Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

P-3631/2022-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Maji Vukmir, u pravnoj stvari tužitelja ad.1. ĆO (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], po pun. Ljubici Vuković, odvjetnici u Splitu i 2. JO (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], zastupan po pun. IO, odvjentnici iz Splita, protiv tuženika 1.) FO (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa] , 2.) PO (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], 3.) ĆOĐ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], s boravištem u [adresa], 4.) INES STUPALO (OIB: 24270682112) iz Hamburga, Düppelstraße 8, SR Njemačka, svi zastupani po Danieli Jurić, odvjetnici u Splitu i 5.) ĆOĐV iz [adresa] , radi ništetnosit ugovora o darovanju, nakon glavne rasprave odrežane dana 24. studenog 2025. god. u prisutnosti tužitelja ad. 1. osobno sa zamj. pun. ŽO, odjv. vježbenicom, pun. tužitelja ad. 2., tuženika ad. 1. i 2. osobno sa pun, koja je ujedno i pun. tuženika ad. 3. i 4., na ročištu za objavu presude dana 30. prosinca 2025. godine.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je ništetan Ugovor o darovanju nekretnine ovjeren u potpisu od strane Javnog bilježnika Marije Ivančić broj: OV-6696/17, U Solinu dana 03. 04. 2017.g.

II. Dužni su tuženici, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, solidarno naknaditi troškove parničnog postupka i to tužitelju ad. 1. u iznosu od 1.958,00 eura, a tužitelju ad. 2. u iznosu od 400,00 eura, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je t užiteljica kao darovatelj sa svojim kćerima i to FO, TO i PO kao obdarenicama s druge strane, sklopila Ugovor o darovanju nekretnine ovjeren u potpisu od strane Javnog bilježnika Marije Ivančić broj: OV-6696/17, U Solinu dana 03.04.2017.g . Tužiteljičina kćer TO je preminula dana **.**.2018. te su istu naslijedili njen suprug OO te djeca ĆOĐ i ČO, ovdje tuženi od 3/ do 5/. Predmet citiranog ugovora o darovanju bile su nekretnine označene kao ½ dijela kat. čest. [katastarska čestica] upisane u ZU 3015 k. o. [katastarska općina]. Predaja u posjed predmetnih nekretnina od strane darovatelja daroprimateljima nije nikada uslijedila. Prilikom sačinjavanja citiranih darovnih ugovora tužiteljica je bio u zabludi glede pobude koja je bila odlučna za zaključenje predmetnog ugovora. Naime, tužiteljica je smatrala da je sa svojim kćerima sklopila ugovor o doživotnom uzdržavanju gdje bi objekt ugovora bila obveza istih da se brinu o tužiteljici, a da nakon njene smrti nekretnine koje su predmet ugovora pripadnu kćerima FO, TO i PO.

2. tužiteljica je tijekom postupka preminula pa su postupak preuzeli kao tužitelji njeni zakonski nasljednici ĆO i JO.

3. Tuženice osporavaju tužbu. Tužena ad.2. pri tome navodi kako se ne radi o ništetnom ugovoru o darovanju jer je nije točno da ne bi došlo do prave predaje nekretnina u posjed obdarenicama. Navodi da su tužene i prije a i poslije sklopljenog Ugovora o darovanju , a posebno na dan sklapanja istog bile zajedno sa tužiteljicom u darovanoj nekretnini kada im je darovanje i učinila, te da nije bilo nikakvog nedostatka forme i sadržaja ugovora. Tužena ad. 1. ističe da tužiteljica nije ničim dovedena u zabludu, dapače da joj je sklapanje ugovora o darovanju donijelo sigurnost krova nad glavom, pravo na novčanu naknadu za tuđu pomoć i njegu, pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka. Sa svime da je upoznat centar za socijalnu skrb u Solinu u kolovozu 2016, te da je zapravo Centar dao smjernice kako da se tužiteljici omogući miran život bilo u kući, bilo u ustanovi za brigu o starijim osobama.

