Poslovni broj: Us I-1876/2023-36

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Marici Goreta, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje sudske zapisničarke Nene Čulić, u upravnom sporu tužitelja FF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po opunomoćeniku Mladenu Parčina, odvjetniku u Splitu, Hrvatskih iseljenika 8b., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, zastupan po opunomoćeniku (zaposleniku tuženika) RF, radi promjene omjera uzroka nastanka invalidnosti, nakon održane neposredne i usmene rasprave zaključene dana 05. prosinca 2025. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja i opunomoćenika tuženika, dana 30. prosinca 2025.,

p r e s u d i o  j e

I.Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba u Zagrebu, Klasa: UP/II 141-02/23-01/03436311809, Urbroj: 341-99-05/3-23- 578 od 18. svibnja 2023.

II.Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Splitu, Klasa: UP/I-141-02/22-02/03436311809, Urbroj: 341-18-05/3-22- 44575 od 11. siječnja 2023.

III.Tužitelju EF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenom **.**.1973., hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata, kod kojega je nastao djelomični gubitak radne sposobnosti dijelom kao posljedica 60% bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske a dijelom kao posljedica 40% bolesti izvan tih okolnosti, priznaje se pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti počevši od 28. rujna 2022.

IV.Nalaže se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Područnoj službi u Splitu da u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude donese odluku o određivanju visine tužiteljeve mirovine počevši od 28. rujna 2022.

V.Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana od dostave pravomoćne odluke o trošku naknadi tužitelju trošak ovog upravnog spora u iznosu od 1.400,00 eur.

Obrazloženje

1.Osporavanim rješenjem tuženika, UP/II 141-02/23-01/03436311809, Urbroj: 341-99-05/3-23-578 od 18. svibnja 2023. (dalje: osporavano drugostupanjsko rješenje) odbijena je žalba tužitelja izjavljena na rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje HZMO), Područne službe u Splitu, Klasa: UP/I-141-02/22- 02/03436311809, Urbroj: 341-18-05/3-22-44575 od 11. siječnja 2023. (dalje: prvostupanjsko rješenje).

2.Citiranim prvostupanjskim rješenjem točkom I. izreke uvažena je žalba tužitelja, točkom II. izreke poništeno je rješenje HZMO, Područne službe u Splitu Klasa:

UP/I-141-02/22-01/03436311809, Urbroj: 341-18-05/3-22-26435 od 15. studenog 2022., točkom III. izreke je tužitelju, hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata, kod kojega je nastao djelomični gubitak radne sposobnosti dijelom kao posljedica 30% bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom kao posljedica 70% bolesti izvan tih okolnosti, priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti počevši od 29. rujna 2022. u svoti od 3505,55 kn mjesečno (465,27 eur), određeno je da isplata mirovine pripada od 28. rujna 2022 i da će je isplaćivati Zavod iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske, mjesečno unatrag. Određeno je i da žalba ne odgađa izvršenje tog rješenja.

