Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Poslovni broj Gž Ovr-649/2025-2
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Butković-Brljačić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Papuk Našice d.o.o., OIB: 95755909085, Markovac Našički, Kolodvorska 1, protiv ovršenika ŠZ, nositelja ..., OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Požegi, poslovni broj Ovr-549/2025-2 od 12. prosinca 2025., 30. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e
Uvaženjem žalbe ovrhovoditelja ukida se rješenje Općinskog suda u Požegi, poslovni broj Ovr-549/2025-2 od 12. prosinca 2025. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja od 8. rujna 2025. kao neosnovan (točka I izreke). Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Požegi naložena je zabilježba odbijanja prijedloga za ovrhu na nekretninama ovršenika pobliže navedeno točkom II izreke citiranog rješenja.
2. Protiv tog rješenja žali se ovrhovoditelj zbog pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući da se rješenje preinači.
3. Žalba je osnovana.
4. Pobijano rješenje sud prvog stupnja donosi utvrđenjem da je prijedlogom za ovrhu od 8. rujna 2025. ovrhovoditelj predložio donošenje rješenja o ovrsi radi provođenja ovrhe na nekretninama u vlasništvu ovršenika na temelju ovršne isprave koju čini bjanko zadužnica, ovjerena kod javnog bilježnika Ante Brekala 25. ožujka 2024., broj ovjere Ov-2666/2024, radi namirenja novčane tražbine u iznosu od 8.389,57 eur s kamatama.
5. Odlučujući o prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelja, sud utvrđuje da je imao u vidu razloge je li došlo do narušavanja ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u ovoj pravnoj stvari, odnosno odredbe čl. 80. b st. 2. i 3. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24 - dalje OZ).
6. S tim u vezi, cijeneći da je u konkretnom slučaju ovrhovoditelj predložio provođenje ovrhe na tri zemljišne čestice radi naplate tražbine koja proizlazi iz bjanko zadužnice, da se ovršenik nije nigdje izričito suglasio s time da ovrhovoditelj zatraži namirenje predmetne tražbine prodajom tih nekretnina, da je u ovršnoj ispravi ovršenik dao suglasnost da se radi naplate tražbine zaplijene svi njegovi računi kod banaka te da se ta novčana sredstva s tih računa izravno isplate vjerovniku, da se ne radi o prioritetnoj tražbini, odnosno onoj koja bi opravdala interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga, da ovrhovoditelj nije učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, da ovrhovoditelj nije naveo je li uopće pokušao provesti ovrhu na pokretninama ili novčanim sredstvima ovršenika, niti je dostavio dokaz da je ovrha na novčanim sredstvima bila bezuspješna, utvrđenje je suda prvog stupnja da bi prodaja sve tri zemljišne čestice narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i ovrhovoditelja, a imajući pri tome u vidu da se u konkretnom slučaju ovrha na predmetnim nekretninama traži radi namirenja tražbine u iznosu od 8.389,57 eur. Utvrđuje i da je uzeta u obzir odredba čl. 6. OZ-a koja propisuje da se pri provedbi ovrhe i osiguranja mora paziti na dostojanstvo ovršenika, odnosno protivnika osiguranja, te da ovrha odnosno osiguranje za ovršenika bude što manje nepovoljno. Isto tako, utvrđuje da prema odredbi čl. 91. st. 1. OZ-a treba uzeti u obzir da ne mogu biti predmetom ovrhe poljoprivredno zemljište i gospodarske zgrade poljodjelca u opsegu potrebnom za njegovo uzdržavanje i uzdržavanje članova njegove uže obitelji te drugih osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, a sve s obzirom da je ovršenik nositelj OPG-a koji se bavi poljoprivredom.
7. Zaključno, uvidom u sudski registar sud utvrđuje da je jedina osoba ovlaštena za zastupanje ovrhovoditelja Papuk Našice d.o.o. direktor HZ, a da je prijedlog za ovrhu potpisan od strane ŠZK, uz koji prijedlog da nije dostavljena punomoć za zastupanje, te se poziva na odredbu čl. 98. st. 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje ZPP).
8. Stoga odlučuje kao u točki I izreke pobijanog rješenja, dok odluku pod točkom II izreke donosi pozivom na odredbu čl. 95. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24 - dalje ZZK).
9. Osnovano ovrhovoditelj žalbenim navodima ističe da je uz prijedlog za ovrhu priložena uredna punomoć kojom je ŠZK ovlaštena za zastupanje, te kako je k tome imenovana zaposlenica ovrhovoditelja, da je temeljem odredbe čl. 89. a st. 2. ZPP-a ovlaštena zastupati stranku kod koje je u radnom odnosu.
10. Nadalje, osnovano se žalbenim navodima ističe i da je donošenjem pobijanog rješenja sud prvog stupnja za sada pogrešno primijenio materijalno pravo.
11. Naime, ocjena je ovoga suda da je za sada preuranjeno utvrđenje suda prvog stupnja da bi bila narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja iz odredbe čl. 80. b st. 2. i 3. OZ-a. Ocjenu da je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja ovršni sud može donijeti tek nakon što ovršenik podnese žalbu, a da bi sud izvršio ocjenu navedene pravične ravnoteže, ovršenik mora sudu dostaviti podatke iz kojih će proizlaziti vjerojatnost da je narušena pravična ravnoteža. Drugim riječima, tvrdnje da je narušena pravična ravnoteža iz navedene zakonske odredbe može i treba iznositi ovršenik u žalbenom postupku ukoliko sud prihvati prijedlog za ovrhu na nekretninama ovršenika. U suprotnom, kada bi ovrhovoditelj već u prijedlogu za ovrhu morao navoditi činjenice i dokaze na okolnosti je li narušena pravična ravnoteža iz st. 2. i 3. čl. 80. b OZ-a, sadržajno bi dokazivao negativne činjenice, tj. da nije narušena pravična ravnoteža, a ovrhovoditelj pak nije dužan dokazivati negativne činjenice.
12. Stoga će u ponovnom postupku sud prvog stupnja ponovno odlučiti o navedenom prijedlogu ovrhovoditelja te donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku.
13. Iz ovih je razloga rješenje suda prvog stupnja ukinuto i na temelju odredbe iz čl. 380. t. 3. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
U Rijeci 30. prosinca 2025.
Sudac
Dubravka Butković-Brljačić
