleksije, te kretnje rotacije, koje su i bolne. PVM kao i spinozni nastavci bezbolni. U desnom ramenu antefleksija nešto iznad 90 st, iza toga bol. Ograničene kretnje pronacije, supinacije, te retrofleksije i abdukcije. Testovi za rotatorne mišiće isključuju moguću leziju, 3) 19.06.2019. – PSIHIJATAR :
Prvi pregled – do sada nije psihijatrijski liječen. U mirovini. Navodi fizički napad poznate osobe 15.06.2019. ( sukob sa susjedom ). Opisuje tjelesne ozljede, te navodi da je pretrpio strah. U psihičkom statusu – uredne vanjštine, svijesti, kontakta i orijentacije. Miran, eutimičan, bez sumanosti, bez obmana, sadržajno elementi psihičkog distresa. Postavljena dijagnoza – ostale reakcije na teški stres. U terapiji Helex 0,25 mg po potrebi. Kontrola po potrebi. Nakon navedenog termina ne priloži dodatna medicinska dokumentacija koja bi se odnosila na daljnje liječenje predmetnih ozljeda. Nadalje se navodi da tužitelj NZ je u vrijeme predmetne nezgode bio u mirovini te spisu ne priloži preslika njegovog zdravstvenog kartona. Potom angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalist kirurške ortopedije ističe da se radi o specifičnom predmetu u kojem se zbog poznatih okolnosti ( smrt ranijeg tužitelja NZ ), nalaz i mišljenje daju isključivo na temelju raspoložive medicinske dokumentacije koja je sadržajno i vremenski izrazito insuficijentna, pa čak i djelomično netočna, što argumentira niže navedenim činjenicama, vezano uz istu i okolnosti liječenja. Prema raspoloživoj medicinskoj dokumentaciji tužitelj NZ je u predmetnoj nezgodi pri fizičkom napadu druge, njemu poznate osobe zadobio ozljede vratne kralješnice ( VK ) i desnog ramena. 1. Ozljeda vratne kralježnice nije u raspoloživoj medicinskoj dokumentaciji specificirana po karakteru i težini, ali se stručno i iskustveno radi o lakoj formi iste, što dokazuju niže navedeni podaci - činjenice : a) Kod primarne obrade na OHBP navodi se samo bolnost na palpaciju. RTG obrada isključila je koštanu traumu, kao i eventualno promjenu fiziološke lordoze, što govori u prilog gornjem zaključku o karakteru i težini ozljede ( istegnuće PVM ), b) Vezano uz ovu ozljedu priloži još samo jedan nalaz koji se odnosi na liječnika obiteljske medicine ( LOM ), učinjen 3 dana po PN u kojem se navodi tada prisutno ograničenje funkcije i c) po raspoloživoj medicinskoj dokumentaciji nije korištena nikakva imobilizacija, nije realiziran niti jedan dodatni dijagnostički pregled ( funkcijske snimke, ev EMNG i sl ), nije realiziran niti jedan pregled specijalističke struke ( ortoped traumatolog, neurokirurg ), kao niti pregled fizijatra, odnosno realizacija ambulantne fizikalne terapije ( AFT ). Kao što je istaknuto, zadnji nalaz vezan uz fizičku ozljedu datira sa 18.06.2019. i nakon istog ne priloži niti jedan dodatni medicinski dokument koji bi govorio u prilog nastavka liječenja. Shodno iznesenim činjenicama, po prosudbi angažiranog medicinskog
1 3