3.1. Tuženici ad. 4. .i 5. usprotivili su se tužbi navodeći da su nekretnine koje su predmet ugovora o darovanju već bile predmet ostavinskog postupka iza smrti BO i da su tuženici odnosno njihovi prednici već po tom rješenju postali suvlasnici istih.

4. U dokaznom postupku pregledana je pisana dokumentacija u spisu, saslušani svjedoci, tužitelj ad. 1. i tužena ad. 1.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Odredbom čl. 482 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 dalje ZOO) propisano je da se Ugovor o darovanju nekretnine sklapa u pisanom obliku, te da Ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave.

7. Nije sporno da predmetni Ugovor o darovanju nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta, ali je sporno i u postupku je bilo potrebno utvrditi da li se radi o ugovoru bez prave predaje stvari/nekretnine u posjed obdarenica, kao i je li darovateljica bila u zabludi o bitnim svojstvima ugovora odnosno o pobudi koja je bila odlučna za sklapanje ugovora.

8. Međutim prije svega treba istaknuti da se traži utvrđenje ništetnosti ugovora, dok se zbog bitne zablude, a koja se kod bespravnog pravnog posla može odnositi na pobudu zbog koje je ugovor sklopljen može ugovor pobijati, pa je očito stoga istaknut podredni tužbeni zahtjev kojeg predlaže usvojiti ukoliko sud glavni nađe neosnovanim.

9. Radi utvrđenja spornih činjenica prije svega su saslušani svjedoci koji mahom nisu znali ništa o obiteljskim odnosima stranaka, samom darovnom ugovoru i njegovom zaključenju.

9.1. Svjedok LO, susjed kuće pok. KO, navodi da je KO živjela u toj kući do svoje smrti u dijelu prizemlja koji je u naravi stari dio kuće. Živjela je sama, ali su je redovito obilazile kćeri FO i PO i sin ĆO. ĆO bi dolazio popraviti ako bi joj se koji uređaj pokvario a kćerke su dolazile pomoć očistiti kuću donijeti ručak i sl. ĆO je također majci nosio ručak i večeru kada je trebalo. Ne zna jesu li tužene ad. 1. i 2. tu držale neke svoje stvari, imale ključeve od tog stana, ali nisu tada živjele u toj kući.

9.2. Svjedokinja DO navela je da je od tužene ad. 1. čula za darovni ugovor. Navela je da su ga zaključile PO i FO sa majkom kao bi osigurale majku u starosti ako je nitko ne bude gleda, odnosno ako nitko ne vodi brigu o njoj da ona ima mogućnost tu zemlju prodati ili raditi s njom što god hoće ako joj bude trebalo za platiti dom. Shvatila je samo da su one ugovor zaključile da bi zaštitile majku, nije tim ugovorom majka njima dvjema darovala, nego su one htjele nju zaštiti ali ja ovo ne zna objasniti kako je ona shvatila. Ne zna detalje ugovora i nije ga nikada vidjela ni pročitala, a ovako je shvatila ono što joj je rečeno. FO i Ć nisu živjele u ovom majčinom dijelu kuće od 2017. na ovamo.

9.3. Svjedok UO toliko se nije želio nikome zamjeriti da zapravo nije ništa rekao.

9.4. ĐO isto kao i svjedok UO, pa je naveo: " ne znam točno njihove odnose niti u to ulazim, niti me brige, ne znam tko je s kim živio i što je tko radio, ja živim svoj život ni nije me briga za druge niti ulazim u njihove odnose. Ja neću da me netko krivo gleda ako nešto kažem, a i ne želim da krivo kažem jer ne znam."

10. Jedino se iz iskaza svjedoka LO može zaključiti da su i sinovi i kćeri brinuli o majci, ali da tužiteljice nisu svakako ne od 2017. na dalje živjele sa majkom, odnosno u predmetnoj nekretnini.

11.Saslušani su tužitelj ad. 1. i tužena ad. 1.