3.Pravodobno podnesenom tužbom ovome sudu tužitelj pobija navedeno drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje zbog svih zakonom predviđenih razloga. U tužbi se navodi da tuženik uopće nije ispitivao žalbene navode tuženika i to ponajprije glede pogoršanja njegovog zdravstvenog stanja, već da je nekritički prihvatio nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka kao pravilan i osnovan te da je na temelju tog nalaza utvrdio da kod tužitelja nije došlo do bitnijeg pogoršanja psihičkog stanja, da kod istog i dalje postoji profesionalna nesposobnost za rad s utvrđenim uzrokom i omjerom uzroka: 30% bolest (PTSP) zadobivena u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u svezi s člankom 30. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN br. 121/2017, 98/2019 i 84/2021, dalje u tekstu: ZOHBDR) i 70% bolest koja nije predmet ocjene sukladno s odredbama članka 30. ZOHBDR-a. Osim toga, tuženik da je odbio zahtjev tužitelja za neposrednim pregledom, uz obrazloženje kako je vijeće viših vještaka diskrecijskom procjenom utvrdilo da nije potrebno neposredno pregledati osiguranika, već da je za procjenu njegovog zdravstvenog stanja dovoljno izvršiti uvid u nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, evidencijski broj vještačenja: 878029 od 3. travnja 2023., a koji da se temelji na cjelokupnoj medicinskoj dokumentaciji. Stoga da je tuženik, u povodu izjavljene žalbe, samo izvršio kontrolu izračuna svote mirovine koja se tužitelju priznaje prema članku 30. ZOHBDR-a i određuje prema odredbama ZOHBDR-a i Zakona o mirovinskom osiguranju (dalje u tekstu: ZOMO) te je utvrdilo da su svi elementi relevantni za izračun mirovine pravilno utvrđeni. Međutim, tužitelj da se ne slaže s ovakvim utvrđenjima drugostupanjskog tijela te smatra kako je isto pogrešno i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje, a što da je dovelo do pogrešne primjene materijalnog prava na štetu tužitelja. Osim toga, rješenje da ima takve nedostatke zbog kojih da se uopće ne može ispitati, a izreka rješenja da je nerazumljiva i proturječna sama sebi te razlozima koji se navode u obrazloženju, a koje obrazloženje da niti ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, dok su dani razlozi nejasni i proturječni. Tuženik da u obrazloženju rješenja nije dao valjane razloge iz kojih bi proizlazilo kako i na koji način je tuženik utvrdio da bi djelomična radna nesposobnost tužitelja nastala dijelom kao posljedica 30% bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom 70% bolesti izvan tih okolnosti, niti koje su to druge okolnosti koje bi uzrokovale nesposobnost tužitelja u postotku od 70%. Naime, tuženik da je odbio izvršiti pregled tužitelja te da takav zaključak daje na temelju uvida u nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka. Ističe se da tužitelj prije početka Domovinskog rata nije obolijevao, niti se liječio od bolesti koje su predmet vještačenja radne sposobnosti. Osim toga, prije Domovinskog rata, tužitelj da je bio potpuno zdrav, kako fizički tako i psihički. Opis ratnog puta tužitelja, dužnosti koje je obnašao i strahote koje je proživio, vremenske prilike, terenski uvjeti u kojima se nalazio, da nesporno ukazuju na to da su psihičke smetnje tužitelja isključivo posljedica stresa proživljenog u Domovinskom ratu, a osobito ako se uzme u obzir da je tužitelj u obrani suvereniteta Republike Hrvatske proveo 1633 dana i to u borbenom sektoru. Tužitelj da se zbog psihičkih smetnji, koje su posljedica stresa koje je proživio u Domovinskom ratu, liječi ambulantno uz redovite kontrolne preglede, a što da nesporno proizlazi iz dokumentacije koja prileži spisu. Sve psihičke poteškoće tužitelja da su isključivo posljedica proživljenih ratnih strahota, odnosno izloženosti psihofizičkim naprezanjima, a ne bolesti izvan tih okolnosti. Kod tužitelja da su prisutne velike psihičke tegobe, koje se očituju kroz anksioznost, košmarne snove, nesanicu, smetnje u pamćenju, koncentraciji, hipobuliji, niskom pragu tolerancije, beznađu, depresivnom raspoloženju, emocionalnoj labilnosti i kroz ostale tegobe. Također, kod tužitelja da su izraženi simptomi kronične dekompenzacije psihičkog funkcioniranja po PTSP tipu. Zbog svega naprijed navedenog, tužitelj da je liječen individualnom i grupnom terapijom te psihofarmaticima, a zbog čega da je bio liječen u KBC-u Split, Klinici za psihijatriju, Dnevnoj bolnici. Iako je tužitelj prošao intenzivnu terapiju, kod istog da nije postignut željeni terapijski rezultat niti je zaustavljeno daljnje pogoršanje njegovog psihičkog stanja i anksioznosti. Kod tužitelja da je i dalje prisutan veći stupanj depresije. Osim toga, trenutni događaji kao što je rat u Ukrajini, medijski pritisak i svakodnevno izvještavanje o ratu, stanju na bojištu, broju poginulih, da su doveli do pogoršanja psihičkog zdravlja tužitelja, a iz razloga što je tužitelj i sam proživio takve strahote kao sudionik u Domovinskom ratu. Slijedom svega naprijed navedenog, tužitelj smatra kako je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, a iz razloga što tuženik uopće nije ispitivao žalbene razloge, već da je nekritički prihvatio nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka Srednjeg ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, bez da je jednom jedinom riječi obrazložio koji bi to bili razlozi na temelju kojih je tužitelju utvrđena djelomična radna nesposobnost u omjeru 30% bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 70% bolesti izvan tih okolnosti. Ističe se da tužitelj smatra da mu je trebalo utvrditi veći postotak udjela u bolesti u vezi sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, a ne samo 30%, jer da iz cjelokupne medicinske dokumentacije (koja prileži drugostupanjskom spisu) nesporno proizlazi da su sve promjene u zdravstvenom stanju tužitelja isključivo posljedica njegovog sudjelovanja u Domovinskom ratu, a ne posljedica bolesti izvan tih okolnosti. Stoga nije bilo osnove za utvrđivanje bolesti izvan ratnih okolnosti u visini od 70%. Uzrok gubitka radnje sposobnosti kod tužitelja da je bolest (100%) uzrokovana sudjelovanjem tužitelja u Domovinskom ratu, a ne samo 30% kako to pogrešno zaključuje tuženik. Nadalje, iz pobijanog rješenja da ne proizlazi koje to bolesti sudjeluju u gubitku radne sposobnosti, niti je obrazloženo na temelju čega bi Povjerenstvo za reviziju, a čiju ocjenu je prihvatilo i Vijeće viših vještaka, došlo do zaključka da je uzrok invalidnosti, odnosno djelomične radne nesposobnosti kod tužitelja, utvrđen u visini od 30% vezan za sudjelovanje u Domovinskom ratu, kad iz medicinske dokumentacije tužitelja nesporno proizlazi da su sve psihičke smetnje koje tužitelj isključivo odnosno posljedica sudjelovanja u obrani Republike Hrvatske. Nadalje se ukazuje na odredbe Uredbe o metodologijama vještačenja i to članka 7. stavak 1., 2., 3 i 4., koje i citira, te se navodi da iz pobijanog rješenja proizlazi kako je vijeće viših vještaka Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom donijelo svoj nalaz i mišljenje, a koje prihvaća i tuženik, na temelju uvida u priloženu medicinsku dokumentaciju i obrazac 1-N od 13.04.2022. Dakle, jasno je kako naprijed navedeni nalaz i mišljenje nije izrađeno u skladu s odredbom članka 7. stavak 1. Uredbe, jer nije pribavljen obrazac 2-IN niti je u isti izvršen uvid. Dakle, radi se očito o propustu koji je zasigurno bio od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari, a što samo rješenje čini nezakonitim. Nadalje ukazuje na članak 9. stavak 2. i 3., članak 15. stavak 3., 4., 5. i 8. te članak 17. stavak 4. navedene Uredbe te se navodi da iz pobijanog rješenja ne proizlazi na temelju čega je vještak, a uzimajući u obzir sve naprijed citirane odredbe Uredbe, donio nalaz i mišljenje da kod tužitelja postoji gubitak radne sposobnosti uslijed bolesti ukupno 30% u svezi sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i bolesti 70% izvan tih okolnosti, kad je takav nalaz i mišljenje u suprotnosti s medicinskom dokumentacijom koja prileži spisu i jasno ukazuje na to da je došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja tužitelja, a što da zasigurno ima utjecaja na njegovu ukupnu radnu sposobnost, odnosno na promjenu omjera uzroka gubitka radne sposobnosti koji je veći od ukupno priznatih 30% po osnovi bolesti kao posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu. Nalaz i mišljenje, a koje je osnova za donošenje ovakvog pobijanog rješenja, da ne sadrži uopće obrazloženje na temelju čega bi vještak došao do zaključka da je uzrok gubitka radne sposobnosti kod tužitelja bolest u visini 30% vezana uz sudjelovanje u Domovinskom ratu, odnosno na temelju čega je vještak zaključio da kod tužitelja uzrok gubitka radne sposobnosti nije bolest u visini višoj od 30% vezano uz sudjelovanje u Domovinskom ratu. Iz svega navedenog da je jasno da pobijano rješenje ne sadrži valjane razloge, a obrazloženje rješenja da je izrazito manjkavo, jer da se uopće ne može utvrditi na temelju čega je tuženik donio svoju odluku, a čime da je povrijeđen Zakon o općem upravnom postupku na štetu tužitelja. Obrazloženje rješenja da mora biti jasno, a nadležno tijelo da mora obrazložiti zašto je donijelo takvu odluku i na temelju čega. Slijedom svega navedenog tužitelj tužbenim zahtjevom traži da se osporavano drugostupanjsko rješenje, kao i prvostupanjsko rješenje ponište te da tuženik bude obvezan naknaditi mu troškove ovog upravnog spora.