vještaka dr. Željka Cesareca specijalista kirurške ortopedije ozljeda nije rezultirala nikakvim trajnim posljedicama koje bi na bilo koji način mogle utjecati na umanjenje OŽA tadašnjeg sada pokojnog tužitelja NZ. Za ozljedu desnog ramena prema tvrdnjama angažiranog medicinskog vještaka dr. Željka Cesareca specijalista kirurške ortopedije vrijede gotovo identični zaključci ( prema raspoloživoj medicinskoj dokumentaciji ), kao i za prethodno analiziranu ozljedu vratne kralježnice. Neposredno po predmetnoj nezgodi obradom na OHBP utvrdi se samo bolnost desnog ramena uz održanu funkciju, što jasno ukazuje na karakter ozljede. Prema raspoloživoj medicinskoj dokumentaciji čak nije učinjena niti RTG dijagnostika. U ranije spomenutom nalazu LOM od 18.06.2019., navode se ograničene kretnje desnog ramenog obruča, uz podatak da su ograničene i kretnje prosupinacije koje se uopće ne izvode u tom segmentu. Nije korištena, odnosno aplicirana nikakva imobilizacija, a niti su poduzeti nikakvi dodatni dg - th postupci ( kao i za ranije analiziranu ozljedu vratne kralježnice ). Shodno iznesenom, niti ova ozljeda nije mogla rezultirati nikakvim trajnim posljedicama koje bi na bilo koji način utjecale na umanjenje OŽA. 3. Što se tiče psihičkih posljedica koje bi se odnosile isključivo na predmetni incident, prema citiranoj medicinskoj dokumentaciji realiziran je samo jedan pregled psihijatra 19.06.2019. ( 4 dana po predmetnoj nezgodi ), u kojem se navode elementi psihičkog distresa. Postavljena dijagnoza reakcije na teški stres, te ordiniran lijek Helex, koji se koristi za liječenje tjeskobnih stanja. U nalazu se navodi potreba kontrole po potrebi, što je pomalo divergentno u odnosu na postavljenu dijagnozu. Činjenica je da nije realiziran nikakav kontrolni pregled, što ukazuje na brzu regresiju psihičkih tegoba, a shodno tome i izostanak bilo kakvih trajnih psihičkih promjena koje bi mogle utjecati na umanjenje OŽA pokojnog tužitelja NZ. Potom angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalist kirurške ortopedije je dao analizu stavki iz rješenja suda - zapisnik od 12.11.2020. : 1. FIZIČKI BOLOVI : a Karakter ozljeda, te okolnosti liječenja istih, mogli su prouzročiti bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 36 – 48 sati, i to vezano samo za kratku fazu po ozljedama, b) Bolovi slabijeg intenziteta mogli su potrajati, odnosno javljati se unutar vremenskog perioda od 5 – 7 dana , vezani uz neposredni period po ozljedama, postupno opterećenje, te određene vrlo male neugodnosti tijekom liječenja ( RTG obrada i sl. ). 2. STRAH : a) Primarni strah jačeg intenziteta mogao je potrajati unutar 1 sata ( 5 – 10 min) , vezan isključivo uz stres doživljen pri incidentu, b) Sekundarni strah srednjeg intenziteta u trajanju od cca 4 - 5 dana, kao neposredna produžena reakcija na traumu, odnosno zadobivene ozljede, s potrebom jedinog pregleda stručne osobe – psihijatra, i c) Sekundarni strah slabijeg intenziteta u trajanju od cca 7 - 10 dana kao nešto dulji period reakcije na stresnu situaciju, te okolnosti nastanka iste. Nadalje angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalist kirurške ortopedije ističe da što se tiče upita o završetku liječenja prema citiranoj medicinskoj dokumentaciji radi se o izrazito kratkom periodu od 4 dana, što je ipak po njemu prekratki period ( bez obzira na karakter ozljeda i raspoloživu medicinsku dokumentaciju ), te shodno navedenom smatram da je liječenje završeno ( psiho- fizičko ), odnosno stanje definirano cca 7 – 10 dana po predmetnoj nezgodi i doživljenim ozljedama.