11.1 Tužitelj ad. 1. u bitnom je naveo da je majka mislila da će se sestre brinuti o njoj kada je potpisivala ugovor i da će ju takoreći držati na pijedestalu. Otišao je s majkom u javnog bilježnika u Solinu gdje su dobili kopiju ugovora i majka je kod bilježnika rekla da to nije ono što je ona mislila da potpisuje pa joj je bilježnica kazala da može jedino podići tužbu i tako je došlo do ove tužbe. Inače, u pojedinačnom ispravnom postupku koji se vodio u vezi zemlje majka je na zapisniku izjavila pred sudom da povlači sve što je darovala sestrama i punomoći što je bila dala FO. Navodi da se o majci ranije brinula sestra PO, ali kada se PO razboljela on je preuzeo brigu. Majka je živjela u svom stanu, a on u stanu do nje u istoj kući, tako da joj je svakodnevno bio pri ruci za bilo koju pomoć, a kako je bila starija žena trebalo joj je nekad pomoć odjenuti se, okupati, donijeti namirnice i sl. Zlata da je rijetko dolazila a i tada da bi majku samo iznervirala. Osim njega i majke jedino je PO imala ključ kojeg je imala od ranije dok se brinula za majku i nije ga vratila, također od ranije su u stanu bile neke Mladenkine stvari, a FO nije imala svojih stvari u majčinom stanu.

11.2. Tužena ad. 1. između ostalog u svom iskazu je navela da se tužitelj ad. 1. brinuo o majčinoj sestri J iz [adresa], pomagao joj oko stoke i sl. kada je bila starta, pa mu je ova oporukom ostavila svu zemlju. Kada je umrla teta J, na njenom ostavinskom postupku brat ĆO je donio oporuku da je svu zemlju ostavila njemu tom postupku da je ona sudjelovala kao majčin punomoćnik jer joj je dala punomoć, obzirom je majka već u to vrijeme bila bolesna i inkontinentna . Kada je to majci prepričala, ona se zabrinula da će nju ostaviti također bez ičega, da će joj ĆO uzeti svu zemlju i poslala ju da se raspitam što se može učiniti. Potom da je otišla u Centar za socijalnu skrb raspitati se i rekli su joj da majka može dobiti tuđu njegu i pomoć ako nema nikakve imovine na sebi. Također su napravili izvid, došla je pravnica iz centra i sve ovo objasnila majci. Nakon toga su njena pok. sestra iz [adresa], PO i ona sa majkom sjele za stol i dogovorile da naprave darovni ugovor za klauzulom doživotnom plodouživanja za majku da bude zaštićena, Taj ugovor sastavio je odvjetnik Sušac a majka je ovjerila potpis kod javnog bilježnika. Godine 2016. pokrenula je pojedinačni ispravni postupka jer je zemljište koje su majka i otac kupili, a na kojoj je kuća sagrađena, bila upisana na pok. AO, od kojeg je zemljište kupljeno. Kada su zaključili s majkom darovni ugovor, dodali su i njezin prijedlog da bi se to riješilo jer zemljište nije ni bilo na njoj. Ovaj prijedlog nije usvojen jer su se tužitelji pobunili i izjavili prigovor. Također se i mama pobunila navodeći da traži svoju polovicu (ne zna koju) na očevinu koju je naslijedila tužena ad. 1. navodi da ne zna zašto bi u pojedinačnom ispravnom postupku na zapisniku od 15. studenog 2019. majka izjavila da je "povukla darovanje od 21. travnja 2017." Sjeća se da je majka tada došla na očevid i rekla da je njena adresa [adresa] i da ona povlači darovanje zbog nepoštivanja, a kada ju je kasnije pitala zašto je to izjavila da se već nije sjećala što je rekla. Ključeve majčinog stana da je imala od kada je mater prvi put odvela u bolnicu 2015. u kolovozu, pa dok joj nije vratila ključeve zajedno sa svim dokumentima **.**.2017. PO ključeve ima i danas.

