Broj: Ppž-12630/2022

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Gordane Korotaj, te članova vijeća Roberta Završkog i Kristine Gašparac Orlić, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nine Lukić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. pravne osobe Bilić-Erić d.o.o. i okr. odgovorne osobe GG, zbog prekršaja iz čl. 96. st. 1. toč. 21. i st. 3 Zakona o privatnoj zaštiti („Narodne novine“, broj: 16/2020), odlučujući o zajedničkoj žalbi okr. pravne osobe i okr. odgovorne osobe podnesenoj po branitelju Imonu Choudhuryju, odvjetniku iz Zagreba, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 10. studenog 2022., broj: 28. Pp-5459/2022, na sjednici vijeća održanoj 30. prosinca 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okr. pravne osobe Bilić-Erić d.o.o. i okr. odgovorne osobe GG i ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenici su proglašeni krivima zbog prekršaja činjenično opisanog u izreci pobijane presude, čime je okr. pravna osoba Bilić-Erić d.o.o. počinila prekršaj kažnjiv po čl. 96. st. 1. toč. 21. Zakona o privatnoj zaštiti, za koji joj je izrečena novčana kazna 2.000,00 kuna, a okr. odgovorna osoba ČG djelo kažnjivo po čl. 96. st. 1. toč. 21. i st. 3. Zakona o privatnoj zaštiti za koji joj je izrečena novčana kazna 500,00 kuna. Okrivljenici su kazne dužni platiti u roku 15 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost uplate dvije trećine izrečene novčane kazne, a obvezani su i na naknadu troškova prekršajnog postupka 200,00 kuna.

2. Protiv te presude okrivljenici su pravodobno po zajedničkom branitelju podnijeli žalbu zbog svih žalbenih razloga s prijedlogom da se ista prihvati. Žalitelji ističu u bitnom, da nisu krivi i da je pogrešan zaključak suda, a da presudu nije moguće ispitati jer uopće nema razloga, ista je proturječna i nepravilna, dok je postupak proveden bez rasprave pred sudom koji vodi postupak. Žalitelji detaljno opisuju okolnosti vezane uz sporni događaj, ukazujući da nije dokazana njihova krivnja jer su u manje od dvije minute izvršili dojavu, zbog čega predlažu ukidanje presude.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Tako je ispitivanjem prvostupanjske presude ovaj sud utvrdio da osnovano okr. pravna osoba ističe da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), jer odluka nema razloga o odlučnim činjenicama,.

5. Naime, prvostupanjski sud je proveo postupak i odluku donio u odsutnosti okrivljenih koji nisu pristupili po pozivu na zamoljeni sud, te je od dokaza izveo čitanje zapisnika o inspekcijskom nadzoru. No, sud prvog stupnja u obrazloženju nije taj dokaz reproducirao, niti naveo koje odlučne činjenice proizlaze iz tog zapisnika.

6. U obrazloženju pobijane presude nije niti prepisan sadržaj provedenog dokaza te je u cijelosti izostalo bilo kakvo valjano obrazloženje i analiza dokaza. Sud prvog stupnja samo navodi kako smatra dokazanim djela prekršaja koja se okrivljenicima stavljaju na teret na temelju ocjene svih dokaza i dovođenja činjenica u međusobnu vezu. No, sud uopće ne iznosi koje činjenice proizlaze iz dokaza i koje činjenice dovodi u međusobnu vezu, da bi se pravilnost utvrđenja mogla ispitati.

7. Stoga, u pravu su okrivljenici da pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama. Čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona propisan je sadržaj obrazloženja presude te je propisano da će sud iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će, između ostalog, izložiti nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, kao i ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza. Sud dokaze i u njima iznesene činjenice nije povezao s konkretnim pravnim normama, nije naveo koje činjenice je utvrdio i nije iste podveo pod relevantne pravne norme, niti je razlučio sporne činjenice od nespornih, pa slijedom toga nije naveo iz kojih razloga koje činjenice smatra spornima, koje uzima dokazanim ili nedokazanim, niti je naveo čime se rukovodio pri utvrđivanju postojanja krivnje.

8. Iz navedenih razloga trebalo je pobijanu presudu trebalo ukinuti i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u kojem će ponovno provesti sve već provedene dokaze, po potrebi i druge, otkloniti istaknutu bitnu povredu prekršajnog postupka te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu, sukladno odredbi čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona, valjano obrazložiti,

9. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 30. prosinca 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nina Lukić, v. r

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.