13. Usmeno saslušan na ročištu dana 13. studenog 2025. angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalist kirurške ortopedije je istaknuo da se radi o specifičnom predmetu, inače vrlo rijetkom u praksi sudsko-medicinskog vještaka gdje se vještačenje provelo isključivo na temelju uvida u raspoloživu medicinsku dokumentaciju obzirom da pregled tužitelja NZ nije bio moguć jer je isti
1 4
već u to vrijeme odnosno dosta ranije umro iz njemu nepoznatih razloga odnosno nije u vrijeme izrade nalaza raspolagao medicinskom dokumentacijom o razlozima smrti tadašnjeg tužitelja NZ. Međutim, angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalist kirurške ortopedije odgovorno tvrdi da ozljede koje je tužitelj NZ zadobio 15. lipnja 2019. nikako po raspoloživoj medicinskoj dokumentaciji nisu mogle utjecati na smrtni ishod. Vezano uz ostale primjedbe punomoćnika tužitelja NZ angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalist kirurške ortopedije ih je ocijenio da su iste apsolutno nestručne sa medicinskog stanovišta i neprihvatljive, a odnose se isključivo na paušalne primjedbe o fizičkim bolovima, strahu pa čak i o mogućnosti postojanja posljedica koje bi utjecala na umanjenje opće životne aktivnosti tužitelja NZ. U prilog njegovih tvrdnji govore nepobitne činjenice o karakteru ozljeda, zatim o okolnostima liječenja gdje je tužitelj NZ realizirao samo dva pregleda vezana uz fizičke ozljede i to pregled na hitnom traktu i pregled liječnika obiteljske medicine dva dana kasnije te samo jedna nalaz psihijatra 19.06.2019. odnosno četiri dana po doživljenoj nezgodi, odnosno incidentu i ozljedama. Ovo prema tvrdnjama angažiranog medicinskog vještaka dr. Željka Cesareca specijalista kirurške ortopedije ukazuje da je liječenje bar prema njemu raspoloživim podacima bilo intenzivno kratkotrajno, da liječenje fizičkih ozljeda uopće nije iziskivalo specijalističku obradu, da uopće nisu realizirani eventualni dodatni dijagnostički postupci osim rendgena, da nije nigdje naveden podatak o primjeni imobilizacije za ozljedu vratne kralježnice i ramena, a da nije provedena nikakva fizikalna terapija što dovoljno jasno (nažalost bez mogućnosti pregleda tužitelja NZ) govori o karakteru njegovih ozljeda. Iz navedenih razloga angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalist kirurške ortopedije u cijelosti ostaje pri svom nalazu i mišljenju čak smatrajući i što je naveo pod stavkom mišljenje da je ocjenu trajanja fizičkih bolova uvjetno rečeno nešto "rastegnuo" u odnosu na vrijeme poduzetog liječenja. Što se tiče psihičkih tegoba tužitelj NZ je opet po raspoloživoj medicinskoj dokumentaciji realizirao samo jedan pregled psihijatra i to četiri dana po doživljenoj traumi na kojem je direktno navedeno kontrola po potrebi a da pritom opet po njemu raspoloživim podacima nije realiziran nikakav kontrolni pregled. Na upit zamjenice punomoćnika tužiteljice BZ da li bi mu pomogla pribava zdravstvenog kartona ranije tužitelja NZ angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalist kirurške ortopedije je odgovorio da se vještačenje provodi na temelju realizirane medicinske dokumentacije odnosno specijalističkih nalaza ne podcjenjujući pritom stručnost i znanje liječnika obiteljske medicine koji upisuje te nalaze, u ovom slučaju osim zadnjeg nalaza psihijatra 4 dana po predmetnoj nezgodi ne prileži niti jedan nalaz pa proizlazi objektivni zaključak da nije postojala potreba za daljnjim aktivnim liječenjem pogotovo ne specijalističkog karaktera uz ponovnu napomenu da za fizičke ozljede i nije realiziran niti jedan specijalistički pregled u čiju domenu bi spadale ozljede ovakvog tipa poput ortopeda-traumatologa eventualno neurokirurga nego se sva medicinska dokumentacija sastoji se od dva nalaza od kojih je jedan sastavljen od dežurnog liječnika specijalizanta na hitnom traktu, drugi dan odnosno u večernjim satima po ozljedi a drugi nalaz se odnosi na nalaz liječnika obiteljske medicine kojeg također uvažava kao stručnu osobu ali ne kao osobu koja bi mogla voditi liječenje u slučaju težih ozljeda. Na dodatni upit na temelju čega je ocijenio stavku straha angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalist kirurške ortopedije je odgovorio da je takvu ocjenu dao obzirom na ordiniranu terapiju da lijek helex koji ordiniran spada uvjetno rečeno u blažu formu psihijatrijske terapije (iako nije psihijatar ima dugotrajno iskustvo) a da je postojala potreba za daljnjim