4.Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da tužba nije osnovana, da je osporavano rješenje doneseno temeljem činjeničnog stanja utvrđenog u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima, a što da je u skladu s odredbom članka 5. i 8. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/2009 i 110/2021 – dalje ZUP) te da je osporavano rješenje obrazloženo i sadrži sve obvezne sastavne dijelove rješenja propisane člankom 98. citiranog Zakona. Navodi i razlozi izneseni u tužbi da nisu osnovani odnosno da nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja. Tuženik da se u obrazloženju osporavanog rješenja očitovao o svim žalbenim navodima tužitelja izjavljenim u okviru žalbe protiv prvostupanjskog rješenja te da mu je tijekom cijelog postupka omogućeno sudjelovanje u postupku na način kako je obrazloženo u osporavanom rješenju. Slijedom navedenog tuženik smatra da je osporavano rješenje na zakonu utemeljeno te predlaže da se tužbeni zahtjev odbije.

5.U tijeku ovog upravnog spora je održavanjem ročišta za raspravu i razmjenom podnesaka strankama omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet spora, u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, br. 36/24 – dalje: ZUS).

6.Tužitelj je po svom opunomoćeniku na ročištima za raspravu ustrajao u navodima tužbe a posebno u provođenju psihijatrijskog vještačenja tužitelja a sve kako bi se utvrdile okolnosti navedene u tužbi.

7.Tuženik je po svom opunomoćeniku ustrajao u navodima odgovora na tužbu i obrazloženju osporavanog rješenja, usprotivio se vještačenju po vještaku psihijatru navodeći da je od priznatog prava tužitelja pa do današnjeg dana prošlo malo vremensko razdoblje a u konačnici da ni sam tužitelj nije pokrenuo postupak eventualnog pogoršanja bolesti sa osnova PTSP-a pred nadležnim ustanovama.

8.Ovaj sud je izveo dokaze čitanjem spisa ovog upravnog spora, spisa tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu te je radi utvrđivanja spornih činjenica izveden dokaz medicinskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji prof. dr. sc. Dolores Britvić, primarijus, spec. psihijatar kao i dopunskim vještačenjem po istoj.

9.Sud je raspravnim rješenjem od 06. lipnja 2025. odbio dokazni prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza saslušanjem istog kao suvišno i nepotrebno, držeći da se pravilna i zakonita odluka može donijeti na temelju podataka spisa predmeta, ocjenom dokaza sadržanih u istom. Drugih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

10.Tužitelj je po svom opunomoćeniku zatražio i popisao troškove ovog upravnog spora dok tuženik to nije učinio.

11.Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a ovaj sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev osnovan.

12.Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za priznavanjem prava na invalidsku mirovinu sukladno odredbi članka 39. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj: 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 147/20 dalje: ZOMO-a) u vezi sa odredbom članka 30. stavka 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihove obitelji („Narodne novine“ broj 121/17, 98/19 i 84/21; dalje: ZHBDR-a).

13.Prema odredbi članka 39. stavak 1. ZOMO-a smanjenje radne sposobnosti prema ovome Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. Stavkom 2. istog članka je propisano da preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima. Stavkom 3. istog članka je propisano da djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima. Stavkom 4. istog članka je propisano da potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.

14.Odredbom članka 30. stavak 2. ZHBDR propisano je da hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata kod kojega je potpuni gubitak radne sposobnosti ili djelomični gubitak radne sposobnosti djelomično prouzročen ranjavanjem, ozljedom, zatočeništvom u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanjem bolesti odnosno pojavom bolesti zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomice bolešću, ozljedom izvan rada, ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću izvan tih okolnosti, invalidska mirovina određuje se razmjerno utjecaju pojedinih uzroka na potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti. Stavkom 3. istog članka propisano je da pravo na invalidsku mirovinu hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata ostvaruje na temelju izvršnog rješenja o trajno utvrđenom statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata.

15.Iz podataka spisa predmeta je razvidno te među strankama nije sporno:

-da je postupak za ostvarivanje predmetnog prava pokrenut na prijedlog izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite podnesen dana 14. travnja 2022.;

-da je izvršnim rješenjem HZMO, Područnog ureda u Zagrebu, broj 450121 od 01. ožujka 2004. tužitelju, počevši od 31. prosinca 2003., priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad kao djelatnoj vojnoj osobi prema odredbama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (Narodne novine, broj: 128/1999, 129/2000, 16/2001 i 22/2002, skraćeno: Zakon o DVO, PS i OSO);

-da je tužitelj rođen **.**.1973. i da je do dana 28. rujna 2022. navršio 49 godina i 03 mjeseca života;

-da je tužitelj rješenjem Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava, Odsjeka za hrvatske branitelje i ljudska prava, Pododsjeka za hrvatske branitelje, KLASA: UP/I-562-02/21-01/00163, URBROJ: 2181/1-07-01-01/17-220004 od 4. ožujka 2022. priznat hrvatskim ratnim vojnim invalidom iz Domovinskog rata IX skupine s 30% oštećenja organizma od 1 . siječnja 2022. godine, stalno, po osnovi bolesti PTSP, kao posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske;

-da je tužitelj sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u trajanju od 1633 dana u borbenom sektoru;

-da je da je prvostupanjsko tijelo, postupajući po gornjem zahtjevu pribavilo nalaz i mišljenje vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, (dalje: Zavod za vještačenje), Područnog ureda u Splitu, evidencijski broj vještačenja 813456 od 28. rujna 2022. prema kojem je, po pregledu medicinske dokumentacije i tužitelja, utvrđeno da je kod istog nastao djelomični gubitak radne sposobnosti dijelom kao posljedica bolesti 30% zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom kao posljedica bolesti 70% nastale izvan okolnosti vezanih uz obranu suvereniteta Republike Hrvatske;