12. Iz iskaza same tužene ad. 1. jasno je prvenstveno da je darovni ugovor sačinjen da bi se majci osigurala novčana pomoć preko Centra za socijalnu skrb, jer je uvjet za to da korisnik nije vlasnik imovine odnosno nekretnina, kao što je po riječima tužene pravnica iz Centra za socijalnu skrb objasnila njima i majci. To bi značilo da je darovni ugovor prividni ugovor u smislu odredbe čl. 285. ZOO- ate sukladno st. 1. istog članka takav ugovor ne proizvodi pravne učinke među strankama. No, sve da nije tako iz iskaza tužene ad. 1. proizlazi i da nije došlo do prave predaje darovane nekretnine. Naime, činjenica da su obdarenice od ranije imale ključeve predmetnog stana nije sama po sebi dovoljna da predstavlja predaju u vlasnički posjed darovane stvari.

13. Ugovor o darovanju u smislu odredbi čl. 479. - 498. ZOO-a, a time i temeljna obveza darovatelja da preda odnosno prenese dar obdareniku ( čl. 479. st. 1. ZOO-a) nastaje kada se (kumulativno) darovatelj obveže prenijeti predmet darovanja obdareniku, bez protučinidbe, a obdarenik prihvati to darovateljevo obvezivanje. Upravo okolnost što obveza darovatelja nastaje tek u tom trenutku afirmira darovanje kao ugovor a ne jednostrani pravni posao. Riječ je o darovanju s predajom (realno darovanje) tj. u kojem je akt ispunjenja (predaje darovane stvari daroprimatelju) trebao uslijediti neposredno iza sklapanja ugovora.

14. Svakako, odlučno je utvrđenje da je po sklapanju ugovora daroprimatelj stupio u samostalan posjed, uz volju ugovornih strana da on od tada izvršava vlasnički posjed nekretnina. To je u konkretnom slučaju izostalo. Čak i kada se uzme u obzir da je ugovoreno pravo doživotnog plodouživanja darovateljice, trebalo je izvršiti pravu predaju stvari.

15. Naime, prava predaja stvari nije samo formalna tradicija na osnovi očitovanja volje ugovornih strana sadržanom u ugovoru, već pojam prave predaju podrazumijeva stvarnu, faktičnu predaju stvari i neposredni posjed stjecatelja.

16. Obzirom da je riječ o darovanju bez prave predaje stvari, a ugovor nije zaključen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene privatne isprave, ugovor je zbog nedostatka oblika ništetan u smislu odredbe članka 482. stavak 2. ZOO., pa je valjalo usvojiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao u izreci presude.

17. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. i 155. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika. Sukladno odredbi Tbr. 48 st. 3. OT, (NN br. 142/12) kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka.

17.1. Tužitelju ad. 1. priznati su troškovi zastupanja po punomoćniku – odvjetniku i to za sastav tužbe 100 bodova, za sastav neobrazloženih podnesaka od 17.06.2021., 27.07.2021., 30.12.2021. i 11.09.2024. po 25 bodova, za pristup na ročište od 15.10.2020. – 25 bodova, za pristup na ročišta od 04.02.2021., 16.06.2021., 22.01.2025., 20.05.2025. i 24.11.2025. po 100 bodova, ukupno 725 bodova, pomnoženo sa 2,00 eura daje 1.450,00 eura, uvećano za 25% na ime PDV-a u iznosu od 362,5 eura, daje 1.812,50 eura, uvećano za pristojbu tužbe od 73,00 eura i presude od 73,00 eura daje 1.958,00 eura.

17.2. Tužitelju ad. 2. priznati su troškovi zastupanja po punomoćniku – odvjetniku i to za pristup na ročišta od 20.05.2025. i 24.11.2025. po 100 bodova, ukupno 200,00 bodova, odnosno 400,00 eura.

18. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Splitu, 30. prosinca 2025. godine

SUTKINJA

Maja Vukmir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana objave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste ( čl. 335. ZPP-a). Presuda će biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasne ploče suda osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335 ZPP-a).

DNA:

1. pun. tužitelja ad. 1.

2. pun. tužitelja ad 2.

3. pun. tuženika ad. 1.4

4. tuženik ad. 5.