1 5
liječenjem tužitelj NZ bi realizirao kontrolu koja je i preporučena po potrebi što prema njemu raspoloživim podacima nije učinjeno. Što opet prema tvrdnjama angažiranog medicinskog vještaka dr. Željka Cesareca specijalista kirurške ortopedije dovodi do zaključka da prema medicinskoj dokumentaciji nije postojala potreba za daljnjim liječenjem. Na daljnji upit da li je angažirani medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalist kirurške ortopedije razmišljao o umanjenu opće životne aktivnosti sada pokojnog ranijeg tužitelja NZ isti je odgovorio da je jasno i decidirano temeljem medicinske dokumentacije i karaktera ozljeda te poduzetih postupaka donio zaključak da nije postojala nikakva osnova za trajno umanjene životne aktivnosti tužitelja NZ. Zamjenica punomoćnika tužiteljice BZ nije prihvatila kao ispravan nalaz i mišljenje angažiranog medicinskog vještaka dr. Željka Cesareca specijalista kirurške ortopedije ali radi ekonomičnosti postupka nije predložila da se vještačenje povjeri nekom drugom medicinskom vještaku dok je istog prihvatio tuženik HZ. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje angažiranog medicinskog vještaka dr. Željka Cesareca specijalista kirurške ortopedije zajedno s njegovim usmenim obrazloženjima budući je stekao dojam da je isti stručan i objektivan.
14. Na ročištu dana 13. studenog 2025. u smislu čl. 7. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014 i 70/2019, 80/2022 i 114/2022, 155/2023 i 146/2025 u daljnjem tekstu: ZPP) sud je upozorio zamjenicu punomoćnika tužiteljice BZ i tuženika HZ da su same stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice budući sukladno čl. 352. st. 1. ZPP-a u žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti. Budući na ročištu 13. studenog 2025. stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga to je ovaj sud na tom ročištu i zaključio glavnu raspravu u ovoj parnici. Naime sud više nije ovlašten provoditi bilo kakve dokaze po službenoj dužnosti (osim iznimno u slučajevima taksativno propisanim ZPP-om) već može sukladno čl. 220. st. 2. ZPP-a odlučiti samo o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica. Na tom ročištu zamjenica punomoćnika tužiteljice BZ je predložila usvajanje tužbenog zahtjeva tužitelja NZ u cijelosti dok je tuženik HZ predložio odbijanje istoga u cijelosti kao neosnovanog.
15. Na temelju tako provedenog postupka ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, sukladno članku 8. ZPP-a po prosudbi ovoga suda preostali tužbeni zahtjev tužiteljice BZ radi naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti sada pokojnog ranijeg tužitelja NZ u štetnom događaju od 15. lipnja 2019. u iznosu od 10.000,00 kn ili 1.327,23 € je neosnovan u cijelosti.
16. U smislu čl. 1100. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kada nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. No, utvrđene fizičke boli i strah u opsegu što ih je utvrdio angažirani
1 6
medicinski vještak dr. Željko Cesarec specijalist kirurške ortopedije nisu samostalni oblik povrede prava osobnosti već su to kriteriji koji zajedno s ostalim okolnostima slučaja utječu na ocjenu suda je li pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga oštećenik ima pravo na isplatu pravične novčane naknade. Na osnovu svih utvrđenih činjenica tijekom postupka ovaj prvostupanjski sud smatra da je kod pok. tužitelja ĐZ došlo do povrede prava osobnosti, ali da se radi o neznatnoj povredi prava osobnosti i da iako postoji neimovinska šteta uvažavajući sve okolnosti slučaja, tužiteljica BZ kao nasljednica pok NZ nema pravo na dosudu pravične novčane naknade nematerijalne štete jer bi dosuda te naknade po mišljenju suda bila suprotna sadržaju čl. 1100 st. 1. i 2. ZOO-a.