-da je Povjerenstvo za reviziju ocjena radne sposobnosti pri Ministarstvu hrvatskih branitelja prema članku 54. ZHBDR-a obavilo reviziju navedenog nalaza i mišljenja dana 26. listopada 2022. i dalo suglasnost na nalaz i mišljenje vijeća vještaka;

-da je prvostupanjskim rješenjem od 15. studenog 2022. tužitelju, F iz Domovinskog rata, kod kojega je nastao djelomični gubitak radne sposobnosti dijelom kao posljedica 30% bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom kao posljedica 70% bolesti izvan tih okolnosti, priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti počevši od 28.rujna 2022 u svoti od 3499,38 kn mjesečno (464,45 eur); da isplata mirovine pripada od 28.rujna 2022. i isplaćivat će je Zavod iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske, mjesečno unatrag; da se tim rješenjem mijenja rješenje Područne službe u Zagrebu, broj: 450121 od 01.ožujka 2024., uz obračun isplaćenih svota mirovina na temelju navedenog rješenja;

-da je tužitelj na navedeno rješenje izjavio žalbu povodom koje je prvostupanjsko tijelo rješenjem od 11. siječnja 2023. žalbu uvažilo, poništilo rješenje od 15. studenog 2022; te je tužitelju, F iz Domovinskog rata kod kojega je nastao djelomični gubitak radne sposobnosti dijelom kao posljedica 30% bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom kao posljedica 70% bolesti izvan tih okolnosti, priznato je pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti počevši od 29. rujna 2022. u svoti od 3505,55 kn mjesečno (465,27 eur), određeno je da isplata mirovine pripada od 28. rujna 2022 i da će je isplaćivati Zavod iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske, mjesečno unatrag;

-da je tužitelj na navedeno rješenje izjavio žalbu povodom koje je tuženik sukladno članku 133. stavak 3. ZOMO pribavio nalaz i miljenje vijeća viših vještaka, Zavoda za vještačenje, Središnjeg Ureda, evidencijski broj vještačenja: 873018 od 21. veljače 2023. u obrazloženju kojeg je navedeno: „ EF, rođen 1973. godine, završio je prometnu školu, osposobio se za vozača. Nakon umirovljena vojna osoba. Korisnik je mirovine od prosinca 2003. godine. Ima HRVI status 30% po osnovi PTSP-a. Temeljem uvida u priloženu medicinsku dokumentaciju i obrazac 1- IN od 13. 04. 2022. žalitelj je u kontinuiranom psihijatrijskom tretmanu od 2001., ambulantno i kroz program dnevne bolnice, zbog kronificiranog PTSP-ą, a u komorbiditetu trajnim promjenama ličnosti i povratnim depresivnim poremećajem. Ostvario je status HRVl 30% za stalno od 01. siječnja 2022. po osnovi bolesti PTSP. U periodu od 11/2004-12.7.2017. liječio se zbog ovisnosti o heroinu u Španjolskoj. U komorbiditetu se u priloženom Nalazu i mišljenju nadležnog obiteljskog liječnika navodi poremećaj metabolizma lipoproteina E78 i povišene transaminaze R74.0. Povjerenstvo za reviziju ocjene radne sposobnosti MHB-a od 26.10.2022, suglasno je sa Nalazom i mišljenjem Vijeće vještaka od 28.09.2022. koje je temeljem neposrednog pregleda i uvida u medicinsku dokumentaciju utvrdilo da i nadalje postoji profesionalna nesposobnost za rad. Kontraindikacije: poslovi djelatne vojne osobe. Uzrok Bolest u svezi ZOPHBDR 30%. Bolest 70%. Status ranijeg mišljenja vještaka mijenja se počevši od 28. 09. 2022. Kontrolni pregled nije potreban Postupajući po žalbi, nakon ponovnog uvida u priloženu medicinsku i ostalu dokumentaciju te navode žalbe, uvažavajući zvanje i zanimanje imenovanog, Vijeće vještaka drži nalaz i mišljenje Vijeća vještaka pravilnim, a žalbene navode neosnovanim. Temeljem priložene psihijatrijske dokumentacije, a uz žalbu nije priložena nova medicinska dokumentacija, uvažavajući karakteristike psihijatrijskog liječenja u modalitetu ambulantnog liječenja, kao i njegovu dinamiku i intenzitet, ne nalazi se bitnijeg pogoršanja psihičkog stanja perzistiraju smetnje iz kruga kronificiranog PTSP-a na priloženim psihijatrijskim kontrolama tijekom 2022. godine (od 01. 04., 20. 06., te 21. 09. 2022.) u psihičkm statusu učestale retraumatizacije (politički događaj rat u Ukrajini u medijima), akutizacije, poglavito košmari i intruzije pa se planira farmakoterapijska korekcija. Slijedom navedenog, Vijeće viših vještaka utvrđuje da i nadalje postoji profesionalna nesposobnost za rad, s utvrđenim uzrokom i omjerom uzroka: 30% bolest (PTSP) zadobivena u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i u svezi s člankom 30. ZOHBDR-a i 70% bolest koja nije predmet ocjene sukladno s odredbama članka 30. ZOHBDR-a, kako je potvrđeno i u Nalazu i mišljenju Povjerenstva za reviziju ocjene radne sposobnosti pri Ministarstvu hrvatskih branitelja u Zagrebu, KLASA: 141-02122-01/965, URBROJ: 522-04/422-2 od 26. 10. 2022. ;

-da je potom tuženik, polazeći od suglasnih nalaza i mišljenja u upravnom postupku, osporavanim drugostupanjskim rješenjem od 18. svibnja 2023. odbio žalbu tužitelja i potvrdio pravilnost prvostupanjskog rješenja.

16.Tužitelj navodima u tužbi i tijekom ovoga spora sadržajno osporava nalaz i mišljenje nadležnih tijela vještačenja u upravnom postupku odnosno sporno je da li je nastali djelomični gubitak radne sposobnosti tužitelja uzrokovan dijelom 30% bolešću zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom 70% bolešću izvan tih okolnosti.

17.Radi razjašnjenja spornih okolnosti ovaj sud je prihvatio dokazni prijedlog tužitelja za vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji prof. dr. sc. Dolores Britvić, primarijus, spec. psihijatar.

18.Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje za psihijatriju prof. dr. sc. Dolores Britvić, zaprimljenom kod ovoga suda dana 22. kolovoza 2024., je razvidno da je ista pregledala cjelokupnu medicinsku dokumentaciju i drugu dokumentaciju koja prileži spisu, te je obavila i intervju sa tužiteljem, a izvršila je i pregled medicinske dokumentacije koju je tužitelj donio prilikom dolaska na vještačenje iz 2022., 2023. i 2024. godine. Iz tog nalaza i mišljenja proizlazi da je tužitelj stupio u vojsku nakon što je završio 3. razred srednje prometne škole, da je oca izgubio u dobi od 3 godine, da ih je bilo ukupno sedmero djece, da je najmlađi brat , zbog okupacije [adresa] bio u progonstvu, da su u obitelji vrlo rano počinjali raditi, da negira psihijatrijski relevantna oboljenja u obitelji, da se u djetinjstvu uredno razvijao, da je krenuo u školu sa sedam godina, da nije bilo problema tijekom školovanja, da je završio školu u 5. Mj. 1991., položio sve predmete ali nije polagao maturu jer se priključio HV, da se najprije priključio seoskim stražama koje su bile organizirane u okviru općine a krajem 7. mj. 1991. priključio se 4. Gardijskoj brigadi, da je s njima bio do pada [adresa] i [adresa], da je po dolasku u Split bili raspoređeni oko brane Peruča i sela Bitelić i Maljkovo, da mu je tada bilo užasno jer je prvi put vidio mrtve vojnike i shvatio užas svega toga što se dogodilo, da su zaklali sedam policajaca u Maljkovu, da je vidio kolegu policajca kojem su granate raznijele noge i da je bio crn, da su ga vozili kolima no da je ubrzo umro; da je potom, obzirom da nije služio vojni rok te ga nisu htjeli poslati na južno bojište, prebačen u 126.brigadu u Sinju, da je stalno bio na Dinari na prvoj crti na području Zelova i Orlovića stina gdje je bio do oslobađanja brane Peruča u zimi 1993, da je u Potravlju ostao do kraja travnja 1993, da se potom vratio u 4. Gardijsku brigadu te da je potpisao tri profesionalna ugovora do kraja 2003., da je bio u šibenskom i zadarskom zaleđu od ljeta 93. do zime 94., da se čuvala linija od Novigrada, Paljuva, da su u jesen 1994. išli na Svilaju a potom na područje Livna, Livanjskog polja i u pravcu Bosanskog grahova gdje su ostali do Oluje i oslobađanja Knina, da su u Knin ušli iz pravca sjevera, da su iza Oluje bili na pravcu Drvara, Ključa, Mrkonjić grada, Jajca do podnožja Manjače, da bi došao na odmor nekad 7 dana, nekad da bi po 57 dana bio na terenu bez odlaska kući a kuću da nije ni imao jer su bili u progonstvu, da je već tada imao smetnje sa spavanjem, da je u vrijeme rata bio u šoku i da nije bio svjestan, da mu je najveći strah bio da će ostati bez prijatelja, da se nikad neće vratiti kućama, da je sudjelovao u zarobljavanju dva neprijateljska vojnika koja su im stalno ulazili sa strane i otkrivali i m položaje da bi ih napali topništvom, da su ih hvatali po minskom polju, da je nakon par dana imao strahove kad je postao svjestan kako je to moglo završiti. Nadalje, da je vozio prvu pomoć od kraja 94. do 95. na prvoj liniji bojišnice te da je tada vidio najviše krvi. Kad je sve završilo 1996. počeli su se javljati intenzivniji psihički problemi, da je postao nemiran, da se počeo znojiti, da nije mogao spavati više od 1 – 1,5 sati, da je osjećao „smrad iz sebe“, da su nastupili psihički problemi koje nije prepoznavao, da je imao „tešku smušenost“, da je najprije imao košmarne snove, da je stiskao ruke kao da traži neku aktivnost, da nigdje nije imao mira, da bi se umirio tek kad bi više popio, da je to trajalo 2 – 3 godine te da je tada prvi put uzeo heroin, marihuanu da je probao za vrijeme rata ali mu nije odgovarala, da je iza rata počeo piti alkohol, da je razvio ovisnost o heroinu, da je 2001.godine osjetio da ima ozbiljnih problema jer je bio aktivno ovisan o heroinu 3 godine, da je prvi put došao psihijatru i obavio razgovor sa svojima u vojsci, da su našli kompromis, da je bio svjestan da ne može biti profesionalni vojnik radi čega je umirovljen 2003. te je potom otišao na liječenje u komunu u Španjolsku, da je učestalo sanjao rat te ga i sada sanja. Naveo je i da je odmah tražio status HRVI ali da mu je zahtjev odbijen, da je tijekom 2005. Bio na liječenju od ovisnosti i nije uspio predati zahtjev, da je pokrenuo postupak 2006. te da je nastavio redovito odlaziti psihijatru, da je više puta bio u dnevnim bolnicama, da je od 2001. do 2024. redovito odlazio na kontrole, da se liječi od visokog tlaka, povišenih masnoća, da pije tablete za oba poremećaja, da je često neraspoložen za društvo, da postoje trenuci kad se najbolje osjeća sam pogotovo u velikim gužvama, da na njega sve utječe pa i politika, gledanje drugih ljudi kada dođu na proslave obljetnica, da ga to jako uznemiri, da zato izbjegava odlaziti na proslave, da i sada sanja traumatske događaje iz rata, da ga sve to ždere. Oženio se prije 13 godina, ima sina rođenog 2011.godine, da je supruga 13. Lipnja rodila djevojčicu koja ima Dowv-ov sindrom.