16.1. Primjera radi u parničnom predmetu Općinskog suda u Sisku poslovni broj: P- 709/12 u pravnoj stvari tužiteljice ĆZ iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Senka Balog, odvjetnica u Sisku, protiv tuženika Jadransko osiguranje d.d. Listopadska 2, Zagreb, koje zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Grgić i partneri, odvjetnicima u Zagrebu, radi naknade štete, presudom i rješenjem toga suda od 31. ožujka 2014. odbijen je u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice B H za naknadno neimovinske štete koju je ona zadobila u prometnoj nezgodi dana 27.11.2007. Pri tom je bila nesporna pasivna legitimacija tuženika i da je njegov osiguranik isključivo odgovoran za nastanak prometne nezgode u kojoj je tada nastradala tužiteljica ĆZ. Angažirani vještak dr. Želimir Obradović je u tom predmetu utvrdio na temelju medicinske dokumentacije i pregleda tužiteljice da kod nje nisu zaostale trajne posljedice, da su utvrđene tegobe direktna posljedica štetnog događaja i da je razlog tegobama dijelom i pogoršanje ranijih degenerativnih promjena kralježnice. Ističe da se sudsko medicinski radi o lakim tjelesnim ozljedama, da je tužiteljica pretrpjela primarni strah srednjeg do jakog intenziteta za vrijeme trajanja štetnog događaja, te sekundarni strah vezan za ishod liječenja srednjeg intenziteta u trajanju od tjedan dana, te lakog intenziteta u trajanju od 2 tjedna. Pretrpjela je bolove jakog intenziteta na dan ozljeđivanja, bolove srednjeg intenziteta u trajanju od tjedan dana, te bolove lakog intenziteta u trajanju od 2 tjedna. Tuđa pomoć nije bila potrebna i nema naruženja, te nije došlo do pojave trajnih posljedica. Dakle, radi se o dužem trajanju kako fizičkih bolova tako i straha nego u ovom konkretnom predmetu. Citiranu presudu Općinskog suda u Sisku, poslovni broj: P-709/12 od 31. ožujka 2014., svojom presudom i rješenjem poslovni broj Gž-1525/2015-2 od 21. srpnja 2017. potvrdio je Županijski sud u Sisku. Ovaj sud ne smatra potrebnim nabrajati i mnogobrojnu drugu recentnu sudsku praksu koja kod fizičkih bolova i straha kraćeg trajanja iako je došlo do povrede prava osobnosti oštećene osobe ne dosuđuje u takvim slučajevima naknadu neimovinske štete. Iz prethodno navedenih razloga odlučeno je kao u izreci ove presude pod točkom I. Izreke.
17. Prema čl. 154. st. 4. ZPP-a ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove. Tužitelju NZ je ovaj sud na ime parničnog troška priznao jedino troškove provedenog medicinskog vještačenja po angažiranoj medicinskoj vještakinji Prof. dr. sc. Maje Merlak dr. med specijalistice oftalmologije u iznosu od 276,06 € ili 2.080,00 kn budući su ti troškovi bili neophodni nezavisno od stupnja uspjeha tužiteljice BZ u ovoj parnici. Međutim, tužiteljici BZ nije priznat trošak vještačenja po angažiranom medicinskom vještaku dr. Željko Cesarec specijalist kirurške ortopedije budući je u potpunosti obijen njezin zahtjev za
1 7
naknadom neimovinske štete, a što je bio predmet toga vještačenja. Iz svih navedenih razloga odlučeno je kao u izreci ove presude pod točkom II.
U Rijeci 30. prosinca 2025.
Sudac:
Damir Vinketa
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude i rješenja stranke mogu izjaviti žalbu nadležnom županijskom sudu u Republici Hrvatskoj u roku od 15 dana računajući od dana dostave. Žalba se predaje putem ovog suda pisanim podneskom u tri primjerka. U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti.
Dostaviti:
- pun. tužiteljice BZ i
- tuženiku HZ.