19.Što se tiče psihičkog statusa tužitelja iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje proizlazi da je urednog vanjskog izgleda, uredne orijentacije u vremenu i prostoru prema sebi i drugim osobama, da se kontakt uredno uspostavlja, no. tijekom intervjua povremeno postaje vrlo napet, tjeskoban i uznemiren, psihomotorno je napet, reduciranog mimičnog izraza, sniženog osnovnog raspoloženja, sniženog praga tolerancije na frustraciju, dominira razdražljivost, nepovjerljivost i napetost, osjećaj nepovjerenja, u misaonom tijeku prisutne su depresivne misli, negativna kognicija, ne doživljava obmanu osjetila, oslabljenih je voljno nagonskih dinamizama, prosječnih je intelektualnih kapaciteta i urednog pamćenja.

20.Sudska vještakinja smatra da je tijekom intervjua i pregledom medicinske dokumentacije razvidno da su kod tužitelja prisutni simptomi dijagnosticiranih poremećaja PTSP-a, Trajnih promjena osobnosti uzrokovanih katastrofičnim doživljajima te Povratnog depresivnog poremećaja. Simptomi PTSP-a se manifestiraju kroz intruzivna sjećanja i košmarne snove koji su još uvijek prisutni unatoč dugom vremenskom odmaku od traumatskih događaja. Također su prisutni simptomi pojačane pobuđenosti u vidu nesanice, razdražljivog reagiranja te povremenih ustrašenih reakcija kao i simptomi negativne kognicije dakle negativnih očekivanja od okoline i drugih ljudi kao i depresivnih razmišljanja. Prisutna je sklonost socijalnoj izolaciji i redukciji kontakta s drugim ljudima. Simptomi Trajnih promjena osobnosti manifestiraju se kroz afektivnu disregulaciju, poteškoće u interpersonalnim odnosima te osjećaj odbačenosti i iznevjerenosti. Simptomi Povratnog depresivnog poremećaja manifestiraju se kroz depresivno raspoloženje sniženo je voljno nagonske dinamizma bezvoljnost povlačenje i depresivna razmišljanja. Navedeni poremećaji PTSP i Trajne promjene osobnosti nastupili su isključivo kao posljedica izloženosti ratnim traumatskim događajima u vrijeme Domovinskog rata. Pritom treba voditi računa u faktorima ranjivosti kod tužitelja kao što su vrlo mlada dob (18 godina) kao i nepostojanje vojnih znanja i vještina obzirom da nije bio na redovnom služenju vojnog roka. O težini njegovog poremećaja govori činjenica da je po završetku rata osjećao intenzivne simptome te da je u svrhu svojevrsne samopomoći konzumirao najprije veće količine alkohola a potom i heroin. Zlouporaba alkohola i droga čest je pokušaj samopomoći da bi se umanjili simptomi poremećaja. Razumljivo je da tužitelj nije bio motiviran tražiti psihijatrijsku pomoć jer bi to ugrozilo njegovu mogućnost da bude i dalje profesionalni vojnik. Zbog navedenog sudska vještakinja smatra da su gore spomenuti poremećaj izraženi u težem intenzitetu te da je procjena o uzroku radne nesposobnosti 30 posto u svezi s poremećajem uzrokovanim ratom i 70 posto poremećajima izvan rata neadekvatna. Smatra da tužitelju treba priznati 60 posto radne nesposobnosti uzrokovane poremećajem nastali kao posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu i 40 posto kao posljedica poremećaja u civilstvu.

21.Tuženik je u podnesku od 17. rujna 2024. izrazio neslaganje sa nalazom i mišljenjem sudske vještakinje, pozivajući se na očitovanje vijeća viših vještaka od 11. rujna 2024., koje je priložio tom podnesku, te je ujedno predložio, ako je to nužno, saslušanje sudskog vještaka te da se na ročište za raspravu pozove i vještaka Zavoda za vještačenje, Središenjeg ureda, međutim nije naveo kojeg vještaka iz Središnje službe Zavoda za vještačenje.

22.U očitovanju na nalaz i mišljenje sudske vještakinje prof. dr. sc. Dolores Britvić, primarijus, spec. psihijatar, vijeće viših vještaka Zavoda za vještačenje, Središnjeg ureda, navodi da je uvidom u nalaz i mišljenje sudske vještakinje prof.dr.sc. Britvić Dolores od 22.08.2024. vidljivo da drugostupanjskom vještačenju od 03.04.2023. nisu bili priloženi nalazi psihijatra iz 2023. godine (20.02.2023.,22.05.2023.,22.09.2023.,01.12.2023.,07.12.2023.), nalazi psihijatra iz 2024. godine (16.02.2024., 02.05.2024.,17.07.2024.), kao niti nalaz psihologa od 06.06.2024., prema kojem obrada ukazuje na osobu očuvanih kognitivnih sposobnosti kod koje se evidentiraju simptomi psihološke traume koji su postali integrirani u ličnost te je prisutna klinički značajna depresivna nadogradnja. U zadnjem nalazu psihijatra navedenom od strane sudske vještakinje od 17.07.2024. navedeno je da se osoba nalazi u kontinuiranom ambulantnom tretmanu, da je liječen u više navrata u programima grupne psihoterapije u okviru dnevne bolnice ali unatoč dobroj terapijskoj suradljivosti ne dolazi do poboljšanja u statusu. Smetnje su kronificirane, većim dijelom fiksirane u osobnosti i teško dostupne terapijskoj korekciji. Liječenje je potrebno nastaviti zbog preveniranja težih psihičkih dekompenzacija. Sudska vještakinja postavlja dijagnoze PTSP-a, Trajnih promjena osobnosti uzrokovanih katastrofičnim doživljajima i Povratnog depresivnog poremećaja. Uvažavajući psihijatrijske nalaze priložene u drugostupanjskom vještačenju 03.04.2023. i nove nalaza psihijatra iz 2023.i 2024. godine, koji su priloženi za vještačenje sudske vještakinje, navode da ne nalaze elemenata za promjenu dijagnoza (PTSP, Trajne promjene osobnosti uzrokovane katastrofičnim doživljajima i Povratnog depresivnog poremećaja) i glede toga se slažu sa sudskom vještakinjom. Međutim, smatraju da treba uvažiti i nalaz i mišljenje Povjerenstva za reviziju ocjene radne sposobnosti Ministarstva hrvatskih branitelja, koje je uvažavajući iste dijagnoze utvrdilo 26.10.2022. profesionalnu nesposobnost za rad, sa omjerom uzroka Bolest u svezi ZOPHBDR 30% i Bolest 70% te se ističe da je osobi priznat status HRVI 30 % za stalno. Nastavno, unatoč tegobama, nakon drugostupanjskog vještačenja 03.04.2023. nije bilo elemenata za bolničkim liječenjem pogoršanja psihičkog stanja. Zaključno, smatraju da i nadalje postoji profesionalna nesposobnost za rad, s utvrđenim uzrokom i omjerom uzroka:

30% bolest (PTSP) zadobivena u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i u svezi s čl. 30. ZOHBDR-a i 70% bolest koja nije predmet ocjene sukladno s odredbama čl. 30. ZOHBDR-a.

23.Ovaj sud je, obzirom na prigovor tuženika, a imajući u vidu i navode iz gore navedenog Očitovanja vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, Središnjeg ureda, pozvao sudsku vještakinju prof. dr. sc. Dolores Britvić, primarijus, spec. psihijatar, da se pisanim putem očituje na prigovor tuženika i očitovanje vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, Središnjeg ureda.

24.Sudska vještakinja prof. dr. sc. Dolores Britvić, primarijus, spec. psihijatar, je u svom pisanom dopunskom nalazu i mišljenju dostavljenom ovome sudu dana 02. siječnja 2025., je navela da nije jasno od koje se to bolesti tužitelj liječi i koja bolest koja nije u svezi sa sudjelovanjem u ratu je izazvala nesposobnost za rad od 70 %. U svom obrazloženju tuženik (pogrešno navedeno tužitelj) da se ni prije ni sada nije očitovao koja je bolest dovela do nesposobnosti za rad u toj mjeri. Ističe da su ovisnost o opijatima i Povratni depresivni poremećaj vrlo česte komplikacije neliječenog i kronificiranog PTSP-a i Trajnih promjena osobnosti i da su sigurno povezane s navedenim dijagnozama pa se stoga ne može složiti sa navodima iz podneska te je ustrajala u svom nalazu i mišljenju od 21. kolovoza 2024.

25.Tuženik je uz podnesak od 24. veljače 2025. dostavio očitovanje vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, Središnjeg ureda od 19. veljače 2025. U odnosu na dopunski nalaz i mišljenje sudske vještakinje navodi da je tužitelju 26. listopada 2022. utvrđena profesionalna nesposobnost za rad uzroka: 30% bolest (PTSP) u vezi sa ZPHBDR, 70% bolest po općim propisima, da tužitelj ima utvrđen status HRVI od 01.01. 2022. Osnovom psihičke bolesti PTSP, X.skupine sa 30% oštećenja organizma, za stalno, da psihijatrijsko liječenje počinje 2001. (ambulantno i stacionarno) uslijed PTSP-a/TPO te s komorbiditetom povratnog depresivnog poremećaja te ovisnosti o heroinu (koji nije povezan sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu jer nije priložena dokumentacija prema kojoj do sudjelovanja u ratu nije bio ovisnik o opijatima). Vijeće vještaka ostaje pri nalazu i mišljenju kako se jedino izravno uz sudjelovanje u Domovinskom ratu može povezati ratni PTSP/TPO, za što je tužitelj i dobio trajan status HRVI. Smatraju da su ostale psihičke tegobe posljedica drugih bio-psiho- socijalnih faktora koji se ne vezuje za sudjelovanje u Domovinskom ratu. Tužitelju je od 26.10.2022. utvrđena profesionalna nesposobnost za rad uzroka: 30% bolest (PTSP) u vezi sa ZOHBDR-a, 70% bolest po općim propisima te da je datum nastanka 26. listopada 2022.

26.Tužitelj je po zamjenici svog opunomoćenika na ročištu za raspravu održanom dana 06. lipnja 2025. naveo da nema prigovora na nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje prof. dr. sc. Dolores Britvić te da u cijelosti osporava sve prigovore tužena kao neosnovane.

27.Tuženik je po svom opunomoćeniku ustrajao u svemu kao tijekom spora te je predložio da se pribavi zdravstveni karton tužitelja od izabranog liječnika dr. med. ŠF, [adresa].

28.No, na ročištu za raspravu održanom dana 05. prosinca 2025. tuženik je odustao od prijedloga da se od obiteljske liječnice tužitelja pribavi zdravstveni karton tužitelja, odustao je i od prigovora da je tužitelj prije Domovinskog rata eventualno konzumirao opijate, naveo je da nema prijedloga za izvođenje dokaza te je predložio da se rasprava zaključi i odluka donese prema stanju u spisu.

29.Stoga ovaj sud nije smatrao potrebnim pozivati sudsku vještakinju na ročište za raspravu radi dodatnih očitovanja a niti vještaka Zavoda za vještačenje, Središnjeg ureda (koje je tuženik, ako je to nužno, predložio u podnesku od 17. rujna 2024.).

30.Cijeneći sva prednja utvrđenja ovaj sud smatra da su, nakon izvođenja dokaza medicinskim vještačenjem po neovisnoj stalnoj sudskoj vještakinji prof. dr. sc. Dolores Britvić, primarijus, spec. psihijatar, kao i dopunskim nalazom i mišljenjem iste, navodi tužitelja u tužbi i tijekom ovoga spora, kojima osporava zakonitost i osnovanost razloga osporavani rješenja, koje se temelji na nalazu i mišljenju nadležnih tijela vještačenja, osnovani te da su nalazi i mišljenja u upravnom postupku odnosno osporavana rješenja doneseni na temelju pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja uz pogrešnu primjenu materijalnog prava, radi čega je povrijeđen Zakon na štetu tužitelja.

31.Prvenstveno je za reći da je sudska vještakinja, za razliku od vještaka u upravnom postupku, vrlo detaljno analizirala cjelokupnu medicinsku i drugu dokumentaciju tužitelja u spisu te je izvršila i detaljan intervju sa tužiteljem, kao i pregled medicinske dokumentacije koju je tužitelj dostavio prilikom vještačenja. Svoj nalaz i mišljenje i dopune istoga je vrlo detaljno obrazložila, a što vještaci u upravnom postupku nisu učinili. Ti nalazi i mišljenja nisu potpuni, jasni niti dovoljno obrazloženi i ne sadržavaju sve činjenice koje su s medicinskog stajališta važne za donošenje pravilnog rješenja.

32.Ovaj sud prigovore tuženika smatra neosnovanim te nalaz i mišljenje kao i dopunske nalaze i mišljenja stalne sudske vještakinje prihvaća kao vjerodostojan i objektivni dokaz jer je sačinjen po pravilima medicinske struke i znanosti. Radi se o neovisnoj i nepristranoj stalnoj sudskoj vještakinji čija je uža specijalnost psihijatrija koja je vještačenje provela detaljno, iscrpno i objektivno te je ista dala odgovore na sva sporna pitanja, a što vještaci u upravnom postupku nisu učinili. Naime, iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje nedvojbeno proizlazi da su bolesti dijagnoza PTSP, Trajne promjene osobnosti uzrokovane katastrofičnim doživljajima i Povratnog depresivnog poremećaja (sa kojim dijagnozama je suglasno i vijeće viših vještaka u očitovanju od 11. rujna 2024.) nastale kao izravna posljedica sudjelovanja tužitelja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u omjeru od 60%, a 40 posto kao posljedica poremećaja izvan tih okolnosti. Sudska vještakinja je dala argumentirane razloge zbog čega smatra da nalazi i mišljenja vještaka u upravnom postupku kao i očitovanje vijeća viših vještaka na njen nalaz i mišljenje nisu pravilni. Naime, kada se ima u vidu medicinska dokumentacija tužitelja koja prileži spisu jasno je da instucionalizirana tijela vještačenja, za razliku od sudske vještakinje čija je uža specijalnost psihijatrija, pri donošenju svojih nalaza i mišljenja nisu pravilno cijenila bolesti povezane s PTSP-om (s osnove koje tužitelj ima ostvaren status HRVI 30%), Trajne promjene osobnosti uzrokovane katastrofičnim doživljajima i Povratnog depresivnog poremećaja, u uzročno posljedičnoj vezi sa njegovim sudjelovanjem u Domovinskom ratu. Za naglasiti je da je tužitelj pristupio obrani suvereniteta Republike Hrvatske vrlo mlad u dobi od 18 godina bez vojnih znanja i vještina jer nije bio na služenju vojnog roka te da je sudjelovao u obrani Republike Hrvatske ukupno 1633 dana u borbenom sektoru. Iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje jasno proizlazi da o težini tužiteljeva poremećaja govori i činjenica da je po završetku rata osjećao intenzivne simptome te da je u svrhu svojevrsne samopomoći konzumirao najprije veće količine alkohola a potom i heroin te da je zlouporaba alkohola i droga čest pokušaj samopomoći da bi se umanjili simptomi poremećaja.

33.Stoga, imajući u vidu sve izloženo, te kako su navedeni nalazi i mišljenja pribavljeni tijekom upravnog postupka u suprotnosti s provedenim sudsko medicinskim vještačenjem u predmetnom upravnom sporu, a iz kojeg nedvojbeno proizlazi da su bolesti dijagnoza PTSP, Trajne promjene osobnosti uzrokovane katastrofičnim doživljajima i Povratnog depresivnog poremećaja nastale kao izravna posljedica sudjelovanja tužitelja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u omjeru od 60%, a 40 posto izvan tih okolnosti, koje vještačenje ovaj sud u cijelosti prihvaća kao vjerodostojan, stručan i argumentiran dokaz, to po ocjeni ovoga suda, u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu, činjenično stanje nije potpuno i pravilno utvrđeno te nalazi i mišljenja institucionaliziranih tijela vještačenja u upravnom javnopravnim tijelima nisu mogla poslužiti kao valjana osnova za donošenje osporavanih rješenja.

34.Polazeći od svih prednjih utvrđenja te citiranih zakonskih odredbi članka 39. ZOMO-a te članka 30. stavak 2. ZHBDR-a, ovaj sud ocjenjuje kako je osporavanim rješenjima, koja su nepravilna i nezakonita, povrijeđen zakon na štetu tužitelja slijedom čega je, pozivom na odredbu članka 117. stavak 1. ZUS-a valjalo poništiti drugostupanjsko rješenje od 18. svibnja 2023., kao i prvostupanjsko rješenje od 11. siječnja 2023., te tužitelju, F iz Domovinskog rata, kod kojega je nastao djelomični gubitak radne sposobnosti dijelom kao posljedica 60% bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom kao posljedica 40% bolesti izvan tih okolnosti, priznati pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti počevši od 28. rujna 2022. (datum pregleda tužitelja i vještačenja vijeća vještaka Zavoda za vještačenje) i naložiti prvostupanjskom tijelu da u daljnjem roku od 60 dana donese odluku o određivanju visine te i takve tužiteljeve invalidske mirovine. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkama I., II, III. i IV. izreke ove presude.

35.Tužitelj je zatražio i popisao troškove ovog upravnog spora u ukupnom iznosu od 1.400,00 eur i to za sastav tužbe, zastupanja na ročištima od 19. travnja 2024., 06. lipnja 2025. i 05. prosinca 2025. u iznosu od po 200,00 eur za svaku radnju, uvećano za PDV u iznosu od 200,00 eur te troškove vještačenja u iznosu od 400,00 eur.

36.Kako je tužitelj, koji je zastupan po kvalificiranom opunomoćeniku (odvjetniku) uspio u ovome sporu istome je sukladno odredbi članka 144. stavka 1. i 147. stavka 1. ZUS-a te odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, valjalo kao opravdane priznati sve gore navedene troškove, kako je to tužitelj i zatražio, i to za sastav tužbe i zastupanja na tri ročišta za raspravu u ukupnom iznosu od 800,00 eur (po 200,00 eur za svaku radnju), što uvećano za PDV od 25% u iznosu od 200,00 eur ukupno iznosi 1,000,00 eur a kojem iznosu je kao potrebne valjalo dodati i troškove vještačenja u iznosu od 400,00 eur., a što sveukupno iznosi 1.400,00 eur. Navedenim je odlučeno kao pod točkom V. izreke presude.

U Splitu, 30. prosinca 2025.

S U D A C

Marica Goreta

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

-tužitelju, po opunomoćeniku,

-tuženiku,

-u spis.